U jednoj od svojih mnogih autoironičnih opaski, Miljenko Smoje je rekao da je “kurvar, pijančina kojem je Bog podario talent pisanja”. Malo je rečenica koje preciznije opisuju duh ovog splitskog novinara, pisca, scenarista i satiričara. Jedinstveni Smoje bio je i ostao figura oko koje se vode strastvene rasprave — posebice u njegovom rodnom Splitu. Za jedne je on oličenje splitskog duha, autentični glas Dalmacije, dok ga drugi smatraju anakronim reliktom bivšeg sistema, pa čak i izdajnikom. Na današnji dan je preminuo…
Miljenko Smoje rođen je 14. veljače 1923. u splitskoj četvrti Veli Varoš, u obitelji ribara i težaka. Nakon završene gimnazije u Splitu i pedagoške škole radio je kao učitelj, a od 1948. se zaposlio kao novinar u listu Slobodna Dalmacija. Njegov stil pisanja, oblikovan kroz iskustvo rada kao učitelja i novinara, bio je duboko ukorijenjen u lokalni mentalitet. Pišući u čakavici, s dozom ironije i topline, prikazivao je život običnih ljudi.
Njegov rad je kulminirao u legendarnim serijama Naše malo misto i Velo misto, koje su u međuvremenu stekle kultni status. Ipak, iza te tople slike dalmatinskog mista krije se britka kritika politike, birokracije, vojske, pa i Crkve. I upravo tu počinje sukob koji i danas razdvaja mišljenja o Smoji.
Projugoslavenski nastrojen
Smoje nikada nije skrivao svoje svjetonazore. Bio je ljevičar i antifašist, uvjeren u slobodu govora, ali i sklon ironiji vlastitih političkih uvjerenja. No nakon raspada Jugoslavije i uspostave neovisne Hrvatske, njegovo nasljeđe je postalo problematično za novu vlast.
Optuživali su ga da je projugoslavenski nastrojen, da nije podržavao stvaranje hrvatske države, da mu je “draža bila petokraka nego šahovnica”. Neki su mu zamjerili jer nije ustao protiv Miloševića dovoljno glasno, i jer se, prema nekima, nije uklapao u tadašnju atmosferu domoljubne euforije. Njegova kritika tadašnje vlasti tumačila se kao izdaja, a ne kao satira.
Posebno je kontroverzan njegov stav o grbu Hajduka. Smatrao je da crvena petokraka nije simbol komunizma, nego simbol antifašizma i časti. Zbog toga je tvrdio da bi micanje petokrake bio povijesni revizionizam. Oni kojima je petokraka simbol represije, mraka i zločina, nisu mu to nikad oprostili.
Lepa je Miljenku Smoji znala oprostiti i ono gotovo neoprostivo: ‘To se samo tako ne govori’
Šal ‘Crvene Zvezde’
Kad je Grad Split 2023. odlučio Smoji podignuti spomenik na Matejuški, činilo se da je došlo vrijeme rehabilitacije. No umjesto sveopćeg slavlja, uslijedile su žestoke rasprave. Neki su vijećnici bili protiv, a samo nekoliko dana nakon otkrivanja, spomenik je uništen — zaliven plavom bojom i „ukrašen” šalom Crvene Zvezde.
Kakav god bio, Smoje je uvijek izazivao reakcije, kako za života, tako i nakon njegove smrti. Prije dvije godine na stranici hrvatske Wikipedije osvanuo je čitav niz uvredljivih komentara na njegov račun.
”Izdajnik, špijun, mrzitelj, psovač, pijanac, kukavica, tužitelj taksista radi križa, tužibaba Torcide, protivnik hrvatskog grba na hajdukovom dresu, rasistički mrzitelj vlaja, imoćana, hercegovaca, zagrebčana, odnosno Hrvata, ljubitelj Tita, Miloševića, prijatelj Kadijevića i samoproglašeni četnik”, stajalo je u jednoj verziji članka o Smoji, koja je naknadno promijenjena, samo dan prije 28. godišnjice Smojine smrti.
