• About
  • Advertise
Vijesti Hrvatska
  • Home
  • Hrvatska
    • Geopolitika
    • Braniteljski
    • Dalmacija
    • Istra i Kvarner
    • Slavonija
    • Morski
    • Nacional
    • Zagreb
  • Hercegovina
  • Poslovni
  • Tehnologija
    • Video Igre
  • Auto Klub
  • Vjera
  • Svijet
    • Showbiz (žutilo)
  • Sportske
    • Euro 2024
    • HNL
    • Sport Strani
    • Košarka
    • Strani Sport
No Result
View All Result
  • Home
  • Hrvatska
    • Geopolitika
    • Braniteljski
    • Dalmacija
    • Istra i Kvarner
    • Slavonija
    • Morski
    • Nacional
    • Zagreb
  • Hercegovina
  • Poslovni
  • Tehnologija
    • Video Igre
  • Auto Klub
  • Vjera
  • Svijet
    • Showbiz (žutilo)
  • Sportske
    • Euro 2024
    • HNL
    • Sport Strani
    • Košarka
    • Strani Sport
No Result
View All Result
Vijesti Hrvatska
No Result
View All Result
Home Geopolitika

Blic analiza Zorana Metera: Krah diplomatske karijere Kaje Kallas ili kako su je preveslali moćnici

CV by CV
November 17, 2026
in Geopolitika
0
Meter o izraelskoj pripremi napada na Iran, i o naglo probuđenoj savjesti Europe zbog patnji Palestinaca
13
SHARES
30
VIEWS
Share on FacebookShare on Twitter


  • Moćnici unutar struktura Europske unije, kao i oni iz glavnih država članica – prije svega Njemačke i Francuske – često na važne dužnosti u Uniji imenuju političare (nerijetko i istrošene kod njih doma) iz manjih i slabih – rubnih zemalja Unije. Njima im je puno lakše upravljati nego da ta mjesta zauzmu političari iz snažnijih i utjecajnijih država članica.
  • Najbolji primjer za to bio je prethodnik Kaje Kallas – Josep Borell iz Španjolske. On je čvrstom rukom predvodio vanjsku politiku i tako doveo EU u sukob s Izraelom iako to nije bila jedinstvana želja svih članica.

 

Visoka predstavnica Europske unije za sigurnost i vanjsku politiku, estonska političarka Kaja Kallas. prolazi vjerojatno kroz svoje najteže trenutke otkako je preuzela tu važnu dužnost.

Preskakanje njenog imena, kada se u Dublinu prošli vikend burno raspravljalo tko bi konačno, nakon skoro godinu dana natezanja, trebao predstavljati Uniju u pregovorima o završetku ukrajinskog rata koji su nedavno obnovljeni u trojnom formatu Rusija-Ukrajina-SAD (potonji formalno u svojstvu posrednika) – jasno joj je dalo do znanja u kakvom se položaju našla i što, zapravo, većina europskih moćnika misli o njoj i njenim sposobnostima za dužnost koju obnaša.

Također nije nikakva tajna kako Kaju Kallas u Rusiji ismijavaju i smatraju neprimjerenom za bilo kakav ozbiljni dijalog s obzirom na njene česte i neobično formulirane proturuske izjave poput one da „Rusiju nikada nitko nije napao, a ona druge je“, ali i druge, poput onih da “veleposlanstvo SAD-a odlazi” iz Kijeva nakon ruskog upozorenja na masovne zračne napade na taj grad, a što je State Department odmah demantirao.

Naravno, u ovom slučaju uopće nije stvar u Rusiji, jer Moskva nije ta koja može kadrovirati oko funkcija u Bruxellesu. Stvar je u dvojbi ključnih europskih igrača u profesionalnu sposobnost Kaje Kallas u ovim presudnim globalnim i kontinentalnim geopolitičkim vremenima. Tj. u dvojbi da njen rad u konačnici dovede i do po Europu pozitivnih rezultata kada se i ako jednom postigne sveobuhvatni sporazum o završetku ukrajinskog rata – i ne manje važno – sporazum o europskoj strateškoj sigurnosti nakon što taj rat jednom završi. I jedan i drugi, naime, iziskivat će visoku stručnost i pronicljivost pregovarača, a nedvojbeno će to biti i dugotrajan i mukotrpan proces s obzirom na krajnje visoke uloge koji su u igri.

Da se Kallas nalazi u velikom problemu i neizvjesnoj budućnosti po pitanju svoje sadašnje fotelje najbolje ukazuje i tekst pod naslovom „Nakon što su mirovni pregovori propali, Kallas se suočava s prijekorom i neizvjesnom budućnošću“ kojeg je, u utorak, 17. studenog, objavio Euro News.

Kremlj ‘ne želi primirje, već mir koji će trajati stoljećima’; mastodontski Europski format za pregovore

Neugodna pitanja

Očito isključenje visoke predstavnice Kaje Kallas iz mirovnih pregovora između Ukrajine i Rusije potaknulo je neugodna pitanja o relevantnosti njezina posla – piše navedeni medij i konstatira kako se Kallas, otkako je preuzela dužnost šefice vanjske politike Europske unije, suočila s popriličnim brojem neuspjeha, odbijanja i ignorancija.

Ali posebno ju je zabolio gore spomenuti sastanak u Dublinu, gdje je odletjela kako bi nazočila  neformalnom summitu čelnika i snažno se založila za svoje imenovanje posebnim europskim izaslanikom za tekuće pregovore o završetku ruske invazije na Ukrajinu.

Svoj argument vođama predstavila je kao samorazumljiv: izabrali ste mene za ovo.

„U lipnju 2024. čelnici su donijeli odluku o tome tko će predstavljati (EU) kada je riječ o sigurnosti i vanjskoj politici. Rasprava se vodila o tome da će se u ovih pet godina voditi pregovori s Rusima“, rekla je, misleći na podjelu visokih pozicija na početku zakonodavnog mandata.

“Ako čelnici žele promijeniti taj sporazum, naravno da mogu, jer je to njihova odluka, ali mislim da bismo trebali usmjeriti svoju energiju na samu bit.”

No, čelnici nisu bili dirnuti i odmah su odbacili njezinu izjavu. Prema ljudima upoznatim s raspravama iza zatvorenih vrata, talijanska premijerka Giorgia Meloni u Dublinu je tvrdila kako Kallas nema institucionalnu težinu i obeshrabrila je njezinu kandidaturu.

Summit je završio proširenim zajedničkim europskim timom za pregovore s ukupno sedam predstavnika. Među njima se ime Kaje Kallas nije našlo.

Dodatna uvreda po Kallas je što mjesto u EU dijele Europsko vijeće i Europska komisija, s visokim dužnosnicima iz kabineta predsjednika Antónija Coste i Ursule von der Leyen. Europska služba za vanjsko djelovanje (EEAS), institucija koju Kallas nadgleda, nije uključena. Na pitanje o njezinoj odsutnosti, ni Costa ni von der Leyen nisu se izjasnili u njezinu korist.

Omalovažavana i odgurnuta, Kallas sada gleda u političku stvarnost u kojoj je ona, visoka predstavnica, kojoj ugovori dodjeljuju provođenje zajedničke vanjske i sigurnosne politike EU, isključena iz najznačajnijeg diplomatskog procesa koji je kontinent proživio od kraja Hladnog rata.

To je kontradikcija toliko očita i duboka da dovodi u pitanje samu bit njezina posla.

Zbog gafova, Njemačka je predložila staviti je pod nadzor

Neki u Bruxellesu vjeruju da je ono što se dogodilo u Dublinu prirodna posljedica pogrešnih koraka i gafova koji su Kallasa učinili sve kontroverznijom – i sve izoliranijom – figurom u gradu velikih sila.

Kallas je uznemirila javnost odstupajući od plana o osjetljivim pitanjima, poput Kine i Izraela, te iznoseći inicijative uz malo ili nimalo prethodnih konzultacija s glavnim gradovima, uključujući skupinu obrambenih stručnjaka čije je pokretanje otkazano u zadnji čas u rujnu nakon otpora Italije, Francuske i drugih.

Nezadovoljstvo je potaknulo pozive na reforme. Njemačka je, na primjer, predložila da se Kallas stavi pod nadzor von der Leyen, oponašajući hijerarhiju od vrha prema dolje u nacionalnim vladama između premijera i ministra vanjskih poslova.

Visoki diplomat istaknuo je da je Kallas ovu godinu provela protiveći se izravnim pregovorima s Rusijom, samo da bi se potom predstavila kao posebna izaslanica za pregovore s Moskvom.

„Da je stvarno razgovarala s ljudima i konzultirala se s njima, znala bi kamo će dinamika voditi“, rekao je diplomat. „Sada su je događaji pretekli.“

EU kao bankomat: Ministri EU Ukrajini odobrili najveću isplatu ikad; slijedi i novi zajam iz proračuna

Prosudba

Ovdje bih naglasio nešto vrlo važno, a što često prolazi ispod radara.

Moćnici unutar struktura Europske unije, kao i oni iz glavnih država članica – prije svega Njemačke i Francuske, a onda i Italije i Nizozemske (kao ipak drugi red) vrlo često na određene, čak i važne dužnosti imenuju političare (nerijetko i istrošene kod njih doma) iz manjih i slabih zemalja Unije, najčešće s njenih rubnih zona.

Ne rade to iz nekih plemenitih, altruističkih pobuda, ili samo zbog nekakve kadrovske ravnoteže i zastupljenosti svih članica, već puno više (poglavito kada je riječ o visokim dužnostima kao u predmetnom slučaju) zato što im je njima lakše upravljati nego da ta mjesta zauzmu političari iz snažnijih i utjecajnijih država članica.

Najbolji primjer za to bio je prethodnik Kaje Kallas – Josep Borell iz Španjolske. On je čvrstom rukom predvodio vanjsku politiku, što na početku nikom nije smetalo jer su okolnosti u svijetu globalne politike kao i one sigurnosne na kontinentu još uvijek bile donekle  upravljive odnosno pod kontrolom. Okidači su bili ruska invazija na Ukrajinu i pokrenuti izraelski rat u Pojasu Gaze. Tu se pokazalo kako stvar s EU diplomacijom ne stoji dobro. Jer ono što Borell misli da je dobro ne mora (i nije bilo) dobro za Njemačku, Francusku, Italiju.

Tako se još živo sjećam njegovog dvodnevnog posjeta Moskvi početkom veljače 2021. i razgovora sa Sergejom Lavrovom, u vrijeme već duboko poremećenih odnosa između EU i Rusije i kada je Borell došao agitirati za puštanje na slobodu ruskog aktivista Alekseja Navaljnog (dakle, nije ruska invazija te odnose poremetila jer su oni bili zatrovani još od postrevolucionarnih događaja u Ukrajini 2014., već ih je samo akcelerirala u sferu kraha koji se ionako ubrzano nazirao). Prema mišljenjima brojnih promatrača i europskih političara, Borell je u Moskvi izgledao potpuno poniženo, a njegov posjet okarakteriziran je kao “blamaža EU“.

Još gore po europske moćnike izgledali su oštri protuizraelski stavovi Borella nakon napada na Gazu. Tako je njemački DW, u rujnu 2024. godine, nakon izbora Kaje Kallas na Borrellovu dužnost napisao slijedeće:

“Izraelski mediji su istakli nezadovoljstvo prema njenom prethodniku, Josepu Borellu, koga su opisali kao „glasnog kritičara“ Izraela. … Borellova kritika izraelskih vojnih akcija u Gazi, nakon terorističkog napada Hamasa 7. listopada, dovela ga je u sukob sa Izraelom i pokazala podjelu unutar EU-a po pitanju izraelsko-palestinskog sukoba. Vjeruje se da su Austrija, Njemačka, Mađarska i Češka više proizraelski nastrojene, dok su Irska, Belgija i Španjolska, Borellova domovina, kritičnije prema Izraelu.”

Dakle, nastavljam. Prije dvije godine na najvažniju diplomatsku funkciju stigla je relativno mlada estonska političarka s iskustvom premijerke te zemlje, ali ne i klasične diplomacije.

Sama činjenica da je na tako važnu dužnost izabran neprofesionalni diplomat u trenutku kada se Europa našla u gotovo egzistencijalnom geopolitičkom sukobu s Rusijom i drugim velikim izazovima globalnog karaktera. najbolje i potvrđuje moju tezu o “lakšoj upravljivosti” političarima takve vrste od strane “teškaša” iz ključnih članica EU-a.

Nažalost, to isto tako ukazuje na nemogućnost usklađivanja nacionalnih interesa među zemljama članicama po ključnim geopolitičkim pitanjima – jer bi, u suprotnom, bilo lako izabrati jednog zajedničkog pregovarača.

To se na kraju riješilo na način koji u svijetu – čak i među saveznicima u SAD-u i Kanadi – izaziva podsmjeh. Umjesto obećanog svog jednog, EU se na kraju odlučila za njih – sedam.

Istodobno ostaje tužna realnost. U četvrtak se u Kini održava prvi – dakle povijesni – trojni summit između američkog, kineskog i ruskog predsjednika (Trump–Xi-Putin). Europe tamo nema, a jasno je i zašto.

Tjedna analiza Zorana Metera: Republikanskoj stranci je do pokreta MAGA prijetio nestanak; poveznica s Hrvatskom

Figurativno rečeno, domaćin bi morao dograditi tj. proširiti sadašnji pregovarački stol neovisno što bi na njemu sigurno bilo dovoljno mjesta i za još jednog pregovarača. Ali ne i za njih sedam.

Kaja Kallas samo je kolateralna žrtva u međusobnim igrama europskih teškaša, iako je, nedvojbeno, tome i sama znatno kumovala.





Izvor: Geopolitika

CV

CV

0 0 votes
Article Rating
Subscribe
Login
Notify of
guest

guest

0 Comments
Oldest
Newest Most Voted

POPULAR NEWS

Plugin Install : Popular Post Widget need JNews - View Counter to be installed
  • About
  • Advertise

© 2026 JNews - Premium WordPress news & magazine theme by Jegtheme.

No Result
View All Result
  • Home
  • Hrvatska
    • Braniteljski
    • Dalmacija
    • Istra i Kvarner
    • Nacional
    • Morski
    • Slavonija
    • Zagreb
  • Hercegovina
  • Svijet
  • Geopolitika
  • Sportske
    • Euro 2024
    • HNL
    • Košarka
    • Sport Strani
    • Strani Sport
  • Vjera
  • Poslovni
  • Tehnologija
  • Auto Klub

© 2026 JNews - Premium WordPress news & magazine theme by Jegtheme.

wpDiscuz
0
0
Would love your thoughts, please comment.x
()
x
| Reply