Nakon zimskog raspusta mališani osnovnih škola od ovog su tjedna ponovno u školskim klupama. Tako je i na krajnjem jugu Hrvatske gdje je, nažalost, kao i širom domovine, u školskim klupama sve manje mališana. Ni krive ni dužne, osnovne škole plaćaju suvremeni i nikad službeno nametnuti ‘demografski danak’. Posljedica sve manjeg broja učenika je i sve češće gašenje škola, osobito onih manjih, seoskih područnih na periferiji svake županije.
Službeni podaci Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih RH tijekom posljednjeg desetljeća u Hrvatskoj pokazuju kako je zbog pada broja djece ugašeno 136 malih, odnosno područnih osnovnih škola! Ravnatelji tih škola kao i načelnici općina na čijem su području uglas ističu kako gašenje malih seoskih škola znači smrt za ta sela. Istodobno, suglasno ističu kako su područne škole dobro opremljene, da djeca u njima nisu zakinuta, a pripajanjem s većim školama ne bi dobili i bolje radne uvjete, niti bi se poboljšali rezultati. Naprotiv, samo bi gubili vrijeme na prijevoz, ali bi najmlađu učenici osjetili i teško podnijeli posljedice prelaska u nove sredine. A djeca područnih škola na državnim natjecanjima nimalo ne zaostaju za onima iz većih sredina i postižu izvrsne rezultate. Ravnatelji se pitaju i jesu li nadležni svjesni ekonomskih i demografskih posljedica ukidanju obrazovnih ustanova koje su, nerijetko, uz općine, jedine institucije koje su opstale u malim sredinama. Vjetar u jedra daju im i demografi koji upozoravaju kako bi zatvaranje malih škola predstavljalo zadnji čavao u drvo života ionako slabom demografijom opustošenih brojnih hrvatskih krajeva.
KNEŽIĆ: DOK SMO MI OVDJE, ŠKOLA U SMOKOVLJANIMA SE NEĆE UGASITI!
Zanimalo nas je i kakva je situacija u područnim osnovnim školama Dubrovačko-neretvanske županije u kojima je, prema podacima s terena, sve manje učenika i razrednih odjeljenja. Povod za provjeru stanja bila je i nedavna presuda dubrovačkog Općinskog suda u radnom sporu prosvjetne radnice s tzv. malom školom. Naime, jedna od učiteljica male Osnovne škole Primorje Smokovljani dobila je, kao tehnološki višak, poslovno uvjetovani otkaz ugovora o radu, ali je Sud presudio kako je otkaz nedopušten i nezakonit te je učiteljica vraćena na posao. Inače, u toj je školi, odlukom Dubrovačko-neretvanske županije u školskoj godini 2023/24., zbog manje učenika broj odjela razredne nastave smanjen za jedno odjeljenje.
Osnovna škola Primorje Smokovljani jest mala, ali nije područna niti se planira ukidanje, ali su navedeni otkaz i sve manji broj područnih škola te ukupno stanje u hrvatskom školstvu bili povod da doznamo stanje u školstvu najjužnije županije.
„Dok smo mi na vlasti u općini Dubrovačko Primorje, Osnovna škola Primorje u Smokovljanima neće se ugasiti!“, odlučno je kazao načelnik Općine Dubrovačko primorje Nikola Knežić.
Odlučni u namjeri da zadrže sve područne škole na ‘svome području’ su i ostali načelnici koje smo kontaktirali, a među njima vrijedi svakako navesti riječi načelnika općine Ston Vedrana Antunice.
“Na području naše općine su dvije područne škole, Ponikve i Putniković. Obje imaju kvalitetne objekte te ispunjavaju najsuvremenije pedagoške standarde. Mogu reći da te škole ne bilježe pad broja i ni u jednom trenutku se nije razmišljalo o mogućem ukidanju neke od tih ‘malih’ škola“, odgovorio je.
SITUACIJA SE STALNO MIJENJA
Iz Dubrovačko-neretvanske županije nam je odgovoreno kako u ovoj školskoj godini nije zatvorena niti jedna područna ili matična osnovna škola kojoj je osnivač Dubrovačko-neretvanska županija, iako su u pojedinim školama zabilježeni brojčano manji upisi u prvi razred.
„Ako bi u budućnosti došlo do zatvaranja Osnovne škole Primorje ili bilo koje druge škole ili ukoliko bi se Osnovna škola Primorje prerasporedila u status područne škole, Dubrovačko-neretvanska županija bi, sukladno članku 69. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, svim učenicima koji ostvaruju pravo osigurala odgovarajući prijevoz do nove škole“, odgovorili su na naš upit, dodavši kako je točno da se u posljednjih 10 godina bilježi silazni trend ukupnog broja učenika u Osnovnoj školi Primorje te manji broj upisa u prve razrede. Ipak, kako navode, situacija se iz godine u godinu mijenja.
„Primjerice, i u školskoj godini 2023./2024. upisan je samo jedan prvašić, kao i ove godine, dok su prošle školske godine bila upisana tri učenika u prvi razred. S obzirom na iskazan interes roditelja za organiziranjem produženog boravka, što je Županija kao osnivač spremna podržati u idućoj školskoj godini, vjerujemo kako bi ta mjera mogla pridonijeti zadržavanju domicilnog stanovništva na području Smokovljana te potaknuti stabilizaciju, a moguće i porast broja učenika koji će pohađati Osnovnu školu Primorje“, odgovoreno je.
KAO DAMOKLOV MAČ
O ovoj temi je vrlo otvoreno govorio i bivši ravnatelj OŠ Primorje Smokovljani Zlatko Volarević.
“Otkad sam ravnatelj, neprestano se govori o zatvaranju malih škola, što nam kao Damaklov mač visi nad glavom. Razmišlja li se o posljedicama takvih odluka? Našu školu pohađaju djeca iz sedam naselja, neka su od škole udaljena 24 kilometra i prevozi ih autobus. Malo smo mjesto, odvojeno od glavne ceste 15 kilometara, prometna je povezanost s Dubrovnikom loša. Borimo se da opstanemo, a zatvaranjem škola ljudi će još više bježati odavde“, rekao je tada Volarević i kao ilustraciju kvalitete učenika malih škola naveo primjer upravo OŠ Primorje Smokovljani koja je tad imala samo 34 učenika. Trenutačno ih je samo 29. Učenici te škole su prije nekoliko godina postali državni prvaci na natjecanju poznavanja prometnih propisa, a godinu dana poslije ponovno se visoko plasirali i postali viceprvaci.
Istodobno, kilometrima oko te osnovne škole nema ni zebre niti semafora. Stoga svakako valja podržati napore Dubrovačko-neretvanske županije da ustraje u održanju svih područnih škola od Trpnja do Konavala te od doline Neretve do najudaljenijih otoka južnog Jadrana.
