Velika izložba “DELMATI – Između mita i stvarnosti” u Arheološkom muzeju u Splitu, osim što javnosti donosi impresivan prikaz života naroda po kojem je Dalmacija dobila ime, mogla bi označiti i važan zaokret u načinu na koji se promatraju prapovijesne zajednice ovoga prostora.
Delmati oborili rekord posjećenosti! Praoci Dalmacije se “vratili” u Split: Morate pogledati senzacionalnu izložbu godine s preko 400 artefakata
Tekst se nastavlja nakon oglasa
Arheolog Hrvoje Potrebica s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu ističe da ova izložba zaokružuje dosadašnje prezentacije o Delmatima, ali se od njih uvelike razlikuje.
Između mita i stvarnosti
“Ova izložba zaokružuje dosadašnje prezentacije o Delmatima te se uvelike razlikuje od dosadašnjih. Ovdje smo se koncentrirali na puno veći tim i zaključak, odnosno na rezimiranje onoga što u ovom trenutku znamo o Delmatima”, kazao je Potrebica.
Kako naglašava, već sam naziv izložbe dobro opisuje stanje istraživanja.
“Kao što kaže naziv izložbe, nalazimo se između mita i stvarnosti. Zapravo smo na svojevrsnom početku, a ova tema svakako zaslužuje sustavna istraživanja”, ističe.
Nova istraživanja mogla bi donijeti važne odgovore
Potrebica smatra da bi aktualna istraživanja ilirskih gomila i gradina vrlo vjerojatno mogla rezultirati novim spoznajama. Upravo zato, dodaje, budući projekti trebali bi ići u smjeru sustavnog znanstvenog istraživanja i povezivanja dosadašnjih saznanja.
“Moderna znanstvena istraživanja trebala bi usustaviti ono što se danas radi. Ovaj novi projekt, a ova izložba je prvi korak u tom smjeru, ima za cilj rezimirati ono što znamo do sada kako bismo mogli napraviti strategiju i postaviti pitanja na koja ćemo odgovore dobiti u planiranim istraživanjima”, rekao je.
Dodaje kako se nada da će se za pet do deset godina moći postaviti nova izložba, ali s potpuno drukčijim pitanjem – što smo u međuvremenu doznali o Delmatima.
Kliknite za pregled
“Problem je kada se istraživanja rade samo da bi se radila”
Potrebica posebno naglašava da znanstvena istraživanja moraju imati jasnu svrhu.
“Obično je problem u znanstvenim istraživanjima kada se rade samo da bi se radila, a ne radi potrage za odgovorima. Nadam se da će ova izložba biti prekretnica u gledanju na naše prapovijesne zajednice i domaće stanovništvo prije Grka i Rimljana”, poručio je.
Mit o Delmatima i ono što zapravo znamo
Prema njegovim riječima, Delmati u hrvatskoj kulturi imaju dvojak značaj. S jedne strane, postoje podaci iz povijesnih izvora, a s druge strane snažno simboličko značenje koje se veže uz samo ime Dalmacije.
“Radi se o mitu za koji svi mi vjerujemo da nešto znamo, a zapravo znamo skoro ništa o Delmatima. Kada ih netko spomene, često se kaže: kako ne, dali su ime provinciji Dalmaciji. No kada se zagrebe ispod površine, shvatimo da jako malo toga zapravo znamo”, istaknuo je Potrebica.
Vrijeme je da se promijeni pogled na Delmate
Velik dio onoga što se o Delmatima dosad smatralo poznatim, kaže Potrebica, proizlazi iz povijesnih izvora koje su pisali drugi.
“Tu se događa ono što se često događa s kulturnom baštinom – drugi pišu o našoj kulturnoj baštini. Tada dobivamo barem djelomično izmijenjenu vizuru, drugo gledište na stvari, osobito ako je taj prikaz negativan”, objašnjava.
Upravo zato arheologija danas pokušava promijeniti diskurs i vratiti se materijalnim tragovima.
“Ono što u posljednje vrijeme pokušavamo postići arheološkim istraživanjima jest promijeniti diskurs, na neki način se okrenuti forenzici i iznova vidjeti tko su ti ljudi bili, kako su živjeli, kakav im je bio identitet i kako su komunicirali s drugim civilizacijama, prvenstveno s Grčkom i Rimom”, rekao je Potrebica.
Priča bi mogla biti bitno drukčija od one koju smo učili
Potrebica zaključuje da novija istraživanja sve više pokazuju kako je priča o Delmatima složenija nego što se dosad mislilo.
“Sve što istražujem u posljednje vrijeme zapravo ukazuje da je priča bitno drugačija od onoga što smo dosad znali”, poručio je.
Izložba “DELMATI – Između mita i stvarnosti” tako nije samo muzejski događaj, nego i poziv na novo čitanje prošlosti Dalmacije – one prije Grka, Rimljana i velikih imperijalnih narativa.
Moja reakcija na članak je…
