Već duže vrijeme na našem portalu pokušavamo ukazati na činjenicu kako ukrajinski zračni napadi, prije svega napadi dronovima duboko u teritorij Ruske Federacije, nisu presudni odnosno dostatni za prijelom rata u korist Kijeva (u takvom stavu sigurno nismo jedini). Oni su samo vjerojatno posljednje preostalo sredstvo na koje zapad, prije svega Europa kao glavni financijski i vojni sponzor Kijeva – sada računa za primoravanje Moskve na ozbiljne pregovore o miru (naravno Europa pritom misli pod uvjetima koji su njoj u interesu i koji su posve različiti od onih koje traži Rusija). Na ukrajinsku vojnu pobjedu na terenu više nitko i ne računa, čak ni u samoj Ukrajini.
Štoviše, pišemo, pozivajući se pritom i na zapadne srednjostrujaške medije (Bloomberg, Reuters, WSJ), i na isto takve ukrajinske – kako navedeni napadi ukrajinske vojske, iako uistinu nanose znatnu štetu ruskom gospodarstvu prije svega energetskom sektoru – za posljedicu imaju samo još šire i razornije ruske zračne napade po ukrajinskom teritoriju koji će vjerojatno puno prije iscrpiti Ukrajinu i onemogućiti joj daljnje vođenje rata neovisno o navodno nepresušnoj vojnoj i financijskoj pomoći zapada (prije svega Europe), nego što će oni ukrajinski primorati ruskog čelnika Vladimira Putina da odustane od svojih ciljeva. Njih je pak on, kako to Moskva često podsjeća – prilagodio (odustao od pojedinih svojih ranije proklamiranih ciljeva) prijedlogu američkog predsjednika Donalda Trumpa na međusobnom sastanku na Aljasci sada već prije skoro godinu dana (15. kolovoza 2025.) i ispod njih više neće ići.
Štoviše! Prema otvoreno odašiljanim signalima koji već duže vrijeme stižu iz Moskve, Rusija ne samo što namjerava osloboditi preostale dijelove Donbasa koji su pod nadzorom ukrajinske vojske, već više ne namjerava vratiti osvojene pogranične teritorije u Sumskoj, Harkovskoj i Dnjepropetroskoj oblasti koji su joj ranije služili za rastezanje ukrajinskih snaga kako bi se one ruske mogle snažnije fokusirati na svoje glavne napadačke smjerove (posljednji veliki urbani trokut u Donjeckoj regiji Slavjansk-Kramatorsk-Konstjantinivka (potonji grad je već izgubljen za ukrajinske snage, dok je do prva dva ostalo desetak kilometara). Navedene osvojene pogranične teritorije Rusija će zadržati kao svoju „tampon zonu“ prema Ukrajini.
Ruski teritorijalni dobici povećavaju pritisak na ukrajinska uporišta u Donbasu
Moskva upozorava
Kremlj, u srijedu, 22. srpnja, kroz riječi Putinovog glasnogovornika Dmitrija Peskova kaže kako ukrajinski čelnik Volodimir Zelenski dobro zna što treba učiniti (povući snage iz Donbasa, op.ZM.) nakon čega će tek moći početi ozbiljni i široki pregovori, da jedino o Zelenskom sve ovisi, i da će otezanjem od strane istoga stvari po Ukrajinu biti sve gore.
Uostalom, prije desetak dana Putin je javno rekao kako će nastavak ukrajinskih napada dronovima na rusku civilnu infrastrukturu (misli i na rafinerije nafte koji prema međunarodnom pravu nisu vojni već civilni objekti (pritom mogu biti i privatne i državne) iako se nafta, kao i svugdje, itekako koristi i za vojne svrhe, kao, uostalom, i električna energija, opskrba vodom, željeznička i cestovna infrastruktura i td.) imati za posljedicu zrcalne ruske vojne odgovore – samo višestruko snažnije i razornije.
Samo nekoliko dana kasnije ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lasvrov izjavio je kako Moskva više ne vjeruje Trumpovim mirovnim posrednicima Stevenu Witkoffu i Jaredu Kushneru i da joj je dosta američkih laži – sugerirajući im da se odsad oni bave Iranom, „a mi ćemo Ukrajinom“.
Danas se Lavrov sastao s američkim državnim tajnikom Marcom Rubiom na summitu ASEAN-a. Još nema informacija o čemu su konkretno razgovarali i jesu li oko nečeg pronašli “zajednički jezik”.
Lavrov: Washington je direktno umiješan u ove ukrajinske napade na ruski teritorij
Promjena taktike i ciljeva ruskih napada
Navedene su se Putinove riječi odmah i očitovale na samom ukrajinskom terenu kroz nekoliko novih elemenata:
Prvo, Rusi su od kraja lipnja vremenski intenzivirali, a po stupnju razaranja višestruko pojačali napade na glavni grad Kijev – prije svega zbog dosad neviđene uporabe balističkih i krstarećih raketa koje, osim toga, iskorištavaju kronični nedostatak sredstava ukrajinske proturaketne obrane (ukrajinski dronovi do Moskve rijetko stižu, a svakako su najpoznatiji slučajevi bili napad na stambenu zgradu u blizini središta Moskve uoči ruskog Dana pobjede koji se obilježava 9. svibnja, te veliki napad dronovima na moskovsku rafineriju nafte čiji su dramatični snimci danima obilazili svijet). Nakon toga napadi na rusku prijestolnicu gotovo su prestali (misli se na pogotke a ne i na pokušaje), iako se masovni napadi dronovima gotovo svakodnevno nastavljaju na Moskovsku oblast;
I drugo, Rusi su počeli sustavno uništavati lučku infrastrukturu ukrajinskih crnomorskih luka Odesa, Mikolaiv, Černomorsk, ali i Izmail – morsku trgovačku luku smještenu na estuariju ukrajinske rijeke Kilia u Dunav – čije vode predstavljaju prirodnu granicu između Ukrajine i Rumunjske. Tu je luku Kijev koristio kao zamjensku za izvoz svojih žitarica u Europu u vrijeme ruske blokade ukrajinskih crnomorskih luka prije sporazuma o slobodnom izvozu potpisanog pod pokroviteljstvom Turske i UN-a. Istodobno s napadima na lučka postrojenja i skladišta, Rusi po prvi put napadaju i trgovačke brodove koji uplovljavaju u te luke ili iz njih isplovljavaju – ne praveći pritom razliku pod čijom zastavom plove. To je ključan novi element koji po Ukrajinu i njene interese djeluje još razornije nego napadi na Kijev (potonji su većeg psihološkog značaja s obzirom na veliku koncentraciju stanovništva u glavnom gradu kao i činjenicu da je u njemu smještena državna vlast i institucije zemlje), o čemu vi9še u nastavku teksta..
Ruski napadi na lučku infrastrukturu i trgovačke brodove neposredna su posljedica nedavnih razornih ukrajinskih napada na ruske manje brodove za prijevoz nafte u zatvorenom Azovskom moru, uglavnom za potrebe Krima (napadnuto je više od 20 brodova u svega nekoliko dana!). Također svjedoče o vječnom ruskom retroaktivnom vojnom djelovanju (to vrijedi i za rusku državnu politiku) na zapadne ili ukrajinske poteze, umjesto onog proaktivnog, koji preuzima inicijativu i od protivnika traži prilagodbu novonastaloj situaciji (to u ovom slučaju ne vrijedi samo kada je riječ o stanju na bojišnicama gdje ruska vojska već dugo ima inicijativu, dok je ukrajinska ona koja se brani – osim u tzv. sivim zonama gdje te inicijative često prelaze iz ruke u ruku).
Međutim, ruski napadi na ukrajinske luke sada ne prijete samo obustavi ukrajinskog izvoza poljoprivrednih proizvoda i ruda (prije svega željeza). Prijete i po Ukrajinu neugodnim potezima iz njoj prijateljskog zapada, o čemu svjedoči i najnovija, danas prispjela vijest.
Tjedna analiza Zorana Metera: Ni rat ni mir – dakle rat!
Veliki svjetski brodar šokirao Ukrajinu
Najveća danska i međunarodna kontejnerska (brodarska) i logistička tvrtka Maersk objavila je u srijedu, kako prenosi ukrajinski medij Strana, da prekida poslovanje u Ukrajini zbog pojačanih ruskih zračnih napada na njezine brodove. Vijest je objavila služba za odnose s javnošću danske mega-kompanije na svom Telegram kanalu.
„Žao nam je što vas moramo obavijestiti kako zbog trenutačne situacije koja utječe na naše poslovanje, operater feedera ne može nastaviti pružati usluge Ukrajini putem crnomorske ribarske luke. Stoga je naša usluga putem crnomorske ribarske luke privremeno obustavljena do daljnjega“, izjavio je Maersk.
Tvrtka je također pojasnila da će brod MEDKON MIRA V.629S, koji prevozi uvozni teret i trebao bi se istovariti u ribarskoj luci Crnog mora, biti preusmjeren u rumunjsku luku Constanta, gdje će se obaviti istovar. Odluka je donijeta u skladu s klauzulom 20. važećih uvjeta prijevoza prema teretnici, koja se odnosi na okolnosti koje utječu na izvršenje pošiljke.
Osim toga, planira se preusmjeravanje u Konstancu svih uvezenih pošiljki s lukom istovara u Čornomorsku koje se trenutačno nalaze u Port Saidu (Egipat, op.ZM.) ili čekaju dolazak u ovu luku.
Blic analiza Zorana Metera: Sirski je za Zelenskog bio nešto poput Željka Komšića za Bošnjake u BiH
Inače, za one koji to ne znaju, Maersk je danska tvrtka specijalizirana za pomorski prijevoz tereta i usluge lučkih terminala. Njezine podružnice i uredi nalaze se u više od 135 zemalja. U 2024. godini, Maersk je bio drugi u svijetu po kontejnerskom brodarstvu, s tržišnim udjelom od 14,6%, odmah iza švicarskog MSC-a (Mediterranean Shipping Company) sa sjedištem u Ženevi.
