I dok je ukupna medijska pozornost usmjerena na pravi potop Republikanske stranke na američkim međuizborima što je zapravo debakl Donalda Trumpa osobno jer je njegova politika (prije svega krajnje rizični rat s Iranom) do toga najviše i dovela, Ukrajinu tresu skandali koji zasjenjuju očekivano zadovoljstvo vlade u Kijevu rezultatima američkih izbora.
Naime, 2. studenog, dan uoči spomenutih izbora, u Ukrajini je izbio skandal koji je otkrio potpuno nove aspekte u procesu mobilizacije prema kojoj u društvu postoji sve veći otpor, ali i situacije unutar ukrajinskih vojnih postrojbi.
Što se zapravo dogodilo?
U Petropavlivskoj Boršahivki, blizu Kijeva, stanovnici su otkrili zatvoreni vojni objekt smješten u privatnoj kući. Na društvenim mrežama i javnim grupama kružila su izvješća da su tamo zatočeni regruti i dezerteri, koji su izlagani torturi.
Vijest je brzo privukla veliku pozornost javnosti pa su se već do večeri u blizini zgrade okupili prosvjednici, zahtijevajući puštanje pritvorenika. Neki od njih tvrdili su kako su rođaci ondje zatočenih osoba. Ubrzo su na mjesto događaja stigle vojska i policija nakon čega su izbili sukobi s prosvjednicima.
Kako je o prosvjedima izvijestio britanski Reuters, riječ je o vojarni Nacionalne garde u blizini Kijeva, a da ukrajinski dužnosnici vjeruju kako je incident orkestriran da bi se diskreditirale ukrajinske oružane snage.
Prema vlastima, u ponedjeljak navečer okupilo se stotinjak ljudi u bazi Nacionalne garde gdje je pritvoreno više regruta i pripadnika vojske nakon što su postrojbe napustili bez dozvole
Prema navodima vlasti, neki od prosvjednika napali su vojne i policijske časnike koji su stigli na mjesto događaja. Naknadno su stigli zapovjednik Nacionalne garde i šef predsjedničkog ureda.
Istražna tijela i ured vojnog ombudsmana istražuju kako su 22 muškarca završila u bazi: neki su pozvani na služenje vojnog roka, drugi su pritvoreni nakon što su otišli bez dopuštenja. Četvorica od njih su trebala liječničku pomoć.
Mobilizaciju zemlje dugo su pratila izvješća o zlouporabama i korupciji, koja se često šire preko ruskih društvenih mreža i državnih medija. Napadnuti su i sami teritorijalni regrutni centri i njihovo osoblje, navodi Reuters.
Dalje navodi kako je u utorak zamjenik šefa Službe sigurnosti Ukrajine nazvao incident planiranom operacijom, čija je svrha bila osloboditi jednog od muškaraca i izazvati javno negodovanje. Zato su istražitelji pokrenuli kazneni postupak prema člancima o masovnim neredima i ometanju legitimnih aktivnosti vojnog osoblja, kako je to objavio načelnik Nacionalne policije Ukrajine na medijskoj konferenciji.
Napetost u društvu
Ukrajinski mediji prikazali su snimku gomile, uključujući muškarce u kapuljačama, kako upadaju u zgradu, pucnjavu i povike “Sramota!”. Nije jasno tko je pucao. Neki prosvjednici su također tresli obližnji autobus Nacionalne garde i razbili mu prozore.
U utorak je savjetnik predsjednika Volodimira Zelenskog Kiril Budanov, govoreći na ukrajinskoj televiziji, izjavio da je glavna počiniteljica – žena odjevena kao liječnica hitne pomoći – privedena. Dodao je da je ona prethodno posjetila mjesto događaja i procijenila situaciju. Rekao je da su sukobi, očito, bili namjerna provokacija, ali da su također otkrili i „probleme“ koje treba riješiti.
„Da, s jedne strane, ovdje su djelovali provokatori, ali s druge strane, u društvu se stvorila napetost“, rekao je, ne ulazeći u detalje.
Na istom brifingu, ukrajinski ministar unutarnjih poslova nazvao je izvješća o mučenju u bazi Nacionalne garde lažnima.
Dosadašnji epilog
Sumirajmo ovu temu stavovima dužnosnika ukrajinskog Ministarstva unutarnjih poslova i Nacionalne, uz konstataciju kako Državni istražni ured još uvijek istražuje kazneni slučaj u vezi s mogućim zlouporabama od strane vojnika postrojbe Azov, kojoj navedeni objekt pripada. Stavovi se svode na slijedeće:
Prvo, u objektu nije bilo mučenja ni premlaćivanja. Zgrada je bila jednostavno privremena baza za Azov, redovnu vojnu postrojbu u kojoj su ljudi čekali na raspoređivanje u borbene jedinice. Četvorici vojnika je zaista bila potrebna liječnička pomoć, a već je odavno bilo planirano da budu poslani u bolnicu.
Drugo, prosvjed je organizirala Valentina Moloda, ravnateljica privatne klinike i aktivistica koja je zahtijevala kraj rata. Učinila je to kako bi spasila vojnika koji je neovlašteno napustio ustanovu, zbog čega je i izvela predstavu, šireći lažne informacije o premlaćivanjima i potičući ljude na upad u zgradu.
Istodobno se na društvenim mrežama promoviraju i dvije paralelne teorije: da su Moloda i ostali sudionici djelovali u interesu Ruske Federacije ili da su pokušavali spasiti počinitelja zločina za novac (ili putem veza), djelujući kao njegova skupina podrške.
Ruski krvavi napad na školu prouzročio ukrajinski politolog koji je mjesec i pol ranije rekao da se u njoj nalaze operateri dronova
Još jedna vijest u Ukrajini izaziva šok. Naime, kako u petak piše ukrajinski medij Strana, mjesec i pol dana prije ruskog zračnog napada na školu u Kamiševahi, gdje je poginulo više od 50 osoba, zaporoški politolog i volonter Roman Pjatigorec izvijestio je da se tamo nalaze operateri bespilotnih letjelica.
Njegova je izjava emitirana na zaporoškoj televiziji:
„Svaka podzemna škola koju smo izgradili imala je dvostruku namjenu. Ona izgrađena u Kamiševahi – tamo se sada nalazi cijela administracija, što znači da je cijela vlada Kamiševahe bazirana. I svi naši operateri dronova su tamo. Jednostavno je nemoguće izbaciti ljude iz takvog bunkera. Postoje pametni strojevi, sustavi za pročišćavanje zraka, ventilacijski sustavi i sve je opskrbljeno hranom. Dakle, tamo gdje postoje podzemne škole, smatrajte ih neprobojnim tvrđavama, gdje se neprijatelj neće usuditi provaliti. Ne mogu se uvući ili ući – jednostavno se neće usuditi.“
Video njegovog nastupa datiran je u rujnu i uklonjen je iz originalnih izvora.
Medij podsjeća kako je u ruskom napadu na tu školu poginulo više od 40 civila koji su došli primiti humanitarnu pomoć i da su ruske vojne javne skupine također ranije tvrdile kako je Rusija iskoristila izjavu politologa kao dojavu za napad.
Ukrajinske vlasti negirale su prisutnost vojnih objekata u školskom krugu i tvrdile su kaki su u vrijeme napada tamo bili nazočni civili i policajci.
Energetski kaos u Kijevu i nestanci vode
U Kijevu se sve teže živi i sve teže posluje.
Stanovnici triju četvrti Kijeva blokirali su prije dva dana promet zbog dugotrajnog nestanka struje u svojim stanovima. To su izvijestili Telegram kanali u glavnom gradu Ukrajine, objavljujući snimke prosvjeda u gradu.
Ljudi su se žalili kako im struja nije isporučena čak niti prema rasporedu o uključivanju i isključivanju električne energije za građane glavnog grada Ukrajine – izvijestila je Strana, koja je objavila i intervju s predsjednikom Unije potrošača javnih usluga Ukrajine, Olegom Popenkom.
Stručnjak je predvidio zimu u Ukrajini u slučaju minimalnih mrazeva. S početkom minimalnih negativnih temperatura, stambene zgrade u Ukrajini bit će bez struje tri do pet dana.
„Prognoze su najpesimističnije. […] Nećemo imati struju satima, već danima. Kada temperature padnu na minus pet stupnjeva, potrošnja (struje) će se toliko povećati da će struja možda biti uključena samo pola sata ili sat vremena“, predviđa stručnjak.
Ranije je direktor Centra za energetska istraživanja, Aleksandar Harčenko, izjavio da bi nestanci struje u Kijevu mogli doseći 18 sati dnevno.
Prekidi opskrbe vodom nastavljeni su diljem Kijeva. Iako su vlasti tvrdile da su stabilizirale situaciju, stanovnici su se od tada žalili na daljnje nestanke.
Prekjučer je cijeli Kijev bio gotovo cijeli dan bez vode. Vlada je već najavila da će glavnom gradu osigurati 10 dodatnih generatora kako bi pomogla vodovodnim postrojenjima da rade bez struje.
U međuvremenu, stručnjaci pozivaju ljude da se pripreme za “nestanke vode”. Stanislav Ignatiev procjenjuje da bi se dugotrajni nestanci vode koji su se prekjučer dogodili u Kijevu mogli ponoviti.
Istodobno, glavni grad strahuje od obnovljenih ruskih napada na mostove.
Kijev planira izgraditi osam prijelaza preko Dnjepra, prema riječima Ivana Fedorova, voditelja Agencije za obnovu. Dva od ovih prijelaza smatraju se prioritetom za izgradnju. Ukupna duljina svih prijelaza je 12 kilometara. Lokacije za njih su već identificirane, ali se ne otkrivaju iz sigurnosnih razloga. Prijelazi će imati dvije trake i bit će prije svega namijenjena za vozila, ali će ih moći koristiti i pješaci. Ukupno je planirana izgradnja 21 prijelaza diljem Ukrajine.
Trump kaže da je ‘veliki’ dogovor o Ukrajini ‘vrlo blizu’ i da bi mogao uključivati cijelu Europu
Kratki zaključak
S čisto ljudskog, humanog aspekta gledano, ukrajinski rat bilo bi potrebno završiti čim prije, ostavivši po strani sve geopolitičke interese svjetskih moćnika uključenih u njega posredno i neposredno.
Ukoliko do toga ne dođe, posljedice će, osim napaćenog ukrajinskog naroda ubrzo osjetiti i mnogi drugi.
