Intervju bivše glasnogovornice ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, Iuliije Mendel, koji je vodio američki komentator Tucker Carlson, izazvao je burne reakcije na društvenim mrežama i otvorio niz kontroverznih pitanja o načinu vođenja Ukrajine tijekom rata.
Mendel, koja je od 2019. do 2021. radila izravno uz Volodimira Zelenskog, iznijela je cijeli niz teških optužbi na račun ukrajinskog predsjednika, tvrdeći da je upravo on danas “jedna od najvećih prepreka miru”. Najbitnije točke intervjua Iuliije Mendel i Tuckera Carlsona sažeo je istraživački novinar Thomas Fazi.
Mendel je rođena 1986. godine u ukrajinskom gradu Heničesku, u Hersonskoj oblasti, u tadašnjem Sovjetskom Savezu. U lipnju 2019., odmah nakon izbora Volodimira Zelenskog, Mendel je počela raditi kao njegova glasnogovornica. Izabrana je kroz otvoreni natječaj među 4000 kandidata, dvije godine je radila izravno sa Zelenskim i u početku mu je bila iskreno odana. S njim je radila do srpnja 2021. Podržala ga je kada je Rusija pokrenula invaziju 2022. i bila zahvalna što je ostao u zemlji. No od tada su se njezini stavovi o ukrajinskom predsjedniku radikalno promijenili. Naglašava da nema osobnu osvetu protiv njega, ali vjeruje da je Zelenski “jedna od najvećih prepreka miru danas”.
‘Emocionalno je nekontroliran’
Bivša glasnogovornica opisala je Zelenskog kao osobu potpuno drukčiju od one koju vidi svjetska javnost. “Emocionalno je nekontroliran, često histeričan i prema ljudima se odnosi kao prema potrošnoj robi”, rekla je Mendel, dodajući kako mu “nedostaje istinska empatija”. Tvrdi i da je tijekom rada u predsjedničkom uredu često slušala njegove izjave poput: “Ukrajina nije spremna za demokraciju” i “diktatura je red”.
Njegove izvanredne glumačke sposobnosti donijele su mu golemu podršku Zapada 2022., ali ona tvrdi da “njegova gluma nema nikakvu stvarnu sadržinu”.
Komunikacijska operacija bila je kaotična. Zelenski i tadašnji šef njegova ureda Andrij Jermak, kojeg je Zelenski smijenio 2025. nakon korupcijske istrage, stalno su si proturječili, mijenjali strategije i raspoloženja bez upozorenja te stvarali atmosferu trajne panične aktivnosti koja nije donosila nikakve rezultate. Opisuje ih kao “zloćudne i paranoidne narcise”, pri čemu je Jermak bio paranoičniji od njih dvojice. Zelenski je imao vizije, a Jermak je nalazio načine da ih provede, gotovo nikada kroz legitimnu politiku.
Kada su rejtingi počeli padati, a njezin tim tvrdio da jednostavno nema pozitivnih rezultata za komuniciranje, Zelenski je potpuno odbacio tu premisu: “Nije važno što se događa. Najvažnije je da imamo 1000 govorećih glava, i ako 1000 govorećih glava govori pozitivne stvari, onda se pozitivne stvari događaju.” Kada je jedan kolega uzvratio konkretnim primjerom neispunjenih obećanja raseljenim obiteljima iz Donbasa, Zelenski je navodno lupio šakom o stol i rekao: “Treba mi Goebbelsova propaganda. Trebaju mi tisuće govorećih glava Goebbelsove propagande.”
Predratna prošlost i odnos s Rusijom
Govoreći o odnosu ukrajinskog predsjednika prema Rusiji prije rata, Mendel je ustvrdila da je Zelenski godinama poslovno i privatno bio snažno povezan s ruskim tržištem. Karijeru i prvo značajno bogatstvo izgradio je nastupajući za rusku publiku i medije. Kada je Rusija anektirala Krim i kada je 2014. izbio rat u Donbasu, on je bio u Rusiji završavajući film, činjenica koju je kasnije i sam javno priznao. Još ozbiljnije, tvrdi da je posjedovao nekretnine na Krimu te da je u svibnju 2014. tamo ljetovao pod ruskom kontrolom, družeći se s prijateljima iz svoje produkcijske kuće Kvartal 95, očito ravnodušan prema aneksiji. Kao izvor navodi osobu koja je tada radila za njega na renovaciji te nekretnine.
Navodi i da su ljudi na predsjedničkim izborima 2019. za njega glasali jer je nastupio izričito kao kandidat mira, obećavajući da će “kleknuti pred Putina” kako bi zaustavio rat, branio pravo Ukrajinaca da govore ruski i zagovarao prijateljske odnose s Rusijom.
Bila je prisutna na sastanku u Parizu u prosincu 2019., gdje je Zelenski imao privatni razgovor s Putinom i, prema njezinim riječima, osobno mu obećao da Ukrajina nikada neće ući u NATO, uz obrazloženje da zemlja nije ekonomski ni institucionalno spremna te da ne postoji domaći konsenzus za članstvo. Naglašava da to nije bio politički ili osobni stav nekog pojedinog zapadnog lidera, nego jednostavno realnost.
Zaokret je uslijedio kasnije kada je Zelenski, promatrajući pad vlastite popularnosti, u jednom TV intervjuu spontano upitao zašto Ukrajina nije u NATO-u. Nacionalistička publika je zapljeskala, a on je slijedio taj pljesak. Od tada je stalno pojačavao retoriku, predstavljajući članstvo u NATO-u kao uvjet o kojem nema pregovora, iako je, tvrdi ona, znao da je to nemoguće.
Propuštene prilike kod mirovnih pregovora
Mendel je govorila i o navodnim propuštenim prilikama za završetak rata. Posebno je izdvojila pregovore u Istanbulu u travnju 2022., za koje tvrdi da su bili vrlo blizu dogovora. Sam Zelenski je privatno pristao na teritorijalne ustupke, nešto što danas javno tvrdi da je nezamislivo. Tada je stigao Boris Johnson.
Obećao je Zelenskom oružje, utjecaj, slavu i mjesto u povijesti kao čovjeku koji je porazio Rusiju. Zelenski je izabrao rat. Napominje da je samo nekoliko dana prije Johnsonova posjeta Zelenski pred kamerama govorio kako će nastaviti pregovore. “Govori se da su to Putinove laži, ali ovu priču su ispričali Ukrajinci”, dodala je ona.
Navodi i da je druga prilika za mir propala pred kraj 2022.,kada je Bidenova administracija, prema pisanju New York Timesa, koje je Mendel potvrdila vlastitim informacijama, odlučila podržati Zelenskijev plan nastavka rata unatoč svim dokazima da Ukrajina ne može pobijediti. Kaže da je pratila oko sedam pokušaja okončanja rata preko različitih posrednika i država, pri čemu je Zelenski svima davao obećanja i svima lagao.
Represija i politička kontrola
Bivša glasnogovornica opisala je i, kako kaže, sustav političke represije unutar Ukrajine. Navela je da su političari i blogeri koji su pozivali na pregovore ili kritizirali rat završavali pod istragama za veleizdaju. “Kritičare se automatski proglašava agentima Kremlja”, rekla je, dodajući kako očekuje da će ista etiketa sada biti zalijepljena i njoj.
Navodi i kako je blogere koji su dovodili rat u pitanje pozivala je sigurnosna služba i prijetila im optužbama za veleizdaju; barem jedan morao je pobjeći iz zemlje. Navodi i kako Zelenski koristi bojišnicu kao kaznu protiv političkih kritičara. Kaže da su joj insajderi rekli kako je krajem 2023. osobno naredio akcije protiv kritičnih blogera.
Dalje je rekla kako Zelenski sankcionira vlastite građane, što smatra neustavnom mjerom, zamrzavanjem računa i zatvaranjem tvrtki političkih protivnika. Kontroverze je izazvao i dio intervjua u kojem govori o mogućem korištenju droga u vrhu ukrajinske vlasti. Mendel je pritom naglasila da nikada osobno nije vidjela Zelenskog kako uzima narkotike. Međutim, rekla je da su joj tijekom godina brojni ljudi koji su s njim provodili vrijeme spominjali korištenje kokaina.
Tijekom rada za njega primijetila je jedan te isti obrazac ponašanja: prije intervjua bi nestao u kupaonici na 15 minuta i potom izašao kao “potpuno drugačija osoba energiziran, pun akcije, spreman reći bilo što”.
Na kraju je upozorila i na tešku demografsku i socijalnu situaciju u zemlji. Procjenjuje da u Ukrajini danas živi oko 25 milijuna ljudi, od čega velik dio čine umirovljenici koji preživljavaju s vrlo malim primanjima. “Ostalo je možda deset milijuna radno sposobnih ljudi koji moraju održavati zemlju u ratu”, rekla je, upozoravajući na ogromnu ljudsku cijenu sukoba.
