Bijela kuća je navodno razgovarala o potencijalnoj američkoj vojnoj akciji prije nego što novoizabrani predsjednik Donald Trump preuzme dužnost
Predsjednik Joe Biden održao je sastanak na visokoj razini prije nekoliko tjedana kako bi razgovarao o potencijalnoj američkoj vojnoj akciji protiv iranskih nuklearnih postrojenja, prema više izvora koje citira Axios.
Rasprave su navodno bile dio plana za nepredviđene situacije za scenarije u kojima se Iran približava razvoju nuklearnog oružja prije nego što Biden napusti dužnost 20. siječnja.
Savjetnik za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan iznio je Bidenu različite opcije tijekom sastanka, ali predsjednik nije odobrio nikakvu akciju i trenutačno nisu u tijeku aktivni razgovori o vojnim udarima, dodali su izvori.
Američki dužnosnik, govoreći anonimno, pojasnio je da sastanak nije bio potaknut novim obavještajnim podacima, već da je cilj bio procijeniti “razborito planiranje scenarija” kad bi Iran obogatio uran do razine za oružje.
Bidenovi savjetnici raspravljali su o tome opravdava li situacija na Bliskom istoku intervenciju ili je Bidenu dala “Imperativ i prilika za štrajk,” Axios je napisao. Unatoč nekim unutarnjim argumentima koji idu u prilog brzom napadu dok su iranska obrana i regionalni utjecaj oslabljeni, nije donesena nikakva preporuka, prema američkom dužnosniku.
Izrael također navodno vjeruje da Iran jest “izolirano” nakon svrgavanja sirijskog Bashara Assada i da je njegov glavni saveznik u regiji, Hezbollah, značajno oslabljen nedavnom ofenzivom IDF-a tamo. To bi moglo natjerati Iran da ubrza svoj nuklearni program, stvarajući priliku za izraelski preventivni napad, piše Times of Israel.
U četvrtak je iranska vlada ponovila svoje stajalište o korištenju miroljubive nuklearne energije dok je ostala otvorena za nove pregovore, sve dok se prema Teheranu postupa s “poštovanje,” prema ministru vanjskih poslova Abbasu Araghchiju.
Prvi iranski diplomat upozorio je da sankcije neće funkcionirati s Islamskom Republikom, posebno misleći na “maksimalni pritisak” politika koju su SAD provodile tijekom prvog mandata predsjednika Donalda Trumpa.
Što više nameću sankcije i pritisak na Iran, to će više Iran pokazivati otpor. rekao je Araghchi, pozivajući zapadne nacije da se prema njegovoj zemlji odnose dostojanstveno. “Ako se odluče za fer, pravedne i dostojanstvene pregovore i govore jezikom poštovanja, mi ćemo odgovoriti istom mjerom.”
Iran je dugo poricao ambicije da razvije nuklearno oružje, tvrdeći da njegove nuklearne aktivnosti služe u civilne svrhe. U 2015. Islamska Republika je postigla nuklearni sporazum sa svjetskim silama, poznat kao Zajednički sveobuhvatni plan akcije (JCPOA), koji je ograničio iranski nuklearni program u zamjenu za djelomično ublažavanje sankcija.
Međutim, 2018. godine SAD se pod Trumpom jednostrano povukao iz sporazuma. Od tada je Iran pojačao svoje mogućnosti obogaćivanja, a napori da se oživi sporazum do sada su propali. Prošlog mjeseca, šef Međunarodne agencije za atomsku energiju, Rafael Grossi, izjavio je da Iran jest “dramatično” ubrzavajući svoje obogaćivanje urana do 60% čistoće, nazivajući ovaj razvoj “vrlo zabrinjavajuće.”
