U Arheološki muzej u Splitu stiže najiščekivanija gostujuća izložba koja donosi priču o arheološkoj senzaciji – prapovijesnoj nekropoli Kopila na otoku Korčuli.
Otkrivena je gotovo slučajno, kada je težak uređivao zapušteni suhozid iznad sjeverne strane Blatskog polja. Među kamenjem i škaljom, počeli su izvirivati komadi keramike – neobični, brojni, zagonetni. Bio je to prvi trag arheološkog nalazišta koje će kasnije postati jedno od najznačajnijih otkrića prapovijesne Korčule. Upravo suhozid, nekad granica među parcelama i temelj opstanka zajednice, pokazao se i kao čuvar prapovijesti, a njegova prisutnost u krajoliku danas ima i status nematerijalne kulturne baštine.
Otkrivena nekropola, s precizno složenim grobnicama u specifičnom rasporedu u obliku saća, donijela je znanstvenicima potpuno novi tip pogrebne arhitekture. Zbog njihove neuobičajene planimetrije i koncepta, u stručnoj literaturi uveden je i novi termin – „grobnica tipa Kopile“. Upravo ta otkrića odjeknula su u međunarodnoj arheološkoj zajednici i pobudila zanimanje javnosti diljem svijeta, budući da ništa slično do tada nije bilo dokumentirano.
Uz grobove su pronađeni keramički predmeti grčkog podrijetla, stakleni i metalni nakit, oružje i svakodnevni alati – svi oni svjedoče o bogatom životu ilirske zajednice koja je na tom prostoru djelovala u posljednjim stoljećima prije Krista, prilagođavajući se grčkim i rimskim utjecajima. Kopila tako ne priča samo lokalnu priču, već otkriva i rjeđe dokumentirane oblike kulturne razmjene i prilagodbe indigenog stanovništva u doba velikih povijesnih promjena na istočnom Jadranu.
Poseban interes izazivaju dječje grobnice, u kojima je pronađeno više od stotinu pokopa samo djece i isključivo u dobi do treće godine života. Riječ je o arheološkom fenomenu koji i danas ostaje bez jednoznačnog tumačenja.
Kao rezultat višegodišnjih istraživanja, izložba donosi mozaik predmeta od keramike i stakla do jantara i metala koji svjedoče o bogatoj materijalnoj kulturi i trgovačkim vezama stanovnika Kopile s Farosom, Isom, ali i grčkim i italskim svijetom. U samom fokusu priče o Kopili su strukture od suhozida koje upućuju na sofisticiran odnos zajednice prema prostoru, radu i krajoliku.
Arheološka istraživanja lokaliteta Kopila provode se u partnerskoj suradnji Odjela za arheologiju Sveučilišta u Zadru, Muzeja antičkog stakla u Zadru, Općine Blato, Kulturnog centra Blato i Centra za kulturu Vela Luka. Od samih početaka istraživanja do danas, ovo iznimno nalazište ne prestaje intrigirati svojim slojevitim arheološkim sadržajem, jedinstvenim planimetrijskim rješenjima i bogatstvom pokretnih nalaza. Upravo iz tog kontinuiteta istraživanja proizašla je izložba čiju autorsku koncepciju potpisuju dr. sc. Dinko Radić, izv. prof. dr. sc. Igor Borzić (Odjel za arheologiju, Sveučilište u Zadru) i Anamarija Eterović Borzić, (muzejska savjetnica u Muzeju antičkog stakla u Zadru) – stručnjaci koje je upravo Kopila, svojom znanstvenom težinom i simboličkim slojevima, inspirirala na stvaranje jedinstvene muzeološke priče o životu, smrti i nasljeđu ove snažne ilirske zajednice.
Pozivamo Vas da nam se pridružite na ovom posebnom događanju i postanete dio izuzetnog putovanja kroz vrijeme – u svijet snažne ilirske zajednice koja je živjela na raskrižju civilizacija, u epohi velikih kulturnih susreta i prilagodbi. Istraživanja Kopile otkrivaju društvo koje nije bilo izolirano, već duboko uključeno u trgovačke, duhovne i kulturne tokove helenističkog svijeta. Nalazi svjedoče o razvijenoj materijalnoj kulturi, o vezama s Farosom, Isom, grčkim i italskim obalama, o zajednici koja je stvarala, trgovala i gradila – doslovno i simbolički – suhozidima što i danas govore o inteligentnom odnosu prema prostoru, radu i krajoliku.
Kopila ne pripada zaboravljenoj prošlosti – ona je ključ za razumijevanje kako su se naši prostori oblikovali pod pritiskom promjena, a njezini stanovnici dokaz da se identitet ne gubi u doticaju s drugima, već se upravo tada – snažno oblikuje.
Otvorenje izložbe održat će se u četvrtak, 10. srpnja 2025. u 20 sati u Arheološkom muzeju u Splitu.
Ulaz na svečano otvorenje izložbe je slobodan.
Moja reakcija na članak je…
