Otkako je počeo američko-izraelski napad na Iran. koji se neplanirano protegnuo na već skoro puna tri mjeseca (iako je posljednjih mjesec i pol dana prije svega riječ o stanju ni rata ni mira s obzirom kako je Trumpova administracija prednost odlučila dati diplomaciji za ostvarenje svojih ključnih ratnih ciljeva), stopiran je pregovarački proces između Moskve i Kijeva uz posredovanje Washingtona za zaustavljanje ukrajinskog rata.
SAD je sada primarno fokusiran na svoj rat s nepopustljivim i nepredvidljivim Iranom, pa je sve ostalo drugorazredno i trećerazredno po pitanju „dnevnog reda“, i mora čekati po Donalda Trumpa neke povoljnije okolnosti.
Međutim, kako se na te okolnosti može čekati još dugo a ukrajinski rat za tako nešto nema vremena, navedena činjenica o obustavi pregovora dovela je do nove eskalacije sukoba kako na crtama bojišnica, tako još i više u razmjeni zračnih napada u dubinu teritorija dviju zemalja. Poglavito su u tom smislu svjetskim medijima zanimljivi ukrajinski napadi dronovima na rusku energetsku infrastrukturu, ali sve češće i na glavni grad Moskvu s obzirom na ruske „crvene crte“ koje su već odavno pregažene.
‘Dosta više ovih gluposti’: U jeku napada na Moskvu, u ruskom patriotskom taboru raskol; FSB oko Kremlja
Moskva suzama ne vjeruje
Pa iako je ukrajinski čelnik Volodimir Zelenski prije nekoliko dana izjavio kako su navedeni ukrajinski napadi, iako sve ozbiljniji po pitanju nanošenja šteta Rusiji nemjerljivo manji u odnosu na štete koje ruski dronovi i dalekometne rakete čine u Ukrajini te da ukrajinska vojska ovim napadima samo želi pokazati ruskim građanima bar dio onoga što proživljavaju ukrajinski građani već petu godinu rata, ali isto tako, i da njima želi primorati Rusiju da završi rat jer ga je ona počela – ruski državni vrh na stvar gleda potpuno drukčije.
On postojano navodi kako Kijev ne bi mogao obavljati navedene napade bez dozvole svojih ključnih zapadnih saveznika, a još više bez američke satelitske pomoći odnosno navođenja dronova do ciljeva duboko u ruskom teritoriju.
Prije svega se tu misli na one od strane Starlink-a Elona Muska kojeg već godinama koristi Pentagon. Prije svega upravo u kontekstu ukrajinskog rata.
Tjedna analiza Zorana Metera: Kuda ide svijet? Trump priznaje samo silu, a grogirani Putin spreman na sve
Ubrzana eskalacija na Baltiku
Također je u zadnjih cca mjesec dana Moskva sve češće optuživala Ukrajinu da se koristi zračnim prostorima pribaltičkih država iz sastava bivšeg SSSR-a, kao i Finske, za napade svojim dronovima na rusku energetsku infrastrukturu u Lenjingradskoj oblasti.
Nedugo nakon prvog upozorenja Finska je na najvišoj političkoj razini zabranila letove ukrajinskih dronova u svom zračnom prostoru. Međutim, s Latvijom je stvar potpuno drukčija.
Rusija je u utorak optužila Ukrajinu za pripremu napada dronovima iz Latvije, ali ne više koristeći „samo“ njen zračni prostor, već s latvijskog teritorija. To je objavila ruska vanjska obavještajna služba – SVR, a prenosi ukrajinski medij Strana.
SVR tvrdi da su dronovi prethodno ulazili na ruski teritorij preko baltičkih država, ali sada planiraju lansirati dronove izravno iz tih zemalja kako bi smanjili vrijeme leta i povećali učinkovitost napada.
Prema ruskoj obavještajnoj službi, Latvija strahuje da će postati meta Moskve u odmazdi, ali “kijevske vlasti su uvjerile Rigu da pristane na operaciju“.
SVR također tvrdi kako je osoblje Snaga za bespilotne sustave ukrajinske vojske već raspoređeno na teritoriju Latvije. Prema obavještajnoj službi, stacionirani su u vojnim objektima Adazi, Selija, Lielvarde, Daugavpils i Jekabpils.
Ruska obavještajna služba izjavila je kako ima sredstva za točno određivanje koordinata lansiranja bespilotnih letjelica i dobivanje informacija iz olupina srušenih dronova, “kao što je bio slučaj s pokušajem Ukrajine da napadne rusku predsjedničku rezidenciju dronovima u prosincu”.
Moskva sada prijeti Latviji kaznom: “Koordinate centara za donošenje odluka u Latviji su poznate, a članstvo zemlje u NATO-u neće zaštititi terorističke suučesnike od pravedne odmazde.” – prenosi Strana tekst kojeg danas citiraju gotovo svi relevantni ruski mediji.
Ovdje podsjećam kako je Moskva, kroz riječi glasnogovornice ruskog MVP Marije Zaharove, još sredinom travnja objavila “posebno upozorenje” baltičkim državama zbog “njihove odluke da otvore svoje nebo za prelete ukrajinskih dronova tijekom napada na Rusiju”. Rekla je da će im Rusija “odgovoriti” ako ne poslušaju navedeno upozorenje.
Očito je kako niti nedavna ostavka latvijskog ministra obrane Andrisa Sprudsa zbog incidenta s ukrajinskim dronom koji je pao na teritorij te zemlje, a ubrzo i pad vlade premijerke Evike Siline – nisu doveli do smirivanja strasti u Moskvi.
Još će manje dovesti nakon dviju najnovijih vijesti.
Kaja Kallas pretenciozno o tome zašto Europsku uniju ne vole SAD, Kina i Rusija
Danas je srušen ukrajinski dron i u Estoniji
Estonija nije dozvolila Kijevu korištenje svog zračnog prostora za napade na Rusiju, izjavio je 19. svibnja estonski ministar obrane Hanno Pevkur.
Istodobno je komentirao današnji incident s obaranjem ukrajinskog drona kojeg su rumunjski borbeni zrakoplovi F-16 oborili iznad estonskog teritorija – nad jezerom Võrtsjärv.
„Odmah nakon incidenta razgovarao sam s ukrajinskim ministrom obrane. Estonija nije dala dopuštenje za korištenje svog zračnog prostora nikome osim svojim saveznicima, a Ukrajinci nisu tražili takvo dopuštenje. Tijekom našeg razgovora, ukrajinski ministar obrane ispričao se zbog incidenta, a istovremeno je izrazio i zadovoljstvo što smo oborili dron.“ – rekao je estonski ministar, dodavši kako je u tijeku potraga za srušenom bespilotnom letjelicom.
NATO i Kalinjingrad; ruske nuklearne vježbe
Moskva nikako nije zadovoljna razvojem stanja s ukrajinskim dronovima koji napadaju njen teritorij, sada i preko baltičkih zemalja.
Jednako tako, sigurno je još manje zadovoljna i popratnom političkom retorikom iz tih, sebi susjednih zemalja poput današnje izjave litavskog ministra vanjskih poslova Kęstutisa Budrysa o mogućem napadu NATO-a na Kalinjingrad.
Preciznije, litavski dužnosnik je za švicarski medij Neue Zürcher Zeitung izjavio kako NATO mora Rusiji pokazati svoju sposobnost da “prodre u malu tvrđavu koju su Rusi izgradili u Kalinjingradu”, i da NATO savez ima sredstva za uništavanje ruskih baza u toj enklavi.
Sigurno i zbog gore navedenih događaja Rusija je odlučila reagirati na slijedeći način.
Prema današnjem priopćenju ruskog Ministarstva obrane, ruska i bjeloruska vojska od 19. do 21. svibnja u Bjelorusiji (zemlja koja, osim s Rusijom graniči sa Latvijom, kao i Litvom, Poljskom i Ukrajinom) izvode zajedničku kombiniranu vojnu vježbu uporabe nuklearnog oružja u slučaju prijetnje agresijom.
Ruske RIA Novosti tim povodom pišu slijedeće:
„Planirani su događaji za pripremu nuklearnih snaga i vojnih jedinica za spremnost za misiju te pružanje sveobuhvatne podrške, kao i za provođenje lansiranja balističkih i krstarećih raketa na poligonima u Rusiji . Također će se raditi na zajedničkoj obuci i uporabi nuklearnog oružja stacioniranog u Bjelorusiji“, izjavilo je ministarstvo.
U manevrima će sudjelovati Strateške raketne snage , Sjeverna i Pacifička flota, Zapovjedništvo dugodometnog zrakoplovstva te dijelovi Lenjingradskog i Središnjeg vojnog okruga . Ukupno će biti uključeno više od 64 000 pripadnika i preko 7 800 komada vojne opreme , uključujući:
- više od 200 raketnih bacača;
- preko 140 zrakoplova;
- 73 površinska broda;
- 13 podmornica, od kojih je osam strateških.
Blic analiza Zorana Metera: Je li Kina izdala Iran i spasila Trumpa?
Strateški rizici od frontalnog sukoba
Strateški rizici “frontalnog sukoba” između NATO-a i Rusije rastu, a njegove posljedice bile bi katastrofalne, izjavio je u intervjuu za TASS zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Sergej Rjabkov.
Naglasio je “eskalirajući narativ europskih prijestolnica o ‘nadolazećoj prijetnji rata visokog intenziteta’ s Rusijom”. „Kao rezultat takvog porasta napetosti, uključujući otvoreno provokativne akcije u nuklearnoj sferi, rastu strateški rizici i opasnost od izravnog sukoba između NATO-a i naše zemlje, sa svim potencijalno katastrofalnim posljedicama koje iz toga proizlaze.“ — naglasio je Rjabkov.
Komentirajući namjere Finske da dopusti uvoz nuklearnog oružja, kao i planove Francuske i Poljske da provedu vježbe iznad Baltičkog mora, gdje će uvježbavati nuklearne udare na ciljeve u Rusiji, Rjabkov je napomenuo da je “Rusija prilično izravno i nedvosmisleno izrazila svoj izrazito negativan stav prema takvim pripremama od strane Europljana”.
„Ovi koraci popraćeni su neprijateljskom antiruskom retorikom i dio su općeg procesa ubrzane militarizacije Europe, otvoreno usmjerene protiv naše zemlje.“ — istaknuo je zamjenik šefa ruskog Ministarstva vanjskih poslova.
Xijeva dvostruka igra: Putin u posjetu Kini; Snaga Sibira 2; medijske reakcije
Kratki zaključak
S ovim bih i završio, želeći ukazati na ubrzanu opasnu dinamiku pogoršanja odnosa između Rusije i Europe, o kojoj se medijski neshvatljivo prečesto piše vrlo paušalno, i s puno više elemenata navijačkih strasti i nepoznavanja materije nego razuma.
Danas pak u Kinu stiže Vladimir Putin, a sutra će u Pekingu razgovarati s Xi Jinpingom. Hoće li i o Ukrajini – ne znam, iako vjerujem da hoće. Ali ono što znam – dvojica državnika sutra će potpisati potpuno novu zajedničku deklaraciju o uspostavi multipolarnoga svijeta.
Blic analiza Zorana Metera: Putin žuri u Kinu sa Xijem ‘uskladiti satove’, jer svijet puca po šavovima
Drugim riječima, dvije zemlje očito i dalje namjeravaju ići zajedničkim putem, neovisno o Trumpovom unošenju kaosa u međunarodni poredak i njegovim formalno iskazanim riječima o rušenju međunarodnih pravila i njihovoj zamjeni njegovom intuicijom.
Ovu potonju ubrzo bi mogla osjetiti i Kuba.
