Kratka vijest da je ministar obrane Ivan Anušić boravio u Katru, na međunarodnoj pomorskoj izložbi naoružanja i oprema DIMDEX 2026. koja se održava u Dohi, gotovo da je prošla nezapaženo. No ondje se Anušić susreo i s katarskim potpredsjednikom vlade i ministrom obrane, šeikom Saoudom bin Abdulrahmanom Al Thanijem, a u izaslanstvu s ministrom bili su i predstavnici hrvatskih tvrtki Olimp Defence Group i Shadow Nautics.
Te se tvrtke bave projektiranjem i gradnjom manjih brodova, u prvome redu za specijalne, obrambene i patrolne namjene. Posebno je poznat Shadow Patrol 47, moderni patrolni brod koji koristi npr. Obalna straža RH, ali se može prilagoditi i za vojne zadatke. I tvrtka Olimp Defense iz Istre pozicionira se u segmentu obrambene proizvodnje ili usluga, iako je formalna registrirana djelatnost u civilnoj brodogradnji.
Koliko je poznato, Anušić je u Katru, na njihov poziv, razgovarao o kupnji brodova, točnije korveta, koji bi bili dijelom dovršavani i opremani u Hrvatskoj, a taj bi posao obavile upravo te dvije tvrtke iz Šibenika i Istre. Korvete su manji ratni brodovi, veći od patrolnih, ali manji od fregate, koji se koriste za obalnu obranu, protupodmorničku borbu, nadzor mora, ali i brze vojne operacije.
Osnovni trup
Nakon što je propala gradnja nešto većih brodova kod Tomislava Debeljaka u Splitu, MORH se odlučio nabaviti određeni broj korveta, a ponuda iz Katra zvuči itekako povoljno. S Anušićem je ondje bio i zapovjednik HRM-a, kontraadmiral Damir Dojkić. Zasad je poznato da bi se mogle nabaviti najmanje dvije korvete, čija cijena još nije određena, ali bi mogla iznositi oko 150 milijuna eura po brodu, s tim da bi brodovi (slično kako je Srbija nabavlja Rafalee od Francuza) mogli doći bez dodatne opreme koju bi onda dodavale hrvatske tvrtke.
Jednako tako, spominje se i opcija da Hrvatska u suradnji s Katrom plati njihov know how, odnosno projekt gradnje novih korveta, koje bi se onda u potpunosti gradile u škverovima spomenutih tvrtki u Hrvatskoj, jer već imaju iskustva u gradnji sličnih manjih brodova. No ovdje nije riječ o manjem brodu: korveta Ada turske proizvodnje koja je uzor u toj niši duga je 99 metara, a francuska korveta Gowind čak 102 metra. Dakle, nije riječ o malim ophodnim brodovima, nego o doista ozbiljnim vojnim brodovima kojima je primarna namjena protubrodno ratno djelovanje. Stoga je cijena od 150 milijuna eura zapravo vezana samo za osnovni trup broda – zbog dodatnog teškog naoružanja, sofisticiranih radara, protubrodskih i protuzračnih sustava, helikoptera i specijalnih senzora, ona će na kraju biti znatno viša, oko 400 do čak 800 milijuna eura ili više po brodu, ovisno o konfiguraciji i zahtjevima naručitelja.
Trošak nabave dviju potpuno opremljenih modernih korveta procjenjuje se na milijardu do čak 1,6 milijardi ukupno, što uključuje naoružanje, obuku i logistiku te održavanje kod domaćih tvrtki. Prema onome što je dosad poznato, u suradnji s Katrom Hrvatska planira nabaviti najmanje dvije korvete koje će biti model za novu gradnju u Hrvatskoj. Iz MORH-a tvrde da su ti iznosi pretjerani i da Hrvatska nije spremna platiti jedan brod s opremom više od sedamstotinjak milijuna eura, te da nema govora da bi se cijena popela do 1,5 milijardi.
Foto: Jakov Prkic / CROPIX
Vrijedan partner
Uz to, ministar Anušić prisustvovao je u Katru i potpisivanju sporazuma o suradnji između hrvatske tehnološke tvrtke Orqa i Barzan Holdingsa, vodeće katarske tvrtkom za obranu i sigurnost, što znači da hrvatska tvrtka specijalizirana za dronove širi djelatnost i u tu državu. Kako je MORH naveo, bilateralni sastanak ministara obrane bio je prilika da hrvatski ministar istakne mogućnosti suradnje hrvatske obrambene industrije s katarskim oružanim snagama. Ministri su razgovarali i o sigurnosnoj i geopolitičkoj situaciji na Bliskom istoku te na jugoistoku Europe.
“Hrvatske obrambene tvrtke, posebno one čiji su proizvodi poznati na svjetskom tržištu, svojim kapacitetima proizvodnje, znanjem i kvalitetom mogu biti vrijedan partner katarskim oružanim snagama. Katarskog ministra obrane upoznao sam s mogućnostima i prednostima hrvatske obrambene industrije, kao što to Ministarstvo obrane i Vlada uvijek čine, jer snažna i razvijena hrvatska industrija znači i snažniju nacionalnu sigurnost te manju ovisnost o stranim proizvođačima vojne opreme”, poručio je ministar Anušić. Posebno je istaknuo tvrtku Orqa koja je potpisivanjem sporazuma o suradnji s katarskim Barzan Holdingsom iskazala namjeru da postignu dogovor o partnerstvu u lokaliziranoj proizvodnji Orqinih dronova u Katru.
“Tvrtka Orqa jedna je od hrvatskih tehnoloških tvrtki koje nezaustavljivo pronalaze svoj put na brojnim tržištima u Europi i svijetu. Suvremene vojske i suvremene vojne operacije nezamislive su bez FPV dronova, a Orqini dronovi isključivo su europski, odnosno hrvatski proizvod”, izjavio je ministar Anušić. Ovog tjedna održan je i sastanak u organizaciji HGK-a na kojem su se predstavnici američkih industrijskih kompanija Leidos Gibbs & Cox, Lockheed Martin i GE Aerospace susreli s predstavnicima domaćih brodograditelja iz Uljanika, Brodotrogira, 3. maja i Iskra Shipyarda te njihovim dobavljačima. Razgovaralo se o mogućnosti suradnje na izgradnji korveta za HRM. Iza Leidosa je više od sto godina iskustva i sedam tisuća plovila koje je izgradila njihova podružnica G&C Design. Opskrbljuju više od 16 mornarica diljem svijeta.
