Kada dođe vrijeme kriza svatko gleda svoje interese i njima sve podređuje. Nema tu previše sentimenta. Oni koji misle drukčije uglavnom djeluju s politikantskih osobnih ili stranačkih pozicija, ili pak u javnosti iz moralnih načela peru svoju savjest
Velika energetska kriza prouzročena ratom na Bliskom istoku i zatvaranjem Hormuškog tjesnaca, kroz koji je prije rata prolazilo 20% svjetskih zaliha nafte i približno toliko plina, sve više prijeti svijetu. Teško je stanje posvuda – od Azije, preko Europe do Sjedinjenih Država.
U brojnim azijskim državama ubrzano se smanjuju zalihe nafte koje su u nekima od njih već na kritično niskim razinama – posebno u onim siromašnim, poput Bangladeša.
U Europi pak kronično nedostaje kerozina što ugrožava promet zrakoplovima i što može imati ozbiljne posljedice po prometni i turistički sektor, ali i na cjelokupno gospodarstvo. Europska unija se priprema za nestašicu goriva, prije svega upravo kerozina. Čak i ako rat na Bliskom istoku brzo završi, moglo bi proći nekoliko godina da se stanje vrati u normalu. Bruxelles povećava rezerve goriva i razmatra hitne mjere za raspodjelu energetskih resursa.
U SAD-u, koji je pak najveći svjetski proizvođač nafte ali i njezin najveći uvoznik nakon Kine, ubrzano rastu cijene goriva što utječe na gospodarstvo zemlje i na inflaciju.
Zbog svega toga nimalo ne čude slijedeće dvije odluke koje su upravo donesene u SAD-u i Velikoj Britaniji, a imaju karakter olakšavanja stanja na domaćim i svjetskim tržištima.
Jedna će zemlja nakon njih, očito, zadovoljno moći trljati ruke. Nije teško pogoditi o kojoj je riječ. Ali krenimo redom i pogledajmo o čemu se konkretno ovdje radi.
Blic analiza Zorana Metera: Krah pouzdanja u LNG; Azija na ugljenu; hrvatski turizam u opasnosti
Britanija učinila „svetogrđe“
Ujedinjeno Kraljevstvo je na neodređeno vrijeme dopustilo uvoz dizelskog goriva i kerozina proizvedenog od ruske nafte u trećim zemljama. To proizlazi iz podataka Ureda za provedbu financijskih sankcija (OFSI).
Navodi se kako dokument stupa na snagu 20. svibnja 2026. godine i da nema datum isteka, a periodično će ga preispitivati ministar unutarnjih poslova.
Ministar unutarnjih poslova ima pravo izmijeniti, opozvati ili suspendirati licencu u bilo kojem trenutku te će se “nastojati” obavijestiti nositelja licence o svakoj odluci o opozivu četiri mjeseca unaprijed.
Kako danas piše britanski medij The Guardian, Velika Britanija godinama predvodi međunarodne napore da se izvrši ekonomski pritisak na Rusiju zbog rata u Ukrajini. U utorak je potpisala izjavu G7 kojom potvrđuje svoju “nepokolebljivu predanost” nametanju “ozbiljnih troškova” Rusiji. Prethodno je najavila kako će blokirati rusku naftu rafiniranu u drugim zemljama kako bi “dodatno ograničila protok sredstava Kremlju”.
Međutim, energetska kriza koja ubrzano zahvaća i britanski otok očito čini svoje i po pitanju takve „svetinje“ za London kakva je Ukrajina.
Naime, novi podaci pokazuju kako su cijene benzina premašile najviše cijene zabilježene tijekom iranske naftne krize. Ublažavanje sankcija omogućit će uvoz mlaznog goriva iz Indije, koja je prethodno bila ključni dobavljač Ujedinjenom Kraljevstvu i Europi. Ruska sirova nafta također se u velikim količinama rafinira u Turskoj.
Emily Thornberry, predsjednica odbora za vanjske poslove, rekla je kako nije pravo vrijeme za ublažavanje sankcija. U emisiji Today na BBC Radiju 4 izjavila je: „Čula sam ljude iz Ukrajine sinoć i znam da su jako razočarani i pitaju me zašto Britanija to radi.“
Rekao bih kako vapaj britanske političarke teško može bilo što promijeniti, preciznije – vratiti u prijašnje stanje. Kada dolazi vrijeme kriza svatko primarno gleda svoje interese i njima sve podređuje. Nema tu previše sentimenta. Oni koji misle drukčije uglavnom djeluju s politikantskih osobnih ili stranačkih pozicija, ili pak u javnosti iz moralnih načela peru svoju savjest.
Je li Trump pobijedio? U EU konačno postignut kompromis o provedbi trgovinskog sporazuma sa SAD-om
SAD opet produžio izuzeće od sankcija na izvoz ruske nafte
Američko Ministarstvo financija, nakon kraće stanke, jučer je ponovo službeno produžilo izuzeće od sankcija na rusku naftu iz tankera za još mjesec dana. Vijest o tome objavio je osobno ministar financija Scott Bessent.
Rekao je kako su Sjedinjene Države produžile privremenu 30-dnevnu opću licencu koja će omogućiti najranjivijim zemljama pristup ruskoj nafti koja se trenutačno nalazi na moru. Štoviše, Washington je spreman izdati pojedinačne posebne dozvole ukoliko to bude potrebno, rekao je Bessent.
„Ova opća licenca pomoći će u stabilizaciji fizičkog tržišta nafte i osigurati da nafta stigne do zemalja kojima je energija najpotrebnija“, istaknuo je ministar čije riječi danas prenosi i ukrajinski medij Strana, koji pak podsjeća kako je ukrajinski čalnik Volodimir Zelenski još sredinom ožujka kritizirao Sjedinjene Države zbog ukidanja sankcija ruskoj nafti.
Američko ministarstvo financija vjeruje kako će ova odluka također omogućiti preusmjeravanje dijela zaliha u najranjivije zemlje, a istovremeno će smanjiti sposobnost Kine da gomila rusku naftu po sniženim cijenama.
Naime, Rusija već duže vrijeme zbog privremenog ukidanja američkih sankcija prodaje svoju naftu Urals po tržišnim cijenama od oko 120 dolara za barel što joj ubrzano puni državni proračun i ključne državne fondove za osiguranje socijalne stabilnosti.
Blic analiza Zorana Metera: Je li Kina izdala Iran i spasila Trumpa?
Rezime
Podsjećam za kraj kako je 5. svibnja europski povjerenik za energetiku Dan Jorgensen izrazio mišljenje da se naš planet sada vjerojatno suočava s najgorom energetskom krizom svih vremena.
Njemački medij Bild piše kako su od početka američko-izraelskog rata protiv Irana zemlje EU preplatile uvoz energije za više od 30 milijardi eura.
Danas u Pekingu razgovore vode Vladimir Putin i Xi Jinping. Osim novog prekrajanja svijeta prema sada već nezaustavljivom multipolarizmu – što je bilo vidljivo nakon prošloga vikenda održanog sastanka Donalda Trumpa i Xi Jinpinga na kojem je Kina javno demonstrirala svoju političku, diplomatsku i ekonomsku snagu – i energetske teme itekako će biti na dnevnom redu.
Blic analiza Zorana Metera: Putin žuri u Kinu sa Xijem ‘uskladiti satove’, jer svijet puca po šavovima
Ali o tome ipak više neki drugi put.
