Cijene nafte i naftnih derivata ponovno rastu, a novi val poskupljenja na svjetskom tržištu već se osjeća i u Bosni i Hercegovini. Dizel je trenutačno najskuplji među najčešće korištenim gorivima, s prosječnom cijenom od 3,38 KM po litri, dok se istodobno otvara pitanje koliko je BiH spremna odgovoriti na moguće nove poremećaje u opskrbi energentima.
Napetosti na Bliskom istoku i američko-iranski sukob dodatno su destabilizirali energetsko tržište. Promet kroz Hormuški tjesnac, jednu od najvažnijih svjetskih ruta za prijevoz nafte i plina, snažno je ograničen, dok cijene energenata ponovno rastu.
Istodobno su cijene prirodnog plina u Europi, prema podacima koje navodi Federalna televizija, od početka godine porasle za oko 120 posto, a europske zemlje pokušavaju obnoviti zalihe uoči jeseni i zime.
Dok pojedine države reagiraju smanjenjem trošarina ili ograničavanjem trgovačkih marži, u Bosni i Hercegovini zasad nema jedinstvenog mehanizma kojim bi se u slučaju ozbiljnijeg tržišnog poremećaja ograničio rast cijena ili osigurala dugoročnija energetska stabilnost.
Rast cijena brzo stiže i na benzinske crpke
Cijena sirove nafte ponovno je premašila 90 dolara po barelu, a rast se ubrzano prelijeva i na maloprodajno tržište.
Iako gorivo koje je već nabavljeno po ranijim, nižim cijenama ne bi nužno trebalo odmah poskupjeti, prodavači u Bosni i Hercegovini imaju velik prostor za prilagodbu cijena tržišnim kretanjima.
Stručnjak za energetiku Edhem Bičakčić smatra kako će se i domaće tržište morati prilagođavati globalnim cijenama.
“Mi ćemo također morati slijediti tu politiku prilagođavanja tržišnim cijenama. Uglavnom je to prepušteno privatnom sektoru i on je do sada pokazao jednu veliku vitalnost i snalažljivost te uspijevao osigurati dostatne količine nafte i naftnih derivata”, kazao je Bičakčić.
Poseban udar osjete vozači dizelskih vozila. Prosječna cijena dizela dosegnula je 3,38 KM po litri, a prema izračunu Federalne televizije, pun spremnik goriva sada može stajati oko 30 KM više nego prije mjesec dana.
Dodatni problem može nastati ako strah od daljnjih poskupljenja potakne građane i poslovne subjekte na stvaranje vlastitih zaliha. Panična kupnja u razdobljima poremećaja na tržištu može dodatno opteretiti dobavne lance i povećati rizik od privremenih nestašica.
Naftni terminali: Ne očekujemo nestašicu
Unatoč nestabilnoj situaciji na svjetskom tržištu, iz Naftnih terminala Federacije Bosne i Hercegovine poručuju kako trenutačno ne očekuju da bi domaće tržište moglo ostati bez goriva.
Predsjednik Uprave Naftnih terminala FBiH Damir Kreso ističe da su dosadašnji dobavni pravci stabilni.
“Što se tiče nestašice nafte za tržište Bosne i Hercegovine, mogu ovako, po nekoj slobodnoj procjeni, reći da ne vjerujem da će doći do nestašica jer se mi ne opskrbljujemo s mediteranskog područja. Do sada su isporuke iz tih rafinerija iz kojih kupujemo, odnosno kojima opskrbljujemo tržište Bosne i Hercegovine, stabilne”, kazao je Kreso za FTV.
Federacija raspolaže određenim količinama goriva koje bi u slučaju poremećaja prvenstveno bile namijenjene službama od posebnog javnog značaja.
“Terminali Federacije imaju određene količine i dizela i benzina za potrebe najhitnijih službi. To su bolnice, hitne službe, civilna zaštita, policija i tako dalje”, pojasnio je Kreso.
Međutim, postojeće rezerve nisu dovoljne za dugotrajniji poremećaj na tržištu. Koliko bi mogle trajati ovisilo bi o intenzitetu potrošnje i razmjerima eventualne krize.
Federaciji nedostaju skladišni kapaciteti
Problem nije samo količina goriva nego i nedostatak infrastrukture potrebne za stvaranje znatno većih strateških rezervi.
Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić upozorio je kako institucije na državnoj razini nisu učinile dovoljno kada je riječ o rezervama nafte.
“Apsolutnu štetu možemo pretrpjeti kada je nedovoljan rad institucija na razini Bosne i Hercegovine kada su u pitanju rezerve nafte, da ih tako nazovemo. Što se tiče Federacije Bosne i Hercegovine, stanje je stabilno u ovom trenutku, međutim, mi nemamo dovoljno izgrađenih terminala gdje možemo skladištiti svoju naftu”, kazao je Lakić.
Prema njegovim riječima, za dugoročniju sigurnost opskrbe Federaciji bi bila potrebna još četiri terminala, kao i znatno veće količine strateških rezervi.
Federalna televizija navodi kako Republika Srpska, za razliku od Federacije BiH, nema vlastite zalihe nafte koje bi se mogle koristiti u slučaju ozbiljnijeg poremećaja u opskrbi.
Istodobno država od uvoza nafte ostvaruje značajne prihode. Prema podacima iz priloga FTV-a, Uprava za neizravno oporezivanje BiH od početka godine po osnovi uvoza nafte prikupila je oko milijardu i 126 milijuna KM.
Odluke o trošarinama zahtijevaju dogovor na razini BiH
Jedna od mogućih mjera kojom bi se ublažio udar novih poskupljenja bilo bi privremeno smanjenje trošarina ili ograničavanje marži na gorivo, što su u razdobljima energetskih kriza već primjenjivale pojedine države.
Takav potez u Bosni i Hercegovini, međutim, zahtijeva politički i institucionalni dogovor na državnoj razini.
Federacija sama ne može riješiti pitanje trošarina koje se prikupljaju na cijelom području BiH, zbog čega bi eventualne mjere trebale biti usuglašene između različitih razina vlasti.
Dok cijene na svjetskom tržištu ponovno rastu, ključnim tako ostaje pitanje hoće li institucije reagirati prije nego što novi energetski poremećaji ozbiljnije pogode kućne proračune i gospodarstvo ili će, kao i dosad, najveći dio prilagodbe ponovno pasti na građane i privatni sektor.
Dodajte Hercegovina.info među omiljene izvore
