Srbija je nakon 14 godina vlasti Srpske napredne stranke doživjela veliki politički preokret. Na izvanrednim parlamentarnim izborima održanima u nedjelju, 25. listopada, uvjerljivo je pobijedila Studentska lista – Studenti pobjeđuju.
Srbija sada ulazi u razdoblje formiranja novih institucija, a nakon proglašenja konačnih rezultata slijede konstituiranje parlamenta i izbor nove vlade. U skladu sa zakonskim rokovima, Skupština se mora prvi put sastati najkasnije 30 dana nakon objave konačnih rezultata, dok nova vlada mora biti izabrana u roku od 90 dana od konstituiranja parlamenta. Istodobno zemlju očekuju i prijevremeni predsjednički izbori, koji se nakon Vučićeve ostavke od 27. rujna moraju održati najkasnije do kraja prosinca. Dužnost predsjednice Republike do tada obnaša Ana Brnabić.
Mnogi se pitaju što će ova pobjeda o kojoj nitko nije ni sanjao prije dvije godine kada su započeli studentski prosvjedi značiti budućnost Srbije, njezin europski put i odnose sa susjedima, prije svega Hrvatskom? Može li nova politička garnitura raskinuti s dosadašnjim načinom upravljanja državom i kakve promjene mogu očekivati građani nakon dugogodišnje vladavine Aleksandra Vučića? O tim smo pitanjima razgovarali s geopolitičkim analitičarom Denisom Avdagićem, koji smatra da se Srbiji otvara prilika za ozbiljne promjene, ali upozorava da će njihov stvarni smjer biti jasniji tek nakon formiranja nove vlade.
‘Manje toksične komunikacije’
Avdagić smatra da bi prve pozitivne posljedice političkog preokreta mogle biti vidljive upravo u odnosima Srbije i Hrvatske. “Prva stvar koju očekujem u ovom trenutku jest da više neće biti toksične komunikacije, ako govorimo o odnosima Hrvatske i Srbije. Sada će iz svakodnevne komunikacije malo nestati silnih ustaša i nacista čemu smo svjedočili u posljednje vrijeme”, rekao nam je Avdagić i dodao da je još rano govoriti o konkretnom političkom smjeru kojim će Srbija krenuti jer će mnogo toga ovisiti o sastavu buduće vlade i ljudima koji će preuzeti ključne državne funkcije.
“Što se tiče same Srbije, sada prvo očekujemo službene rezultate, a nakon toga formiranje većine, prijedlog mandatara i vladu Srbije. Tada ćemo biti puno pametniji i znati kako je Srbija nakon toga orijentirana. Treba biti potpuno realan, sve uvijek ovisi o ljudima”, objašnjava analitičar.
Upravo će odluke novih političkih čelnika, ističe, odrediti hoće li Srbija doista krenuti putem promjena ili će se dio dosadašnjih obrazaca upravljanja državom nastaviti i nakon odlaska SNS-a s vlasti.
Srbija na europskom putu
Jedno od najvažnijih pitanja s kojima će se suočiti buduća srpska vlada odnosi se na nastavak europskih integracija i usklađivanje vanjske politike s Europskom unijom. “Oni bi trebali donijeti za sebe značajne odluke, ne samo na unutarnjopolitičkom planu nego i na međunarodnom, primjerice multilateralnom. Što će biti s njihovim putem prema Europskoj uniji? I prije izbora bilo je znakova da će nova, alternativna vlada zapravo ponuditi građanima da se izjasne o europskom putu”, govori Avdagić.
Prema Avdagićevu mišljenju, jedan od najvećih izazova za novu vlast bit će stanje institucija i utjecaj koji je dosadašnja vladajuća struktura imala na gotovo sve dijelove društva. Pritom posebno upozorava na političke pritiske, stanje u pravosuđu, medijima i gospodarstvu.
“Što se tiče unutarnjopolitičkog plana, Srbija je u vrlo teškoj situaciji. Vučićeva vladajuća elita u rukama je imala sve sfere društva, od medija, gospodarstva, sudstva do institucija koje su u brojnim slučajevima bile na rubu pucanja zbog različitih utjecaja i pritisaka”, upozorava analitičar.
“To se sada može relativno brzo mijenjati, ovisno o tome kako će se ponašati ljudi koji su unutar sustava. Počnu li se tjerati djelatnici na ovo ili ono, očekuje nas teška budućnost. Ne smijemo zaboraviti da su svi nevini dok im se ne dokaže drukčije, pa tako i u sustavu kakav je srpski. Ali svi već odavno znamo u kakvom je političkom i pravnom neredu Srbija. Naravno, problema imaju i uređenije zemlje, među kojima mislim i na Hrvatsku, ali ne u mjeri kojoj smo svjedočili kada je riječ o Srbiji i o čemu su svjedočili nebrojeni njezini građani”, kaže Avdagić.
‘Građanima je bilo dosta Vučićeva teatra’
Komentirajući masovna slavlja koja su nakon objave izbornih rezultata organizirana na ulicama Srbije, Avdagić smatra da ona pokazuju koliko se nezadovoljstva nagomilalo tijekom dugogodišnje vladavine Aleksandra Vučića.
“Mislim da ovo slavlje na ulicama, doista ogromnog broja ljudi, zapravo ukazuje na određeni zamor Srbije ovakvom retorikom kakva je vođena, ali i ponašanjem vladajućih. Mislim da je svima bilo dosta tog Vučićeva teatra zadnjih 14 godina. Pa čak i RTL 2 zna kada treba prestati reprizirati određenu seriju. Znaju to i građani Srbije kojim su im ovim izborima to i poručili”.
Avgadić upozorava da izborna ne jamči automatski i stvarne promjene. “Presudno će biti ono što će nova vlada poduzeti nakon preuzimanja odgovornosti za upravljanje državom.”
Budućnost hrvatsko-srpskih odnosa
Jedno od pitanja koje se otvara nakon Vučićeva odlaska s vlasti jest i budućnost hrvatsko-srpskih odnosa. Avdagić smatra da sada postoji prilika za poboljšanje suradnje, ali podsjeća da su se slična očekivanja pojavljivala i ranije, bez značajnijih rezultata. “Naravno, to što bi nešto trebalo biti pozitivno ne znači da će tako i biti. Zato sam i rekao da treba pričekati formiranje vlade. To će biti ključna stvar, ali čini mi se, iako se to već puno puta govorilo, da je ovo prilika da Hrvatska i Srbija okrenu novu stranicu”, kaže.
Podsjeća pritom na dolazak Ane Brnabić na političku scenu. “Najbolje se sjećam prvog ulaska Ane Brnabić u politiku, kada su svi govorili da postoji perspektiva da upravo ona omogući okretanje novog lista. Na kraju je služila kao gromobran i raketna topovnjača za misli Aleksandra Vučića. Dakle, sve je bilo obrnuto od onoga što se očekivalo, ako ništa drugo, onda u kontekstu odnosa Srbije i Hrvatske”, ističe Avdagić.
Zbog takvih iskustava smatra da Hrvatska ne bi trebala unaprijed donositi zaključke o potezima buduće srpske vlasti, nego pričekati njezine konkretne odluke. “Sve to skupa Hrvatsku ne treba previše zabrinjavati, osim što je dobro imati stabilnog susjeda, a ne nekoga o čijem se djelovanju mora previše promišljati. Dobro je da dođe do bilo kakve promjene tamo jer teško da može biti gore od onoga kakvo je stanje u Srbiji”, smatra.
Promjene na granicama
Osim političkih odnosa, promjena vlasti u Srbiji mogla bi imati i konkretne posljedice za Hrvatsku, osobito kada je riječ o migracijama i usklađivanju vizne politike Srbije s pravilima Europske unije. Analitičar upozorava da bi usklađivanje viznog režima moglo utjecati na broj nezakonitih prelazaka granice jer dio migranata u Srbiju dolazi legalno, nakon čega pokušava nastaviti put prema državama Europske unije.
“Ako budu harmonizirali vizni režim s Europskom unijom, to će značiti manje ilegalnih prelazaka preko granice Srbije jer velik dio onih koji ulaze u Europsku uniju, primarno iz Srbije, zapravo dolazi legalnim putem, zrakoplovima u Srbiju. A prve ulazne zemlje u Europsku uniju najčešće su im Hrvatska i Mađarska”, objašnjava.
Dodaje da se način migracijskih kretanja promijenio u odnosu na razdoblje kada je najveći broj ljudi prolazio klasičnom balkanskom rutom. “Mi više ne govorimo o klasičnoj balkanskoj ruti koja je nekada išla preko Turske, pa na Grčku i dalje prema sjeveru i zapadu, nego o poluturističkim ilegalnim aranžmanima”, kaže Avdagić.
Prema njegovoj procjeni, nema naznaka da bi nova srpska vlast trebala poduzimati poteze koji bi dodatno otežali takvu situaciju. “Ne vjerujem da pred nama postoji takva opasnost, nema baš nikakvih indicija. Dakle, ako ništa drugo, počet će se smanjivati ono što je bilo prije, a ne zadržavati postojeće stanje. Nekakvih pozitivnih promjena tu će biti”, uvjeren je.
‘Do jučer su ih zvali ustašama’
Na kraju razgovora Avdagić ponovno se osvrnuo na političku retoriku koja je posljednjih godina obilježavala odnose Srbije i Hrvatske, ali i način na koji je dosadašnja srpska vlast govorila o svojim političkim protivnicima.
Upravo bi promjena takvog načina komunikacije, smatra, mogla biti jedna od prvih vidljivih posljedica izbornog poraza Aleksandra Vučića. “Kažem, i retorika je ista stvar. Uostalom, na vlast bi sada trebali doći oni koje su dojučer optuživali da su sami ustaše. Dakle, što drugo reći”, zaključuje Avdagić.
