Američki predsjednik Donald Trump izrazio je svoju frustraciju NATO-om tijekom privatnog sastanka s glavnim tajnikom Markom Rutteom u srijedu, u trenutku kada su odnosi u vojnom savezu zbog rata u Iranu dosegli kriznu točku.
“Očito je razočaran mnogim saveznicima NATO-a i mogu razumjeti njegovo stajalište“, rekao je Rutte u emisiji CNN-a nakon što je proveo više od dva sata u Bijeloj kući. “Ovo je bio vrlo iskren, vrlo otvoren razgovor, ali i razgovor između dva dobra prijatelja”, rekao je.
Rutte je to rekao nekoliko sati nakon što je glasnogovornica Bijele kuće Karoline Leavitt citirala Trumpa koji je rekao za NATO da je testiran te da je podbacio tijekom rata u Iranu. Rekla je da Trump razmišlja o tome treba li ostati u ovom savezu koji je jedan od temelja međunarodnog poretka nakon Drugog svjetskog rata.
Rutte: Neke NATO zemlje su podbacile
Nekoliko NATO zemalja odbilo je podržati američku vojnu kampanju protiv Irana tako što su uskratile američkim vojnim zrakoplovima korištenje svog zračnog prostora ili nisu poslale pomorske snage kako bi pomogle u ponovnom otvaranju Hormuškog tjesnaca za naftne tankere. Bez navođenja država, Rutte je rekao da smatra kako su “neke” NATO zemlje podbacile u ispunjavanju svojih obveza u operaciji u Iranu, ali da je “velika većina Europljana” bila od pomoći.
Bijela kuća nije objavila detalje razgovora. Trump je nakon sastanka na Truth Socialu napisao velikim slovima: “NATO nije bio tu kada smo ga trebali i neće biti tu ako ga ponovno budemo trebali”. Trump, čini se, i dalje oscilira između izjava o apsolutnoj samodostatnosti i želje da primi (ili da je primio) pomoć.
Trump je više puta nazvao NATO “papirnatim tigrom” i posljednjih tjedana zaprijetio povlačenjem iz 32-članog transatlantskog saveza, tvrdeći da se europski saveznici SAD-a oslanjaju na američka sigurnosna jamstva, a pritom ne pružaju dovoljnu podršku američko-izraelskoj kampanji bombardiranja u Iranu.
Odbijanje američke vojske
Njegovu frustraciju pogoršale su odluke saveznika, uključujući Francuske, Italije i Španjolske, da ograniče ili uskrate SAD-u pristup svom zračnom prostoru ili vojnim objektima za operacije povezane s iranskim ratom. Dok su te i druge zemlje signalizirale spremnost za sudjelovanje u međunarodnim naporima nakon sukoba za osiguranje Hormuza, odbile su podržati aktivne borbene operacije. Uostalom, Trump je i pokrenuo napade bez ikakve konzultacije s europskim saveznicima, a izbjegao je i raspravu u američkom Kongresu o tome.
Iako je Trump u utorak rekao da će napadi na Iran biti pauzirani dvotjednim primirjem, posljedice sukoba i dalje opterećuju odnose Washingtona i njegovih saveznika, što sugerira da bi diplomatske posljedice mogle potrajati dulje.
Rutte, u Europi poznat kao “Šaptač Trumpu”, razvio je topao odnos s američkim predsjednikom unatoč napetostima te je prošle godine američkog predsjednika nazvao “tatom” koji smiruje školsku tučnjavu između Izraela i Irana. Drugi europski diplomat opisao je Rutteov pristup Trumpu kao pokoran, ali učinkovit.
Sukob oko Irana produbio je transatlantske napetosti oko Ukrajine, Grenlanda i vojnih izdvajanja. Dužnosnik NATO-a rekao je da će Rutte tijekom boravka u Bijeloj kući nastojati povećati suradnju u obrambenoj industriji te razgovarati o ratovima u Iranu i Ukrajini. Trump je također razgovarao s Emmanuelom Macronom u srijedu, priopćio je francuski predsjednik u objavi na X-u.
Ni Italija ne da svoje baze: NE američkim bombarderima; Poljska odbila SAD-u dati svoje ‘Patriote’
