Val lažnih dojava o bombama u školama diljem Hrvatske, koje su posljednjih mjeseci izazivale evakuacije, dolazak policije i prekid nastave, otvorio je šire pitanje koje nadilazi pojedinačne incidente. Iako su se te prijetnje u pravilu pokazale lažnima, reakcije sustava i psihološke posljedice za djecu bile su stvarne. Sigurnosni stručnjaci upozoravaju da takvi slučajevi nisu izolirani, nego su dio šireg obrasca koji se posljednjih godina bilježi diljem Europe i svijeta: sve češće uključivanje djece i mladih u nasilne obrasce ponašanja, prijetnje, pa i ekstremizam.
Najviši državni dužnosnici i stručnjaci kažu da takvi obrasci imaju obilježja hibridnog djelovanja. Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović izjavio je da su dojave “vrsta hibridnog ratovanja”, ističući da prijetnje dolaze s inozemnih servera i da se slični slučajevi bilježe i u drugim državama, zbog čega policija surađuje s međunarodnim partnerima. Ministar obrane Ivan Anušić upozorio je da se “pokušava prekinuti normalno funkcioniranje države”, dok je ministar branitelja Tomo Medved takve aktivnosti opisao kao sofisticirane oblike destabilizacije. Sigurnosni analitičar Gordan Akrap istaknuo je kako postoji mogućnost da je riječ o “obavještajnoj diverziji s obilježjima hibridnog ratovanja”, a da su škole i djeca cilj jer izazivaju snažnu reakciju javnosti.
Sličnu ocjenu daje i stručnjak za kibernetičku sigurnost Tomislav Vazdar, koji smatra da “to nisu tinejdžeri koji žele izbjeći nastavu, nego ozbiljne operacije koje imaju sve odlike hibridnog rata”, dodajući da se identični obrasci bilježe u više europskih zemalja. Upravo zbog takvih procjena dojave o bombama sve se češće promatraju kao dio šireg sigurnosnog fenomena koji kombinira psihološki pritisak, digitalne alate i pokušaje destabilizacije društva. Zbog sumnje da stoje iza više dojava o bombama dosad je uhićeno nekoliko vrlo mladih osoba. Jesu li se mladi Hrvati uključili u opasan globalni trend? Kako smo došli do toga da nam djeca postaju hibridni ratnici?
Foto: Nikola Brboleza / CROPIX
Proces radikalizacije
7dnevno već je izvijestio da dio obavještajnih krugova u ovoj operaciji prepoznaje djelovanje srpske tajne službe BIA-e. Navode kako i ti najnoviji slučajevi predstavljaju kontinuitet i dio njezina zacrtanog pravca djelovanja. Operacija srpske tajne službe među hrvatskim obavještajcima već kolokvijalno nosi naziv “Pad Hrvatske”, a pokrenuta je još prošlog ljeta skandalom otkazivanja festivala u Benkovcu. Nakon toga, u studenome prošle godine, svjedočili smo incidentu na otvaranju Dana srpske kulture u Blatinama, što se također pripisivalo obavještajnom djelovanju, posebice zato što se nakon toga u Zagrebu održala manifestacija na kojoj se veličao kontroverzni Dejan Medaković, potpisnik Memoranduma SANU-a, dokumenta koji se smatra temeljem velikosrpske agresije.
I val dojava o bombama diljem zemlje dio naših sugovornika iz obavještajnih krugova razmatra kao moguću metodu iscrpljivanja sustava kojom dirigira Beograd kako bi testirao brzinu reakcije hrvatske policije i SOA-e. Nije nepoznanica da se operacije BIA-e odvijaju i preko medija kako bi se stvorio razdor u hrvatskom društvu, ali i preko nekih domaćih političara, analitičara i raznih aktivista kojima je cilj izazivanje podjela u hrvatskom društvu. S druge strane, SOA je u svojim posljednjim javnim izvješćima već upozorila na promjene u obrascima radikalizacije, posebno među mlađim generacijama.
SOA navodi da se ekstremistički sadržaji dominantno šire putem interneta i društvenih mreža, gdje su posebno dostupni mlađoj populaciji. U izvješćima se ističe da se proces radikalizacije sve češće odvija individualno, bez izravnog kontakta s organiziranim skupinama, te da su mladi izloženi različitim oblicima ekstremizma, uključujući vjerski i krajnje desni. Naglašava se da takvi sadržaji mogu potaknuti nasilne ideje i ponašanja, iako u Hrvatskoj zasad nema značajnijeg broja organiziranih ekstremističkih skupina koje bi uključivale maloljetnike.
Na fotografiji: Ivan Anusic. Foto: Ronald Gorsic / CROPIX
Ključna promjena
SOA pritom upozorava da digitalni prostor omogućuje brzo širenje radikalnih narativa i otežava pravovremeno prepoznavanje sigurnosnih prijetnji, zbog čega je nužna kontinuirana prevencija i praćenje takvih pojava. U sigurnosnim analizama Europola, Ujedinjenih naroda i nacionalnih službi posljednjih godina jasno se vidi trend: dobna granica počinitelja kaznenih djela povezanih s nasiljem, ekstremizmom i terorizmom kontinuirano se spušta. “Terorističke skupine sve više ciljaju djecu i mlade, koristeći njihove ranjivosti i digitalne navike”, navodi se u izvješću Vijeća sigurnosti UN-a iz 2025. godine.
Iako Hrvatska zasad ne bilježi klasične terorističke napade u koje su uključeni maloljetnici, obrasci koji su vidljivi u Europi već su prepoznatljivi i u domaćem kontekstu. Ključna promjena dogodila se u načinu na koji mladi dolaze u kontakt s nasilnim idejama. Dok su nekoć radikalizacija i kriminalne mreže zahtijevale fizički kontakt, danas se sve odvija online. “Internet je postao primarni prostor regrutacije. Mladi više ne dolaze u kontakt s ekstremizmom kroz fizičke mreže, nego kroz društvene mreže, forume i gaming platforme”, upozorava Europol.
U jednoj od svojih analiza navode i da su identificirali tisuće internetskih poveznica koje vode prema sadržaju prilagođenom upravo mlađoj populaciji, često u formi kratkih videa, memova ili interaktivnih komunikacijskih kanala. Američki Centar za borbu protiv terorizma pri vojnoj akademiji West Point naglašava brzinu tog procesa. “Radikalizacija koja je nekoć trajala mjesecima ili godinama danas se može dogoditi u nekoliko tjedana, katkad i dana, bez ikakva fizičkog kontakta s organizacijom”, stoji u njihovoj analizi. Upravo ta brzina i decentraliziranost čine ovaj fenomen posebno teško uočljivim za sigurnosne službe.
Slični obrasci
Primjeri iz Europe potvrđuju koliko je taj trend već uznapredovao. U Češkoj je policija razotkrila skupinu tinejdžera koji su se radikalizirali putem interneta i pokušali zapaliti sinagogu u Brnu. Uhićeno je pet mladih osoba, od kojih su neke maloljetne, a istraga je pokazala da su djelovale unutar zatvorenih digitalnih zajednica u kojima su dijelile ekstremistički sadržaj. U Austriji je spriječen napad na koncert u Beču u kojem su sudjelovali tinejdžeri povezani s međunarodnim mrežama simpatizera Islamske države. Jedan od njih planirao je napad, dok je drugi sudjelovao u komunikaciji i logistici, uključujući razmjenu materijala o izradi eksploziva.
Slični obrasci zabilježeni su i u Italiji, gdje je maloljetnik uhićen s oružjem i materijalima za izradu eksploziva, te je optužen za sudjelovanje u terorističkoj organizaciji. U Ujedinjenom Kraljevstvu sigurnosne službe bilježe porast ekstremno desne radikalizacije među mladima. U jednom slučaju 15-godišnjak je optužen za pripadnost neonacističkoj skupini i planiranje napada. “Online platforme omogućuju brzo širenje ideologija koje su prije bile marginalne, a danas su lako dostupne djeci”, upozorava britanski MI5. Jedan uznemirujući slučaj zabilježen je u Švedskoj, gdje je 14-godišnjak povezan s ekstremističkom mrežom izveo napade nožem, a dijelove nasilja prenosio je uživo putem interneta. Taj slučaj posebno je alarmirao stručnjake jer pokazuje kako se nasilje i digitalna vidljivost međusobno pojačavaju.
Uz klasične ideološke oblike ekstremizma, sigurnosne službe upozoravaju i na pojavu tzv. hibridnih mreža koje kombiniraju elemente terorizma, organiziranog kriminala i zlostavljanja. U takvim strukturama djeca često istodobno postaju žrtve i počinitelji. Europol navodi da se u tim slučajevima granica između te dvije uloge sve više briše. Jedan od primjera je međunarodna mreža poznata kao “764”, koja je u više zemalja povezana s manipulacijom djece, ucjenama i poticanjem na nasilje.
Obrasci ponašanja
Stručnjaci naglašavaju da mladi uključeni u takve aktivnosti često nemaju duboko razumijevanje ideologije koju nominalno slijede. “Njihova motivacija često je kombinacija osobne frustracije, potrebe za pripadanjem i želje za vidljivošću”, navodi se u europskim sigurnosnim analizama. Upravo ta potreba za identitetom i pripadanjem čini ih posebno ranjivima na manipulaciju. U hrvatskom kontekstu, iako nema velikog broja terorističkih slučajeva, stručnjaci upozoravaju da obrasci ponašanja koji prethode ozbiljnijim oblicima nasilja već postoje.
Lažne dojave o bombama u školama, prijetnje putem društvenih mreža i ekstremno nasilni sadržaji među mladima pokazuju kako se isti mehanizmi koji su prisutni u Europi pojavljuju i u Hrvatskoj. Takvi incidenti često uključuju elemente imitacije, digitalne komunikacije i želje za izazivanjem reakcije sustava. Sigurnosne službe ističu da je jedan od najvećih problema činjenica da je sve češće riječ o tzv. usamljenim akterima. “Najveći izazov danas su pojedinci, često vrlo mladi, koji djeluju samostalno, bez izravnih naloga i bez jasne organizacijske strukture”, upozorava Europol. Za razliku od tradicionalnih terorističkih mreža, takve je slučajeve znatno teže otkriti na vrijeme jer ne postoje klasični indikatori poput hijerarhije ili komunikacijskih lanaca.
U konačnici, stručnjaci upozoravaju da to posrijedi nije prolazni trend, nego dugoročna promjena sigurnosne slike. “Radi se o kompleksnom fenomenu koji zahtijeva kombinaciju prevencije, edukacije i razumijevanja digitalnog prostora u kojem djeca danas odrastaju”, navodi se u izvješćima međunarodnih organizacija. Lažne dojave o bombama u hrvatskim školama možda na prvi pogled djeluju kao izolirani incidenti ili nepromišljene šale, ali u širem kontekstu one su dio obrasca koji se razvija diljem svijeta. Upravo ih zato stručnjaci sve češće promatraju ne samo kao kazneni problem nego i kao signal dubljih društvenih i sigurnosnih promjena koje tek dolaze.
