U prostorijama Nastavnog zavoda za javno zdravstvo danas je održana sjednica na kojoj se govorilo o prevenciji ozljeda kod djece i mladih. Profesor Zenon Pogorelić, predstavnik Klinike za dječju kirurgiju KBC-a Split, govorio je o porastu broja ozljeda djece povezanih s korištenjem električnih romobila.
Prema analizi provedenoj u KBC-u Split za razdoblje od 2021. do kraja 2025. godine, broj ozlijeđenih korisnika električnih romobila značajno je porastao. Posebno zabrinjava činjenica da među ozlijeđenima raste udio djece, ali i broj hospitalizacija i operativnih zahvata.
„Napravili smo analizu u KBC-u Split. Proveli smo istraživanje od 2021. do kraja 2025. godine, dakle obuhvatili smo pet godina, i vidjeli da postoji drastičan porast broja ozlijeđenih.
Ukupno je bilo oko 600 ozlijeđenih u tih pet godina, a primijetili smo da se broj ozlijeđenih utrostručio ako gledamo po godinama. Sve veći dio ozlijeđenih čine djeca. U početku ih je bilo oko 15 do 20 posto, a sada djeca čine približno 60 posto ozlijeđenih.”
Sve više djece ozljeđuje se na električnim romobilima
Pogorelić ističe da zabrinjava i porast broja hospitalizacija, što upućuje na sve ozbiljnije ozljede.
„Značajno je povećan i broj hospitalizacija, što znači da se radi o ozbiljnim ozljedama jer se ne hospitaliziraju pacijenti koji nisu teško ozlijeđeni. Povećao se i broj operacija. U početnim godinama imali smo oko šest operacija godišnje zbog ozljeda povezanih s romobilima, a taj je broj u 2025. godini porastao na približno 26”, pojašnjava.
Dodaje kako se situacija na terenu ne popravlja, unatoč brojnim upozorenjima i aktivnostima nadležnih institucija. Ukratko, broj ozljeda raste, ništa se posebno nije promijenilo na terenu, sve više djece stradava i sve više djece zadobiva sve teže ozljede.
”I sami ste svjedoci da su u medijima pokrenute brojne akcije policije i ministarstva kako bi se uvelo određeno zakonsko rješenje. Međutim, koliko mi je poznato, ono još nije stupilo na snagu. Broj ozlijeđenih i dalje je zabrinjavajući, ozljede su sve teže, a intenzivne su jedinice pune takve djece”, pojasnio je Pogorelić.
Prijelomi su najčešći, ali moguće su i ozljede opasne po život
Govoreći o vrstama ozljeda koje liječnici najčešće zbrinjavaju, profesor Pogorelić objašnjava da su najčešće ozljede ekstremiteta, no posljedice pada s električnog romobila mogu biti znatno ozbiljnije.
„Najčešće su ozlijeđeni ekstremiteti, odnosno riječ je o prijelomima. Međutim, bilježimo i ozljede glave, vrata i unutarnjih organa, koje ponekad mogu biti i opasne po život. Medijan dobi kod djece iznosi oko 13 godina, dok je kod odraslih oko 30 godina. Nažalost, i odrasli koriste električne romobile i također se ozljeđuju. Riječ je uglavnom o mlađim odraslim osobama”, pojasnio je Pogorelić.
Zaštitna oprema i neprijavljene ozljede
Na pitanje koliko često ozlijeđeni koriste zaštitnu opremu, Pogorelić upozorava da bolnički podaci ne omogućuju pouzdanu procjenu.
„Nama je teško odgovoriti na to pitanje jer nismo na terenu. Dobivamo pacijente koje najčešće doveze hitna medicinska pomoć. Zato mi je teško reći koliko često koriste zaštitnu opremu. Pacijenti pritom ponekad iznose i netočne podatke, pa u tom pogledu treba biti vrlo oprezan”, kazao je.
Smatra i da dio ozljeda možda nije evidentiran kao posljedica nesreće s električnim romobilom. Slaže se da vjerojatno postoji i određena doza srama te da nisu sve ozljede zabilježene.
”Neki kažu da su pali s bicikla, a mi to ne možemo znati jer se time ne bavimo”, zaključio je.
Poruka roditeljima: Električni romobili nisu prijevozno sredstvo za djecu
Na kraju razgovora profesor Pogorelić uputio je jasnu poruku roditeljima, upozorivši na važnost odgovornog ponašanja i korištenja zaštitne opreme.
„Poruka je uvijek ista. Treba shvatiti da električni romobil nije prijevozno sredstvo za djecu. Potrebno je biti vrlo oprezan, koristiti zaštitnu opremu i odgovorno se ponašati. Nije prihvatljivo da dijete vozi električni romobil brzinom od 50 ili 60 kilometara na sat”, kazao je.
O stanju na prometnicama, prekršajima i ozljedama govorio je voditelj Splitsko-dalmatinske Prometne policije, Perica Orešković.
”Kada govorimo o osobnim prijevoznim sredstvima, riječ je o vrlo opasnom prijevoznom sredstvu s kojim se sve češće susrećemo na našim prometnicama. Njegova uporaba može biti opasna i zahtijeva pravilno rukovanje, ali i određenu razinu osposobljenosti. Upravo zato zakonom je propisano da ga ne smiju koristiti djeca mlađa od 14 godina. Što se tiče prometnih nesreća, do današnjeg dana evidentirali smo 40 prometnih nesreća u kojima su sudjelovali korisnici osobnih prijevoznih sredstava, dok su u istom razdoblju prošle godine evidentirane 52 nesreće. To znači da bilježimo pad broja prometnih nesreća koje su nam prijavljene, koje smo evidentirali te u kojima smo obavili očevid i poduzeli odgovarajuće mjere. Ono što je najvažnije jest da u tim prometnim nesrećama nije bilo smrtno stradalih osoba. Teške tjelesne ozljede zadobilo je 14 osoba, dok su prošle godine u istom razdoblju teške tjelesne ozljede zadobile 22 osobe. Također, evidentirane su 24 osobe s lakšim tjelesnim ozljedama, u usporedbi s 32 osobe u istom razdoblju prošle godine. Možemo, dakle, zaključiti da prema našim službenim evidencijama bilježimo smanjenje broja prijavljenih prometnih nesreća na našem području”, kazao je Orešković.
Što se tiče prekršaja, kontinuirano se provodi nadzor prometa, a posebna pozornost posvećuje se i korisnicima osobnih prijevoznih sredstava
Električni romobili sve veća prijetnja djeci
” Do današnjeg dana evidentirali smo 1.442 prekršaja, što predstavlja povećanje od sedam posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Prije svega, želimo apelirati na roditelje da svojoj djeci ne daju na korištenje osobna prijevozna sredstva ako za to ne ispunjavaju zakonske uvjete. Prema važećim propisima, djeca mlađa od 14 godina ne smiju upravljati osobnim prijevoznim sredstvima. Također, takvim se prijevoznim sredstvom smije prevoziti samo jedna osoba. Svi ostali korisnici moraju, prije svega, koristiti zaštitnu opremu. Zaštitna kaciga obvezna je za sve osobe koje upravljaju osobnim prijevoznim sredstvima. Također, moraju se kretati površinama predviđenima za tu vrstu prijevoza, odnosno prometnicama posebno označenima za bicikliste i korisnike takvih prijevoznih sredstava.
Nažalost, na našem području takvih površina nema mnogo pa su korisnici često usmjereni na nogostupe i pješačke zone. U tim se zonama moraju kretati brzinom prilagođenom kretanju pješaka, odnosno brzinom od približno pet do deset kilometara na sat. Brzinu je potrebno prilagoditi uvjetima na prometnici i situaciji u prometu kako se ne bi ugrožavali drugi sudionici. U slučaju nepredviđenih situacija korisnici moraju moći pravodobno reagirati kako ne bi ugrozili sebe ili druge. Također, apeliramo na građane da ne koriste vozila koja ne pripadaju kategoriji osobnih prijevoznih sredstava. Vozila koja mogu razviti brzinu veću od 25 kilometara na sat ili imaju snagu veću od 0,6 kilovata pripadaju drugoj kategoriji vozila, za koju vrijede posebni propisi. Takva vozila policija oduzima, a njihovi korisnici podliježu odgovarajućim sankcijama”, pojasnio je Orešković.
Moja reakcija na članak je…
