Bosna i Hercegovina i dalje izrazito ovisi o uvozu hrane. U prvih šest mjeseci 2026. godine uvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda iznosio je oko 2,7 milijardi KM, dok je izvoz dosegnuo približno 605 milijuna KM, pokazuju podatci Vanjskotrgovinske komore BiH, piše Avaz.
Time je u samo pola godine ostvaren vanjskotrgovinski deficit veći od dvije milijarde KM. Među značajnim uvoznim kategorijama nalaze se meso, mlijeko, jaja, voće i povrće, odnosno proizvodi za koje postoje i domaći proizvodni kapaciteti.
Više od 721 milijun KM za pet skupina proizvoda
Na pet velikih skupina poljoprivredno-prehrambenih proizvoda odnosilo se oko 721,8 milijuna KM ukupnog uvoza.
Prema dostupnim podatcima, u prvih šest mjeseci ove godine vrijednost uvoza iznosila je:
– Meso – 259,98 milijuna KM
– Voće i orašasti plodovi – 173,92 milijuna KM
– Mlijeko, mliječni proizvodi, jaja i med – 127,57 milijuna KM
– Jestivo povrće – 102,32 milijuna KM
– Žive životinje – 57,98 milijuna KM
Dio uvoza čine proizvodi koje zbog klimatskih uvjeta nije moguće uzgajati u BiH u značajnijim količinama, poput banana i pojedinih vrsta agruma. Međutim, među uvoznim proizvodima nalaze se i namirnice koje domaći proizvođači mogu ponuditi tržištu, poput mesa, mlijeka, jaja, krumpira, rajčice, paprike, luka, kupusa, jabuka i šljiva.
Gotovo 260 milijuna KM za meso
Među navedenim kategorijama izdvaja se meso, čiji je uvoz u prvih šest mjeseci vrijedio gotovo 260 milijuna KM.
Domaći stočari godinama se suočavaju s izazovima proizvodnje i plasmana, a velik udio uvozne robe otvara pitanje uvjeta pod kojima mogu konkurirati na domaćem tržištu.
BiH ima vlastitu proizvodnju govedine, peradi, ovčjeg i drugih vrsta mesa. Ipak, postojanje proizvodnih kapaciteta ne znači nužno da domaći proizvođači mogu osigurati dovoljne količine po cijenama koje tržište prihvaća.
Na njihovo poslovanje utječu troškovi stočne hrane, energenata, rada i veterinarskih usluga, kao i mogućnost sigurnog otkupa i plasmana proizvoda.
Smanjenje ovisnosti o uvozu zato ovisi i o tome mogu li domaći proizvođači povećati proizvodnju te ravnopravno konkurirati uvoznoj robi.
Za voće i povrće više od 276 milijuna KM
Za uvoz voća i orašastih plodova izdvojeno je 173,92 milijuna KM, dok je uvoz jestivog povrća vrijedio 102,32 milijuna KM. Zajedno, te dvije skupine predstavljaju više od 276 milijuna KM uvoza u šest mjeseci.
Na domaćem tržištu, uz voće koje se ne može u većim količinama proizvoditi u ovdašnjim klimatskim uvjetima, nalaze se i uvozne jabuke, kruške, šljive, krumpir, rajčice, paprike, luk i kupus.
Domaća poljoprivreda ima potencijal za proizvodnju brojnih vrsta voća i povrća, ali prinosi ovise o vremenskim uvjetima, ulaganjima, dostupnosti radne snage i organizaciji proizvodnje.
U dostavljenom tekstu kao dodatni problem ove godine navode se posljedice suše koja je pogodila dio poljoprivrednih kultura. Smanjeni prinosi mogu utjecati na ponudu domaćih proizvoda, prihode proizvođača i mogućnost izvoza.
Uvoz mlijeka, mliječnih proizvoda, jaja i meda
Uvoz skupine proizvoda koja obuhvaća mlijeko, mliječne proizvode, jaja i med u prvih šest mjeseci iznosio je 127,57 milijuna KM.
BiH ima razvijenu proizvodnju mlijeka i velik broj domaćih proizvođača koji ga isporučuju mljekarama. Ipak, sektor se suočava s izazovima povezanima s troškovima proizvodnje, organizacijom otkupa i tržišnom konkurencijom.
Ako poljoprivrednik nema siguran otkup ili ne može pokriti rastuće troškove, teško može povećavati proizvodnju. Za razvoj sektora zato su važni stabilni poticaji, ulaganja u suvremenu proizvodnju i bolja povezanost proizvođača s prerađivačima i trgovcima.
Kako bolje iskoristiti domaće kapacitete?
Podatci o vanjskotrgovinskoj razmjeni ponovno otvaraju pitanje koliko BiH može smanjiti ovisnost o uvozu i bolje iskoristiti vlastite poljoprivredne kapacitete.
Iako uvoz hrane nije moguće potpuno izbjeći, veća domaća proizvodnja ondje gdje postoje odgovarajući uvjeti mogla bi pridonijeti rastu prihoda poljoprivrednika, razvoju prehrambene industrije i otvaranju radnih mjesta.
Za to su potrebni predvidivi poticaji, ulaganja u mehanizaciju i navodnjavanje, pouzdan otkup, skladišni i prerađivački kapaciteti te bolji pristup tržištu.
Vrijednost uvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda od oko 2,7 milijardi KM u šest mjeseci pokazuje razmjere potražnje. Ujedno otvara pitanje koliki bi dio te potražnje mogli zadovoljiti domaći proizvođači uz bolje uvjete za proizvodnju i prodaju.
