Anđelko Milićević zvani Žico, 33-godišnjak iz Doboja, osuđen je u BiH na gotovo pet godina zatvora zbog trgovine drogom i nedopuštenog držanja eksploziva, no kaznu nikada nije odslužio.
Prema istraživanju Radija Slobodna Europa, Milićević je u međuvremenu postao nedostupan bh. pravosuđu, završio na domaćoj i međunarodnoj tjeralici, a potom se navodno pridružio ruskoj vojsci i borio na ratištu u Ukrajini.
Milićević je 2020. godine pred Okružnim sudom u Doboju osuđen na četiri godine i 11 mjeseci zatvora zbog neovlaštene proizvodnje i prometa droge te držanja eksploziva. Presuda je 2022. postala pravomoćna, ali iz Osnovnog suda u Doboju za RSE su potvrdili da on nikada nije stupio na izdržavanje kazne.
Godinu dana nakon prvostupanjske presude uhićen je u Sarajevu zbog sumnje da je planirao likvidaciju više osoba. Policija je tada, prema navodima RSE-a, u ukradenom vozilu i stanu koji je koristio pronašla pištolj s municijom, marihuanu, telefone, ključeve i kanister sa zapaljivom tekućinom. Sud mu tada nije odredio pritvor te je pušten na slobodu.
Prema informacijama koje je RSE dobio od ukrajinske vojne obavještajne službe, Milićević je 14. rujna 2023. potpisao ugovor s ruskom vojskom i borio se u 109. padobranskoj pukovniji. Slične informacije RSE je neslužbeno dobio i od sigurnosnih agencija u BiH.
Njegov slučaj dodatno kompliciraju ruske zakonske izmjene. Rusija je 2026. usvojila zakon kojim se zabranjuje izručenje stranih državljana koji su služili u ruskim oružanim snagama i sudjelovali u borbenim operacijama. To znači da bi Milićević, ako je i dalje u Rusiji ili u sustavu ruske vojske, mogao ostati izvan domašaja bh. pravosuđa.
RSE podsjeća i na širi problem državljana BiH koji odlaze na strana ratišta. Sud BiH je krajem 2025. odbio potvrditi optužnicu protiv Darija Ristića, državljanina BiH koji se borio na strani Rusije u Ukrajini, nakon što je utvrđeno da je u međuvremenu stekao rusko državljanstvo.
Prema važećem zakonodavstvu BiH, kazneno djelo pridruživanja stranim vojnim ili paravojnim formacijama ne odnosi se na osobe koje imaju državljanstvo države u čijim snagama služe.
Stručnjaci za RSE upozoravaju da ruske vlasti za potrebe rata koriste i domaće osuđenike, ali i strane državljane, pri čemu se regrutacija često temelji na dostupnosti ljudi, a ne na ozbiljnoj provjeri njihove prošlosti.
Cijeli istraživački tekst pročitajte na Radiju Slobodna Europa.
