- Navedeni scenarij bi Trumpovu daljnju dvogodišnju vladavinu sveo na neprestane unutarnje borbe i obranu pred zastupnicima uslijed čestih poziva u Kongres, što bi ga iscrpljivalo, a njegov primarni fokus na vanjsku politiku dramatično reduciralo.
- Trump definitivno neće čekati takav rasplet spuštenoga garda, pa nas očekuju zanimljive stvari. Poznajući Trumpa, moguće i vrlo opasnog karaktera. Na vanjskom terenu prije svega prema Kubi, dok ukrajinska kriza ide prema svojoj kulminaciji, pa je i tamo sve otvoreno i krajnje opasno.
- Zaoštrava se i Trumpov odnos prema europskim saveznicima.
U našim prethodnim analizama u više smo navrata ukazivali na problem koji predstoji za američkog predsjednika Donalda Trumpa u svezi rata s Iranom s obzirom kako za njegovo pokretanje nije prethodno tražio dozvolu Kongresa.
Prema ustavu zemlje na to je imao pravo, ali u tom slučaju rat može voditi bez dozvole Kongresa samo do 60 dana, a taj je rok istekao jučer. Nakon njegovog isteka dužan se osobno obratiti Kongresu i reći ili da je rat završen, ili tražiti dozvolu za njegov nastavak. U potonjem slučaju dužan je Kongresu predočiti jasno trenutačno stanje na terenu i detaljni plan budućih vojnih operacija, a na zakonodavcima je onda odluka hoće li nastavak rata odobriti ili ne.
Preciznije, dana 1. svibnja 2026. (po lokalnom vremenu) istekao je rok od 60 dana koji je predsjedniku dao Zakon o rezoluciji o ratnim ovlastima iz 1973. Ovaj zakon zahtijeva od predsjednika prekid vojnih akcija ili dobivanje odobrenja Kongresa u roku od 60 dana od početka vojne operacije.
Trump pod velikim pritiskom
Jasno je kako se Trump u tom smislu nalazio pred velikim izazovom i pritiskom. Naime, iz svih dosadašnjih poteza, koji su uključivali i dvotjedno primirje s Iranom, vidljivo je kako svakako želi izbjeći eskalaciju i uvlačenje Amerike u još dublji i neizvijesniji rat s protivnikom koji je pokazao odlučnost da se brani do kraja i pod svaku cijenu; ali je također svima jasno kako nije postigao niti jedan od uoči rata proklamirana četiri glavna cilja koja ratom želi ostvariti (svrgavanje teokratskog režima i posljedičnu demokratizaciju Irana, zabranu njegovog nuklearnog programa što uključuje i oduzimanje obogaćenog urana (oko 470 kilograma), ograničenje razvoja iranskog raketnog programa (samo rakete dometa do cca 300 kilometara), i konačno, zabrana pomoći Teherana svojim regionalnim proxy saveznicima – od Hamasa, preko Hezbollaha i iračkih šijitskih milicija, do jemenskih hutista).
U tom je smislu Trumpova administracija osmislila način, odnosno pravnu konstrukciju kako izigrati Kongres u kontekstu navedenog isteka roka vođenje rata bez njegove dozvole.
Osim što se politički naglasak stavlja na očekivano urušavanje iranske ekonomije zbog prethodnih američkih napada pa onda rat više i nije potreban jer je “pobjeda ostvarena”, Trumpov tim smatra i kako “nije bilo sukoba između Sjedinjenih Država i Irana od 7. travnja”, kada je stupilo na snagu dvotjedno primirje (iako ono nikako, ni de facto a još manje de jure ne znači mirovni sporazum), čime rok od 60 dana onda kao nije niti istekao (rat je počeo 28. veljače).
Kako god bilo, Trump je sinoć odlučio službeno proglasiti “kraj” rata s Iranom tj. obavijestio je Kongres o završetku vojne akcije, kako to javlja Reuters.
Pritom je priznao kako “prijetnja koju Iran predstavlja za Sjedinjene Države i naše oružane snage ostaje značajna” i pojasnio kako Ministarstvo rata nastavlja prilagođavati ravnotežu snaga u regiji s ciljem odvraćanja Irana i njegovih saveznika. Pojedinosti tih akcija navedene su u tajnom dodatku pisma.
Zapravo je ova Trumpova poruka, kako danas piše POLITICO, namijenjena sprječavanju eskalacije bitke na Capitol Hillu, gdje se Trump suočava s mogućnošću gubitka potpore republikanaca dok se rat odugovlači u treći mjesec bez jasne strategije izlaska.
Međutim, argument Bijele kuće neće se svidjeti demokratima i nekim republikancima, koji tvrde da bi administracija trebala prekinuti kampanju jer je došla do navedene točke, navodi medij dalje te iznosi neke od reakcija.
Kad je ministar rata Pete Hegseth prije nekoliko dana na saslušanju u Senatu tvrdio da “primirje zaustavlja ili pauzira sat” u roku od 60 dana, a sam Trump prethodno Zakon o ratnim ovlastima nazvao “neustavnim” – vođa senatske manjine, demokrat Chuck Schumer, nazvao je izjavu “glupošću”, rekavši kako se radi o “nezakonitom ratu”.
Senatorica Jeanne Shaheen naglasila je kako su “deseci tisuća američkih vojnika u regiji još uvijek u opasnosti” i da je Hormuški tjesnac i dalje zatvoren.
Odvjetnica Brennan Centra Katherine Jon Ebright rekla je:
“U tekstu ili namjeri Zakona o ratnim ovlastima nema ničega što bi dopuštalo obustavu ili zaustavljanje odbrojavanja od 60 dana.”
Blic analiza Zorana Metera: Bijegom UAE iz OPEC-a Trump razbija Arape, a Izrael postaje regionalni vođa
Prosudba
Kako god bilo „show“ nedvojbeno ide dalje.
Trump se očito ne namjerava dublje uvlačiti u sukob, poglavito ne kopnenom invazijom na Iran, a nakon sinoćnjih riječi vjerojatno ne ni zračnim napadima na tu zemlju. Ono na što će se Trump vjerojatno odlučiti, i na što upućuju i njegove i izjave njegovih bliskih suradnika poput nedavno ministra financija Scotta Bessenta, vojna operacija „Epski bijes“ pretvorit će se u operaciju „Ekonomski bijes“ kroz američku blokadu Hormuza odnosno iranskih luka za izvoz nafte.
Međutim, ta – sada zapravo „dvostruka blokada“ Hormuza – Irana sa sjeverne, a Amerike s njegove južne strane, dovest će samo do još bržeg približavanja neviđenoj energetskoj krizi globalnog karaktera. Naime, izvoza nafte kroz Hormuz nema već dva mjeseca (ako izuzmemo iranski izvoz koji je do nedavne američke blokade tekao nesmetano jer je Teheran taj koji nakon početka rata kontrolira Hormuz što do sada u povijesti nikad nije mogao, dok niti jedan jedini tanker s arapskom naftom (osim iračke, koju je Iran puštao do američke blokade zbog savezničkih odnosa koje ima s tom zemljom) nije prošao kroz tjesnac).
Trump će, dakle, i u tom slučaju biti pod snažnim političkim pritiskom, kako zemalja čitavog svijeta koje već sada osjećaju snažne negativne posljedice poput kroničnog nedostatka kerozina i nafte u cjelini – od Europe do Jugoistočne Azije) tako i američkih građana gdje je cijena benzina, jučer, nakon kraće pauze, opet naglo skočila za rekordnih 9 centi od početka rata.
Međuizbori za Kongres održavaju se za šest mjeseci, a ukoliko se nešto u potonjem smislu ne popravi, Trumpovim republikancima prijeti teški poraz (rat je među američkim građanima krajnje nepopularan, a prema pojedinim anketama podržava ga svega njih 19%), dok bi se (u slučaju da osim Zastupničkog doma republikanci izgube i Senat) Trump de facto našao „u prostoru“ opoziva (impeachmenta) iako bi ga vjerojatno preživio (trebaju dvije trećine glasova što je krajnje teško osigurati i nije bilo do sada u povijesti, već bi predsjednici, kada bi bili u velikim problemima preduhitrili njegovo pokretanje davanjem ostavki, poput Richarda Nixona nakon afere Watergate).
Ali eventualni navedeni scenarij Trumpovu daljnju dvogodišnju vladavinu sveo bi na neprestane unutarnje borbe i obranu pred zastupnicima uslijed čestih poziva u Kongres, što bi ga iscrpljivalo, a njegov primarni fokus na vanjsku politiku dramatično reduciralo.
Vidjet ćemo što Trump, koji to sve jako dobro zna, u svezi navedenog namjerava poduzeti. Definitivno neće čekati takav rasplet spuštenog garda, pa nas očekuju zanimljive stvari. Poznajući Trumpa, moguće i vrlo oštrog i opasnog karaktera.
Na vanjskom terenu prije svega prema Kubi, dok ukrajinska kriza ide prema svojoj kulminaciji, pa je i tamo sve otvoreno i krajnje opasno iako se osobni dijalog između Trumpa i Vladimira Putina i dalje nastavlja. Ali to za Europu nikako ne treba biti previše radosna vijest.
Sukob SAD-a i Njemačke prelijeva se i na EU: Evo što će Trump učiniti idući tjedan
Prostora za Trumpovu eskalaciju itekako ima i u odnosima prema europskim saveznicima, što se najbolje vidi posljednjih dana u njegovim izjavama i potezima prema Njemačkoj, ali i kroz namjere povećanja carina Europskoj uniji zbog njenog, kako Trump kaže – nepridržavanja prošle godine potpisanog trgovinskog sporazuma sa SAD-om.
