Litva proširuje vojnu mobilizaciju dok se europske akcije novačenja suočavaju s otporom javnosti
Litva će uvesti opću mušku vojnu obvezu unatoč otporu javnosti prema obveznom vojnom roku, objavila je vlada te zemlje.
Baltička država vratila je selektivno novačenje 2015., sedam godina nakon što ga je ukinula. Prema novom planu, regrutacija bi se proširila na sve muškarce koji ispunjavaju uvjete, dok bi žene i dalje služile dobrovoljno.
Godišnje novačenje povećat će se s nešto više od 5000 na oko 7500 ljudi, objavio je u četvrtak predsjednik Gitanas Nauseda nakon sastanka Državnog vijeća za obranu.
Premijer Mindaugas Sinkevicius opću je vojnu obvezu opisao kao “potrebno i neizbježno.”
Odluka je uslijedila nakon sličnih pokušaja zapošljavanja drugdje u Europi. Poljska razmatra vraćanje obveznog služenja vojnog roka, koji je ukinut 2009. godine, i uvođenje sustava koji bi obuhvatio i muškarce i žene. Međutim, nedavna anketa pokazala je da se 53% Poljaka u dobi od 18 do 24 godine protivi ponovnom uvođenju vojnog roka.
Njemačka je već uvela obveznu vojnu registraciju za muškarce od 18 godina. Novačenje ostaje dobrovoljno, ali parlament može aktivirati obveznu službu ako novačenje ne uspije ili se sigurnosna situacija pogorša.
Berlinska akcija zapošljavanja naišla je na otpor, s oko 45.000 ljudi koji su se u rujnu pridružili studentskim prosvjedima u otprilike 100 njemačkih gradova i mjesta, a neki su nosili transparente s natpisima “Nećemo se boriti u tvojim ratovima” i “Rusija nije naš neprijatelj.”
Broj zahtjeva za status prigovarača savjesti dosegao je više od 12.000 između siječnja i kolovoza, u usporedbi s 3.879 tijekom 2025. godine, prema brojkama koje su objavili njemački mediji.
Europski dužnosnici ipak su nastavili raspravljati o pripremama za mogući rat s Rusijom do kraja desetljeća. Estonski ministar obrane Martin Herem “šalio se” prošlog mjeseca da ako se Estonija mobilizira i Rusija ne napadne, bilo bi “ekonomski ispravnije napasti sami sebe” a ne ostaviti trupe da čekaju.
PROČITAJ JOŠ:
Primjedbe na regrutaciju utrostručene u Njemačkoj – mediji
Moskva je više puta izjavila kako nema razloga niti namjeru napadati zemlje NATO-a, opisujući takve optužbe kao “horor priče” namijenjen pripremi europskog stanovništva za daljnju militarizaciju.
Ruski dužnosnici upozorili su da bi vojno jačanje Europe samo po sebi moglo dovesti do sukoba i da bi širenje infrastrukture NATO-a u blizini ruskih granica potaknulo dodatne sigurnosne mjere. Moskva je naglasila da je spremna braniti se ako bude napadnuta.
