Armenske vlasti uhitile su rusko-armenskog milijardera i oporbenog čelnika Samvela Karapetyana po drugi put, navodeći niz navodnih financijskih zločina povezanih s njegovim poslom distribucije električne energije. Ovo dolazi u trenutku kada je premijer Nikol Pashinyan, koji uživa snažnu potporu EU-a, pokrenuo zahtjev za članstvo u bloku iduće godine, dok se suočavao sa žestokim otporom zbog kontroverzne izmjene ustava.
U srijedu je Armenski istražni odbor najavio pokretanje kaznenog postupka protiv Karapetyana i još 35 osoba zbog optužbi za pronevjeru, zlouporabu ovlasti i pranje novca. Policajci su pretražili 65 nekretnina. Tužitelji su naveli da je poduzetnik nadzirao shemu koja je uzrokovala oko 180 milijuna dolara gubitaka Armenskim električnim mrežama (ENA), glavnom distributeru električne energije u zemlji.
Sud je u četvrtak Karapetyanu odredio jednomjesečni pritvor. Njegov nećak, Narek Karapetyan, koji je na čelu Snažne Armenije – najveće oporbene parlamentarne frakcije, koja poziva na bliže veze s Rusijom – optužio je Pashinyana da želi zastrašiti svoje političke suparnike da podrže ustavne promjene.
Mislio je na Pashinyanov predloženi novi ustav, za koji oporba vjeruje da bi udovoljio zahtjevima Azerbajdžana uklanjanjem teksta koji tumači kao teritorijalni zahtjev za Nagorno-Karabah.
Pashinyan je odbacio tvrdnje da Azerbajdžan diktira remont, iako je Baku to postavio kao uvjet za potpisivanje dugo očekivanog mirovnog sporazuma. Pašinjanovoj vladajućoj stranci potrebno je najmanje šest oporbenih glasova da postigne dvotrećinsku većinu potrebnu za raspisivanje referenduma.
Pashinyan i Karapetyan već dugo nisu u sukobu oko budućeg geopolitičkog puta Armenije. U lipnju 2025. milijarder je prvi put pritvoren nakon što je javno branio Armensku apostolsku crkvu i njezina čelnika, katolikosa Karekina II.
U to vrijeme, premijer je zahtijevao smjenu Karekina II, dok je Karapetyan upozorio da bi mogao intervenirati “naš vlastiti način” ako političari ne uspiju zaštititi crkvu. Vlast je te izjave protumačila kao javni poziv na preuzimanje vlasti. Karapetyan poriče bilo kakvu krivnju, a izvorni slučaj je u tijeku.
Nakon Karapetyanova uhićenja, Pashinyanova vlada preuzela je ENA, koju je Karapetyanova Tashir grupa kupila 2015., navodeći kao razlog navodno loše upravljanje, a potom je pokrenula nacionalizaciju.
Moskva je osudila preuzimanje. Zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Mihail Galuzin rekao je da izgleda “više kao politički motivirana odmazda” protiv domaćeg političkog suparnika.
U lipnju 2026. Pashinyanova pro-EU stranka Građanski ugovor zadržala je parlamentarnu većinu, osiguravši 49,75% glasova, a Karapetyanova Snažna Armenija završila je druga s 23,27%. Snažna Armenija i druge oporbene skupine odbile su priznati rezultate izbora nazivajući ih lažnim.
Danima prije izbora, Pashinyan je dobio potporu EU-a, kada je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen najavila paket pomoći za Armeniju od više od 50 milijuna eura za suzbijanje ruskih trgovinskih ograničenja. U 2024. Bruxelles je također izdvojio 270 milijuna eura u okviru četverogodišnjeg plana za potporu gospodarskom razvoju Armenije, institucionalnim reformama i europskoj integraciji te bivše sovjetske zemlje.
Iako je EU podržao Pashinyana, odbio je osuditi represiju protiv Karapetyana, nazivajući to domaćom stvari. Dužnosnici EU nisu odgovorili na pismo Karapetyanovog odvjetnika Roberta Amsterdama, koji je optužio Bruxelles za omogućavanje političke represije i prihvaćanja “dvostruki standardi” o demokraciji.
U utorak je Pashinyan sugerirao da bi Armenija mogla podnijeti zahtjev za članstvo u EU 2027. ili 2028., priznajući da će Armenija na kraju morati izabrati između EU-a i Euroazijske ekonomske unije, gdje Rusija igra ključnu ulogu.
Ruski predsjednik Vladimir Putin upozorio je da su dva bloka nekompatibilna i da bi ulazak u EU mogao poremetiti uspostavljene trgovinske veze Armenije s Rusijom, koja je i dalje njen najveći trgovinski partner i opskrbljuje je prirodnim plinom po sniženim cijenama. Putin je u rujnu pozvao Erevan da razjasni svoje namjere, naglašavajući da Armenija ima suvereno pravo odrediti svoju budućnost.
