Je li se konačno pojavilo svjetlo na kraju tunela krvavog i iscrpljujućeg ukrajinskog rata koji je već duboko ušao u svoju petu godinu?
Nadajmo se da je tako (iako je neuspješnih pokušaja pronalaska takvog svjetla već bilo mnogo puta od početka drugog mandata Donalda Trumpa), jer ovaj je rat u međuvremenu postao do krajnosti okrutan, kako na bojišnicama tako i daleko izvan njih – s obje strane crta razdvajanja. Razaranja postaju sve veća kako se koriste sve ubojitija ofanzivna sredstva, a život običnih ljudi sve teži – poglavito u Ukrajini, koja posljednjih mjeseci proživljava teška vremena uslijed masovnih i konstantnih ruskih zračnih napada koji ne prestaju od sredine srpnja i odvijaju se gotovo u režimu 24/7.
Oni su – kako Moskva često službeno obrazlaže u svojim medijskim i diplomatskim istupima – posljedica pokrenutih ukrajinskih napada bespilotnim letjelicama na ruske energetske objekte od početka ove godine, a koji Rusiji nanose ozbiljnu financijsku štetu. Međutim, ni približno onoj koju sada trpi Ukrajina – izložena kombiniranim napadima dronova, svih vrsta raketa (krstarećih, balističkih i hiperzvučnih), kao i teškim zrakoplovnim bombama FAB.
Američki The Wall Street Journal 13. rujna piše kako je Rusija promijenila svoju taktiku i da sada proizvodi pametno i jeftino oružje brže od Ukrajine i SAD-a. Medij piše da su “novi dronovi Geran i krstareće rakete Banderol smrtonosni podsjetnik kako Rusija ima resurse i lance opskrbe za stvaranje novih prijetnji“, i da je „novo oružje opremljeno naprednom elektronikom i može točno locirati ciljeve i izbjeći presretanje”.
Ovome treba dodati i činjenicu da je ukrajinska protuzračna obrana praktički ostala bez ozbiljnih presretača (proturaketa) američke proizvodnje (o čemu se u zapadnim političkim krugovima i medijima već mjesecima govori), a oni europski se i nisu u mogućnosti nositi s ruskim balističkim raketama koji za Ukrajinu i predstavljaju najveći problem zbog visokog stupnja razorne moći i preciznosti pogađanja ciljeva. Zato ne čudi što je Rusija odnedavno počela gađati i tako male ciljeve u glavnom gradu Kijevu kao što su benzinske crpke, a ne samo velike industrijske i energetske objekte u glavnom gradu Kijevu. Osim toga, intenzivno uništava i ukrajinsku željezničku infrastrukturu. Prije svega lokomotive, što dovodi do čestih poremećaja željezničkog prometa s obzirom kako oštećene lokomotive Ukrajina više ne može popravljati zbog uništenih metalurških remontnih tvrtki, pa ih mora uvoziti tj. kupovati – iz Europe. Ali osim što su vrlo skupe i što ih nema u tako velikom broju na prodaju koliko ih Ukrajini sada treba, isporuke su otežane i zbog različitih širina tračnica u Ukrajini i Europi što zahtjeva ozbiljne preinake u proizvodnji što proizvod dodatno poskupljuje.
O vrlo teškom gospodarskom stanju u Ukrajini najbolje svjedoči i današnja vijest iz te zemlje, koja govori o završetku rada najveće ukrajinske metalurške tvornice ArcelorMittal Krivyi Rih (bivši Krivorižstal) do kraja rata – zbog velikih gubitaka i materijalnih šteta nastalih zbog učestalih ruskih raketnih napada. Slične probleme, poglavito u smislu onemogućenog ili krajnje otežanog izvoza, sada prolazi i drugi ukrajinski proizvodni i izvozni adut – agrarna industrija tj. poljoprivredni sektor, o čemu također svjedoči današnja vijest iz te zemlje o sastanku predsjednika Volodimira Zelenskog i premijera Serhija Koreckog s predstavnicima poljoprivrednog sektora radi pronalaska izlaza iz teške situacije po pitanju izvoza žitarica u Europu.
Da bi čitava stvar po Ukrajinu mogla biti još puno gora, treba podsjetiti kako je ruski državni (politički i vojni) vrh je prije nekoliko tjedana najavio ruske sustavne zimske napade na ukrajinsku energetsku infrastrukturu. Upravo to izaziva najveći strah ne samo u Kijevu, već i kod zapadnih sponzora Ukrajine, koji upozoravaju da bi ovo mogla biti najgora zima za tu zemlju od početka ruske invazije.
Stoga ni malo ne čudi činjenica što je ukrajinski čelnik Volodimir Zelenski posljednjih desetak dana potpuno promijenio retoriku, i umjesto naglaska na nastavak ukrajinske kampanje napada dronovima u dubinu Rusije, počeo sve češće pozivati na uspostavu tzv. energetskog primirja između dviju zaraćenih strana – dok bi se rat na bojišnicama i dalje nastavio. Međutim, Moskva za tako nešto zasad nije zainteresirana, i navodi kako bi takvo primirje ukrajini samo omogućilo popunu iscrpljenih skladišta oružja. Pritom tvrdi kako se prijedlog Zelensksog odnosi samo na kopnenu energetsku infrastrukturu, dok bi se napadi na brodove koji prevoze rusku naftu u Crnoim moru i dalje mogli nastaviti.
Međutim, moguće je da je jedan događaj sada promijenio mnogo toga.
O tome više u nastavku teksta.
Goleme štete: najveća ukrajinska metalurška tvornica ArcelorMittal prekida rad do kraja rata
Sastanak američke i ruske delegacije na čelu s Lavrovom i Rubiom u New Yorku
Dana 23. rujna, u New Yorku je održan sastanak američkih i ruskih delegacija pod vodstvom šefova diplomacija dviju zemalja – Marca Rubia i Sergeja Lavrova.
Detalja sa samog sastanka zapravo i nema, a zna se samo da je jedna od glavnih tema bila ukrajinski rat, a onda i američko-ruski bilateralni odnosi.
Možda je najzanimljivija izjava bila ona od Sergeja Lavrova na, nakon toga održanom sastanku Vijeća sigurnosti UN-a, kada je rekao kako će Rusija, u buduće, bez obzira na pregovaračke inicijative i pokrenute pregovaračke procese u kojima namjerava sudjelovati, nastaviti s vojnim napadima na terenu jer ne želi da se pauza u vojnim akcijama iskoristi za popunu ukrajinskog naoružanja. Također je rekao kako Moskva pritom neće odustati od svojih dobro poznatih stavova odnosno uvjeta za završetak rata koje je u lipnju 2024. obznanio Vladimir Putin, a koji, osim prihvaćanja „nove teritorijalne realnosti“, sadrže i otklanjanje uzroka koji su do rata doveli.
Indikativno je da je još istu večer, nakon što je sastanak dviju delegacija održan, u SAD iz Moskve odletio posebni izaslanik ruskog predsjednika za investicije Kiril Dmitriev, gdje bi trebao razgovarati s Trumpovim predstavnicima Steveom Witkoffom i Jaredom Kushnerom (info Reuters). Kako je jučer izvijestio CNN, dvije su strane razgovarale o suradnji SAD-a i Rusije, i mirnom rješenju sukoba u Ukrajini.
Drugim riječima, Moskva i Washington opet nešto kuhaju, o čemu najbolje svjedoči i činjenica da je Trump, preko Rubia, na navedenom sastanku s Lavrovom pozvao Putina u SAD na summit G20, koji će se u prosincu održati u Miamiju. Trump je već ranije rekao kako pritom ne isključuje i održavanje trilateralnog sastanka između njega, Putina i Zelenskog. Zelenski je to već prihvatio.
Kremlj je već istu večer zahvalio Trumpu na tom piozivu ali i dodao kako je prerano za dati odgovor hoće li Putin otputovati na Floridu. Naime, kako je njegov glasnogovornik Dmitrij Peskov tom prigodom rekao, najprije stručna tijela moraju sve međusobno dogovoriti da bi takav sastanak imao smisla. Jer Putinu se ne dolazi bilo koga uvjeravati u ruske stavove ili slušati kritike zapadnih dužnosnika. Može doći de facto samo onda ako se na nešto konkretno dogovoreno treba staviti konačni potpis odnosno ovjeriti sporazum.
I čini se da se upravo na tome i radi, barem ako je suditi po danas pristigloj zanimljivoj vijesti iz Ukrajine.
Zelenski predložio farmerima korištenje teških dronova za prijevoz žita u EU zbog pomorske blokade
Zelenski objavio plan pregovora
Ukrajinski predsjednik Zelenski objavio je planirani raspored mirovnih pregovora. Prema njegovim riječima, ukrajinski predstavnici trenutačno razgovaraju o mirovnim izgledima s Amerikancima i Europljanima, zatim će SAD razgovarati s Rusijom, a nakon toga će se Ukrajina ponovno pridružiti.
Zelenski je to objavio odgovarajući na pitanja novinara.
„Imali smo sastanak s američkim predsjednikom i razgovarali o općim pitanjima. Nakon toga, naši pregovarački timovi održali su poseban, dugi sastanak kako bi razgovarali o relevantnim detaljima. Dogovor je sljedeći: izvijestit ćemo i razgovarati o tim detaljima s europskom stranom. Amerikanci će razgovarati s Rusima, a za 10 dana vratit ćemo se s našim mišljenjem i rezultatom“, rekao je Zelenski.
Kremlj je također komentirao proces pregovora. Dmitrij Peskov, glasnogovornik ruskog predsjednika Putina, izjavio je da bi se trilateralni razgovori u kojima sudjeluju Rusija, Sjedinjene Države i Ukrajina “mogli održati u bliskoj budućnosti, ali još nema konkretnih informacija”.
Ukrajinski mediji navode kako se trenutačno raspravlja o mogućnosti daljnjih trilateralnih pregovora o sklapanju energetskog i pomorskog primirja.
Le Pen: Podržavam Trumpov poziv Putinu na G20, zaustavit ću financiranje Ukrajine i povući Francusku iz NATO-a
Prosudba
Možda je ovo stvarno tračak nade u pojavu svjetla na kraju tunela iz uvodne rečenice ove analize. Kada tomu pridodamo i današnju vijest iz Washingtona koju je objavio Reuters i prema kojoj su se Traump i Xi Jinping dogovorili o produljenju američko-kineskog trgovinskog primirja koje je trebalo isteći u studenom sve do 10. siječnja – jasno je kako se nešto ipak ozbiljno pokušava učiniti ma koliko mostovi suradnje bili porušeni.
Naime, osim što taj dogovor za tvrtke smanjuje rizik od naglog povećanja carina i daljnjih poremećaja u trgovini u idućim mjesecima, on implicira i da Trump neće uvesti carine Kini za kupnju ruskih energenata kao dio nedavno usvojenog zakona o “paklenim sankcijama” protiv Rusije prije 10. siječnja.
To je, naravno, izvrsna vijest i za Rusiju, uz one s Bliskog istoka koje su izazvale pomanjkanje dizela na svjetskim tržištima i digli njegovu cijenu, pa se i ruska nafta sada prodaje po više od 100 dolara za barel i postala je globalno najtraženija roba.
Ali sve ovo skupa, iako djeluje puno povoljnije u odnosu na dosadašnje pokušaje rješavanja ukrajinskog rata – još uvijek počiva na krajnje slabašnim temeljima za bilo kakav ozbiljniji optimizam.
Međutim, kada sagledamo sve strahote ratnih razaranja i gospodarskih i drugih posljedica opisanih u prvom dijelku ovog teksta, a poglavito ako im pridodamo nikad veću opasnost za izbijanje rata između Europe i Rusije upravo zbog Ukrajine – nada da se nešto brzo mora učiniti ipak jača.
Ili možda ne. Naime, sat vremena prije završetka ovog teksta CNN je objavio kako je Zelenski u petak izjavio „da će američki predsjednik Donald Trump dopustiti Ukrajini proizvodnju raketa Patriot, što je ključni zahtjev dok Kijev pokušava obraniti od neumoljivih ruskih zračnih napada“.
S druge strane, pitanje je koliko se Trumpovoj riječi uopće može vjerovati, ali isto tako i koliko bi vremena trebalo proći za pokretanje takve proizvodnje u Ukrajini (od jedne do pet godina, o čemu sam ranije opširnije pisao u analizi od 8. kolovoza), imajući u vidu i krajnje tešku situaciju u kojoj se sada nalazi i njezina industrija.
Kako se god okrene, najmanje će se o svemu ovome pitati Europu. Ona de facto više ne smije razgovarati ni s Rusijom ni s Kinom, jer tu razinu geopolitike mora prepustiti Sjedinjenim Državama.
Tjedna analiza Zorana Metera: Stvaraju se uvjeti za ‘savršenu geopolitičku oluju’, fatalnu za Europu
To je zasluga isključivo njenih sadašnjih političkih elita. Puno galame, a za ništa konkretno nisu ni spremne ni sposobne, jer su svjesne kako Europa nema ni vojne snage ni prirodnih resursa. Pitanje je i koliko će joj preostati unutarnjeg jedinstva s obzirom na pokrenute političke procese – od Njemačke, preko Francuske, i diljem kontinenta.
