Zlatni rat, jedna od najprepoznatljivijih plaža na Jadranu i simbol otoka Brača, ponovno je u središtu pozornosti zbog zabrinjavajućih prizora sa svoje zapadne obale. More dopire do korijenja borova, a na dijelovima plaže sve je manje šljunka koji je desetljećima oblikovao njezinu prepoznatljivu vizuru. Fotografije potkopanih stabala potaknule su novu raspravu o tome što se događa s ovim iznimnim prirodnim fenomenom.
Otok Brač – bez cenzure objavio je poruka pod naslovom „Može li se spasiti Zlatni rat?”, u kojoj se upozorava na eroziju, negativan utjecaj sidrenja te moguće posljedice zahvata na okolnoj obali. Autori pozivaju na hitnu zaštitu borove šume, očuvanje livada posidonije i odgovornije upravljanje prostorom.
Da zabrinutost zbog promjena na zapadnoj strani nije ograničena na jednu objavu, potvrđuje i lokalni portal Boljani.info, koji godinama fotografski prati plažu Kako navode, zabilježen je bor na rubu mora, uz upozorenje da je na zapadnoj strani sve manje žala i da je obala izložena valovima maestrala.
Zlatni rat prirodno mijenja oblik, ali što je s nestajanjem žala?
Zlatni rat nije obična plaža. Riječ je o jedinstvenom geomorfološkom fenomenu nastalom dugotrajnim djelovanjem valova, morskih struja i taloženjem sedimenta. Njegov se vrh, ovisno o vremenskim prilikama, može zakretati prema istoku ili zapadu, a šljunak se neprestano premješta.
Međutim, prirodno mijenjanje oblika plaže nije isto što i dokazano trajno nestajanje njezina materijala. Upravo je razlikovanje tih procesa jedno od ključnih pitanja na koje bi znanstvena istraživanja trebala odgovoriti.
Načelnica Bola Katarina Marčić još je u studenome 2024. godine, tijekom rasprave na Općinskom vijeću, istaknula da su promjene vjerojatno posljedica kombinacije više čimbenika. Prema tadašnjim procjenama koje je iznijela, većina šljunka ostala je na plaži, ali je drugačije raspoređena.
To, međutim, ne uklanja zabrinutost zbog potkopavanja stabala i promjena uz rub borove šume. Za pouzdanu procjenu potrebno je dugoročno pratiti količinu i raspodjelu sedimenta, valove, struje te promjene morskog dna.
Sidrenje i posidonija: Problem na koji se upozorava godinama
Posebno pitanje odnosi se na sidrenje plovila u neposrednoj blizini Zlatnog rata. Livade posidonije nisu samo važna staništa brojnih morskih organizama nego imaju ulogu i u stabilizaciji sedimenta te ublažavanju erozije obale.
Udruga Sunce u srpnju 2024. godine, zajedno s Javnom ustanovom More i krš, Općinom Bol i drugim partnerima, provela je akciju informiranja nautičara upravo na Zlatnom ratu. Cilj je bio upozoriti na štetu koju sidra mogu prouzročiti osjetljivim podmorskim livadama.
Da problem nije nov, pokazuje i Plan rasporeda nautičkih sidrišta Splitsko-dalmatinske županije iz 2024. godine. U njemu se izričito spominju velik nautički pritisak i sve izraženije nekontrolirano sidrenje uz Zlatni rat.
Zanimljivo je da je ranijom studijom preporučeno izostavljanje tog područja iz mreže sidrišta, ali je kasnijim planom, upravo zbog postojećeg pritiska plovila, predloženo uređeno sidrišno polje u uvali Paklina, na zapadnoj strani rta.
Predloženi kapacitet je najviše 15 plovila, uz obveznu primjenu ekološki prihvatljivih sustava sidrenja. Riječ je o planskom prijedlogu, a ne potvrdi da je takvo sidrište već izgrađeno.
Ipak, važno je razlikovati potvrđenu štetu koju sidrenje može nanositi posidoniji od tvrdnje da su upravo brodovi i njihovi propeleri glavni uzrok gubitka šljunka na Zlatnom ratu. Za takav zaključak potrebni su konkretni podaci o lokalnoj dinamici sedimenta.
Mogu li okolni građevinski zahvati utjecati na plažu?
U javnosti se spominje i mogućnost da su pojedini zahvati na obali promijenili prirodno kretanje mora i šljunka. Slična pitanja otvarana su tijekom rasprava o dogradnji luke Bol.
U službenom zapisniku Općinskog vijeća iz studenoga 2024. navodi se da su raniji elaborat i studija utjecaja na okoliš za dogradnju luke zaključili kako planirani zahvat neće značajno promijeniti valno i strujno polje na području Zlatnog rata.
Istodobno je najavljena revizija ranijeg elaborata kako bi se provjerilo jesu li se u međuvremenu promijenili uvjeti na kojima su počivale prethodne procjene.
Zbog toga bi bilo preuranjeno bilo koji pojedinačni zahvat proglasiti glavnim uzrokom erozije bez dodatnih mjerenja i usporedbe stanja prije i poslije radova. No jednako je važno da se sumnje i upozorenja lokalne zajednice stručno provjere.
Za znanstveno praćenje promjena više od 375.000 eura
Posebno zanimljive informacije nalaze se u zapisniku sjednice Općinskog vijeća Bola održane 19. ožujka 2026. godine.
Odgovarajući na vijećničko pitanje o Zlatnom ratu, načelnica Katarina Marčić izvijestila je da je Općina izradila Studiju erozije obale i polja posidonije te Kartu geohazarda podmorja područja Zlatnog rata.
Javna ustanova More i krš, prema njezinim riječima, izradila je i projektni zadatak za sustavno praćenje procesa prihranjivanja plaže. Predviđeno je jednogodišnje praćenje i analiza morskog i kopnenog dijela Zlatnog rata, kako bi se dobili znanstveno utemeljeni podaci za buduće odluke.
Procijenjena vrijednost istraživanja iznosi više od 375.000 eura bez PDV-a.
Načelnica je tada navela i da je na sastancima sa Županijom dobivena načelna suglasnost da bi ona preuzela financiranje studije, uz spremnost Općine Bol na sudjelovanje. To, međutim, samo po sebi nije potvrda da su financiranje i provedba istraživanja u međuvremenu ugovoreni.
Marčić je pritom upozorila na potrebu da se svi zahvati na zaštićenom području temelje na stručnim podlogama, a ne na pritisku javnosti ili neprovjerenim informacijama.
Jedna od najpoznatijih hrvatskih plaža zaslužuje jasne odgovore
Zlatni rat zaštićen je kao značajni krajobraz još od 1965. godine, a njegovo podmorje obuhvaćeno je i europskom ekološkom mrežom Natura 2000.
Zato pitanje njegove budućnosti nadilazi turističku promociju Bola i Brača. Riječ je o očuvanju prirodnog fenomena čija posebnost proizlazi upravo iz osjetljive ravnoteže valova, struja, šljunka i živog svijeta.
Sada se otvaraju konkretna pitanja: Koliko se šljunka uistinu gubi, a koliko samo premješta? Što najviše ugrožava stabla uz rub plaže? Kakav je stvarni utjecaj sidrenja i obalnih zahvata? Hoće li planirano znanstveno praćenje biti provedeno i kada?
Moja reakcija na članak je…
