Dok Europska unija tek od rujna uvodi rampu za proizvode iz Brazila, BiH je još početkom godine zaustavila uvoz govedine iz Južne Amerike zbog salmonele, ali su stotine tona ranije ugovorenog zamrznutog mesa ipak završile na domaćoj trpezi.
Europska komisija priopćila je da će Brazil moći nastaviti izvoz u zemlje EU tek nakon što dokaže punu usklađenost s europskim sanitarnim i fitosanitarnim pravilima, a odluka Bruxellesa ponovno je u fokus stavila i mjere koje je ranije uvela BiH.
Ured za veterinarstvo BiH još je 23. siječnja privremeno obustavio uvoz goveđeg mesa iz Brazila, Argentine, Paragvaja i Urugvaja, nakon što su u pojedinim pošiljkama utvrđene nepravilnosti i prisutnost salmonele, piše Glas Srpske.
Stotine tona ipak ušle u BiH
Ipak, podaci Uprave za neizravno oporezivanje BiH pokazuju da je za četiri mjeseca ove godine iz Brazila uvezeno 585.876 kilograma zamrznutog goveđeg mesa vrijednog 5,96 milijuna KM, dok su iz Paragvaja i Argentine stizale i dodatne količine mesa i klaoničkih proizvoda. Riječ je uglavnom o pošiljkama ugovorenim i otpremljenim prije stupanja zabrane na snagu.
Nadležne institucije ranije su pojasnile da je zamrznuto meso iz Južne Amerike namijenjeno isključivo preradi, a ne prodaji kao svježe meso.
Direktor Ureda za veterinarstvo BiH Saša Bošković potvrdio je za „Glas” da je privremena zabrana i dalje na snazi te naglasio da su u BiH nakon donošenja odluke puštene samo pošiljke koje su već bile plaćene ili u transportu.
„Sve pošiljke koje su u trenutku donošenja zabrane bile ‘na vodi’ ili su uvoznici dokazali da su već kupljene i plaćene, puštene su u BiH uz obvezne laboratorijske i veterinarske kontrole. Ne možete administrativnom odlukom zaustaviti robu koja je već dva mjeseca u transportu”, rekao je Bošković.
Salmonela i uništene pošiljke
Dodao je da je BiH reagirala prije većine europskih zemalja, nakon što su u dvije pošiljke otkrivene nepravilnosti.
„U jednom dijelu pošiljki pronađena je salmonela, dok su neke pošiljke poslane na uništenje jer nije ispoštovan rok starosti mesa. Inspekcijska tijela već su poduzela određene represivne mjere”, naveo je Bošković.
Prema njegovim riječima, trenutačno se ne razmatra ukidanje zabrane, iako postoje snažni pritisci veleposlanstava južnoameričkih zemalja.
„Odluka će ostati na snazi dok ne procijenimo da ne postoji rizik po zdravlje građana BiH”, poručio je Bošković.
Gospodarstvenici traže stroža pravila
Da se različiti standardi proizvodnje i kontrole nalaze u osnovi problema, smatra i potpredsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH Vjekoslav Vuković, koji upozorava da BiH često kasno reagira na globalne trgovinske promjene.
„Svako tržište i svaki novi izvor robe za nas su dragocjeni, ali institucije moraju na vrijeme ispunjavati uvjete koji se traže od BiH. Stalno nas nešto iznenadi iako se o tome godinama upozorava”, rekao je Vuković.
Ističe da BiH još nije članica Svjetske trgovinske organizacije te da domaće gospodarstvo mora biti više uključeno u kreiranje trgovinskih pravila i propisa.
Domaće meso kao sigurnija opcija
Predsjednik Udruženja svinjara RS Mišo Maljčić smatra da su standardi proizvodnje u Latinskoj Americi i Europi „neusporedivi” te upozorava da je uvoz jeftinog mesa dugoročno rizičan.
„Ne tvrdimo da je riječ o teškim otrovima, ali postoje tvari koje se kod nas ne koriste i nisu poželjne u prehrani. Postavlja se i pitanje kakve je kvalitete meso koje mjesecima putuje iz Latinske Amerike”, kazao je Maljčić.
Naglašava da je domaće meso daleko kvalitetnije jer je riječ o svježem proizvodu s kratkim transportnim lancem.
„Nema zdravije hrane od stoke koja je hranjena domaćim žitaricama i čije meso za 24 sata stigne do kupca. S druge strane, prerađivačka industrija često kupuje jeftinu sirovinu, dodaje konzervanse i aditive i na kraju time hranimo djecu”, upozorio je Maljčić.
Argentina
Prema podacima UNO-a, od siječnja do kraja travnja prošle godine u BiH je iz južnoameričkih zemalja uvezeno 27.500 kilograma jestivih klaoničkih proizvoda od goveda, svinja, ovaca, koza, konja, magaraca, mula i mazgi, svježih, rashlađenih ili zamrznutih. Riječ je o proizvodima podrijetlom iz Argentine, čija je ukupna vrijednost iznosila 125.517 KM.
