Projekt Južne plinske interkonekcije između Bosne i Hercegovine i Hrvatske, vrijedan oko 1,5 milijardi eura, i dalje je opterećen nizom nepoznanica. Unatoč snažnoj političkoj podršci i ubrzanoj proceduri usvajanja zakona, ostaje otvoreno pitanje tko će financirati, graditi i upravljati ovim strateškim energetskim projektom.
Prema informacijama iznesenima nakon sastanka predstavnika Parlamenta Federacije BiH, američke kompanije AAFS Infrastructure and Energy LLC i Ambasade SAD-a u BiH, projekt još nema definirane ključne elemente, od financijske konstrukcije do upravljačke strukture.
Stručnjak za energetiku Almir Bečarević, koji je sudjelovao na sastanku, izjavio je kako su razgovori bili otvoreni, ali bez konkretnih odgovora na ključna pitanja.
“Tek ukoliko zakon bude usvojen u Parlamentu, krenulo bi se u izradu financijske konstrukcije i traženje sredstava. U ovom trenutku nije jasno hoće li u projektu sudjelovati privatni investitori ili banke”, rekao je Bečarević za Faktor.
Dodaje kako nije definirano ni tko bi upravljao plinovodom.
“Tvrtka koja bi upravljala još ne postoji. Spominje se mogućnost osnivanja nove kompanije, ali to je zasad samo ideja. Nema konkretnih rješenja”, naveo je.
Kada je riječ o opskrbi plinom, Bečarević ističe da su predstavnici investitora razgovarali s Energoinvestom, ali bez konkretnih dogovora.
“Svjesni su problema kapaciteta na LNG terminalu na Krku. Potencijalne količine plina pokušali bi osigurati kupnjom od kompanija koje već imaju zakupljene kapacitete, no ostaje nejasno kako bi se to odrazilo na konačnu cijenu plina”, pojasnio je.
Posebno je osporio ranije najavljene rokove federalnog ministra energije, rudarstva i industrije Vedrana Lakića, prema kojima bi plinovod mogao biti završen do kraja 2027. godine.
“To je nerealno. I sami su rekli da bi od početka radova do završetka trebalo dvije do tri godine, a mi još nismo ni blizu početka gradnje”, kazao je.
Prema njegovim procjenama, završetak projekta prije 2029. ili 2030. godine nije realan.
Bečarević je također potvrdio da je BH Gas isključen iz projekta.
“BH Gas se nigdje ne spominje. Također nema odgovora tko će zakupiti kapacitete na Krku, tko će transportirati plin kroz sustav Plinacra niti tko će potpisati sporazum između operatora u BiH i Hrvatskoj. Ideja je da novu ulogu preuzme nova kompanija”, rekao je.
Nejasno je i pitanje koncesije, uključujući njezino trajanje, koje nije precizirano u zakonu.
Zastupnik SDA u Parlamentu FBiH i član Odbora za energetiku Miralem Galijašević istaknuo je kako njegova stranka podržava projekt, ali uz ozbiljne rezerve.
“Dobili smo zakon koji sadrži mnogo nejasnoća i nedoumica. Očekujemo potpunu transparentnost i jasne odgovore prije donošenja odluka”, rekao je.
Dodao je kako su tijekom sastanka otvorena brojna pitanja, uključujući i mogućnost vraćanja zakona u redovnu proceduru radi javne rasprave.
“Ključno je da Vlada FBiH jasno definira tko je investitor, kako je izabran, tko će biti uvoznik plina i gdje su kontaktne točke projekta. Spominje se da bi uvoznik mogao biti Energoinvest, dok se BH-Gas izbacuje iz cijele priče”, naveo je Galijašević.
Istaknuo je i da se u kontekstu projekta spominju plinske elektrane, ali bez izrađene studije izvodljivosti.
“Vlada mora imati ključnu ulogu, a Parlament treba dati konačnu suglasnost. Također je indikativno da predstavnik Vlade nije prisustvovao sastanku”, rekao je.
Otvoreno je i pitanje financijskih garancija.
“Rečeno je da investitor osigurava sredstva, ali nitko nije precizirao postoje li garancije. To je nešto što se mora razjasniti”, zaključio je Galijašević.
Južna plinska interkonekcija BiH i Hrvatske jedan je od strateških energetskih projekata kojim bi Federacija BiH dobila alternativni pravac opskrbe plinom, neovisan o postojećim rutama.
Međutim, aktualni razvoj događaja pokazuje da je projekt još uvijek u ranoj fazi, bez jasno definiranog modela financiranja, upravljanja i komercijalnih aranžmana za nabavu i transport plina.
