Europska unija proživljava teško vrijeme, neki će reći i krizu vezano uz svoje energetsko stanje, prouzročeno brojnim čimbenicima – od nedostatka vlastitih izvora jeftine i dostupne energije, preko ukrajinskog rata i posljedičnog energetskog razvoda s Rusijom i njenim jeftinim energentima, do američkog rata s Iranom i velikih problema s izvozom nafte i plina s Bliskog istoka.
Također je i nemali broj onih koji kritiziraju dugogodišnju europsku energetsku politiku tj. njezin potpuni fokus na obnovljive izvore energije (nastojali su se ubrzanim koracima čak eliminirati i prirodni plin kao “nečisti” energent, ali i nuklearna energija, što je što je prije svega bilo vidljivo u Njemačkoj gdje su se termoelektrane na plin, ugljen, kao i nuklearke u doslovnom smislu rušile s lica zemlje – sve u ime borbe protiv emisija CO2) koji se u sadašnjim opasnim tektonskim globalnom geopolitičkim promjenama pokazao nedostatnim, nesigurnim i skupim, i nadasve opasnim. Naime, nije potrebno posebno objašnjavati što u tako turbulentnim vremenima, kakva upravo proživljavamo, znače visoke cijene ključnih energenata i njihov nedostatak.
Dakle, da sumirano – rezultat svega navedenog je da se Europska unija danas nalazi u krajnje nezavidnoj energetskoj situaciji, potpuno ovisna o hirovima globalne geopolitike, kojom, što je najgore – ona ne upravlja, a utjecaj na ključne sigurnosne i vojne procese, poput dva spomenuta opasna sukoba od kojih je jedan na njenom istočnom krilu, a drugi u neposrednoj blizini njenih jugoistočnih granica – krajnje je minoran. Štoviše! Jednog aktera od tih ratova, Ukrajinu – primorana je (zbog vješte američke igre) od prošloga ljeta i samostalno financirati i opskrbljivati kako svojim tako i američkim oružjem, koje, k tomu, još mora i plaćati prema dogovorenom programu NATO saveza za pomoć Ukrajini – PURL.
U svemu tom je najgore i to što se kraja ni bliskoistočnom ni ukrajinskom ratu još uopće ne nazire, a time i visokim europskim financijskim i vojnim izdacima.
Cijenu takve geopolitičke situacije i promašenih europskih službenih politika sve više osjećanju njeni građani na svojoj koži kroz visoke cijene energenata, a onda i hrane, režija i mnogo toga drugog.
Problem se u Bruxellesu više ne može skrivati. U EU-u jačaju političke snage (i krajnje desne i krajnje lijeve) koje sve više prijete preuzimanjem vlasti od okoštalog političkog establišmenta – tzv. centrista – svojevrsne ideološke simbioze pseudo-lijevih i pseudo-desnih stranaka koje su odavno izgubile doticaj i s narodom i sa stvarnošću. Čak i u njima postoji sve izraženije nejedinstvo oko toga što i kako dalje. Stoga se ubrzano pokušavaju pronaći neka ad hoc rješenja protupožarnog karaktera, ali stvarne strategije nema jer ne može ni biti. Europska unija je – pokazuje se – postala “tigar od papira”, bez ključnih poluga utjecaja u svojim rukama. Jedna od njih je – i svakako najvažnija – geopolitička samostalnost u donošenju strateških odluka. Kada nju nemaš (a ne možeš je imati jer nemaš dostatno ni energije ni obrambenih kapaciteta za projiciranje svije moći), onda je jasno da ovisiš o drugima. A kada je to tako, i kada se to dobrom znalo jer se znati moralo, tada se očito moralo provoditi i drukčiju politiku a ne ovu koja nas je dovela u ovo stanje.
Jednu od spomenutih ad hoc mjera upravo su inicirali europski energetski dužnosnici, a o njima piše POLITICO, Tekst je zanimljiv (zapravo posredno potvrđuje gore navedeno stanje), pa ću niže izdvojiti njegove, prema mom mišljenju najbitnije dijelove.
Neuspjeh energetske tranzicije: EU ostaje ekonomski div, geopolitički patuljak i vojni crv
Sastanak u Dublinu
“Europski energetski dužnosnici naglasili su subvencije i smanjenje poreza kao jedan od rijetkih održivih načina zaštite potrošača od naglog rasta cijena energije ove zime — nadajući se kako američki predsjednik Donald Trump neće doliti ulje na vatru zabranom izvoza američkog dizela.
Na neformalnom sastanku u Dublinu u utorak, europski ministri energetike suočili su se s turobnom stvarnošću. Cijene prirodnog plina su na gotovo četverogodišnjim maksimumima prije zime, europske rezerve plina su neuobičajeno niske, a tekući sukob na Bliskom istoku znači da Hormuški tjesnac ostaje zatvoren na neodređeno vrijeme. U međuvremenu, rastuće cijene dizela potaknule su SAD da razmotre zabranu izvoza motornog goriva, što bi nesrazmjerno utjecalo na Europu.
Ministri i dužnosnici EU-a rekli su da je iskorištavanje europskog potencijala za obnovljive izvore energije s dubinskom nadogradnjom mreže i tržišta električne energije jedini pravi način za dugoročno smanjenje troškova. No, kratkoročno su govorili o prednostima programa financijske potpore za poticanje elektrifikacije i korištenja obnovljivih izvora energije – od kojih su mnogi već usvojeni nakon prve energetske krize ove godine.
„Sada u Europi prodajemo više električnih vozila nego ikad prije, vidimo da električne toplinske pumpe zamjenjuju plinske i naftne bojlere više nego ikad prije – tako da, zapravo se događa puno pozitivnih stvari“, rekao je novinarima povjerenik EU za energetiku Dan Jørgensen kao odgovor na pitanje POLITICO-a. „Mnogo puta, jedna od najboljih stvari koje možemo učiniti u ovim situacijama, a koja također funkcionira kratkoročno, jest aktivna elektrifikacija.“
Dodao je da “ni na koji način ne implicira da je to dovoljno” te da postoje “mnoge velike strukturne stvari koje moramo učiniti, a koje neće pomoći potrošačima sutra ili čak ove godine, ali postoje i stvari koje države članice mogu učiniti”.
Irski ministar energetike Darragh O’Brien, čija vlada predsjedava EU-om šest mjeseci, također je opisao korištenje obnovljivih izvora energije kao glavni način rješavanja rastućih troškova, naglasivši da Dublin radi na ubrzanju donošenja novog zakona EU-a usmjerenog na jačanje električnih mreža bloka.
No rekao je da je sposobnost EU-a da se suoči s trenutnim porastom troškova ograničena.
„Postoje fleksibilnosti koje nam države članice imaju na raspolaganju u vezi s oporezivanjem, ali mislim da su naši građani svjesni da ne postoji vlada u Europi koja će moći zaštititi svoje građane od svakog pojedinog povećanja cijena“, rekao je novinarima. „Temeljni razlog za to“, rekao je, „naša prevelika ovisnost u Europskoj uniji o uvozu fosilnih goriva.“
Rasprave su se obilježile pitanjem na kome bi trebala ležati odgovornost za rješavanje problema rastućih cijena. Zemlje članice pozvale su Komisiju da uvede porez na neočekivani prihod energetskim tvrtkama koje ostvaruju veliku dobit, dok je izvršna vlast EU-a rekla da je na pojedinačnim zemljama da odluče.
Isto je vrijedilo i za Jørgensenov poziv prošlog tjedna potrošačima da smanje potrošnju goriva; nacionalni glavni gradovi radije bi čekali središnje smjernice Komisije, prema riječima europskog dužnosnika za energetiku upoznatog s raspravama zemalja članica koji je, kao i drugi citirani u ovom članku, dobio anonimnost kako bi otvoreno govorio.
I O’Brien i Jørgensen također su upozorili da je važno da takve mjere budu ciljane i privremene kako bi se izbjegla neujednačena primjena koja bi mogla narušiti jedinstveno tržište EU-a.”
Tjedna analiza Zorana Metera: Geopolitičke igre su gotove i sve su karte na stolu. Tko gubi, a tko dobiva?
Moldavci ih “uče pameti”
Zanimljivo je da su sastanku u glavnom irskom gradu nazočili i predstavnici zemalja izvan EU-a: Velike Britanije, Norveške, Ukrajine – čak i krajnje siromašne Moldavije, koji su kolegama iz Unije nudili svije prijedloge i usluge za rješavanje problema EU-a. Evo što o tome dalje piše Politico.
“Očaj zbog troškova energije dao je eksperimentalni prizvuk raspravama iza zatvorenih vrata održanim u impozantnom Dublinskom dvorcu u središtu grada. Dužnosnici su raspravljali o snižavanju poreza na električnu energiju, vraćanju viška energije iz električnih vozila u nacionalne mreže i pažljivo su slušali kada su ukrajinski dužnosnici, pozvani zajedno s britanskim, norveškim i moldavskim delegatima, ponudili skladištenje europskih zaliha prirodnog plina u ime bloka u njegovim golemim podzemnim špiljama, rekao je za POLITICO moldavski ministar energetike Dorin Junghietu.
Junghietu je dodao da Europi trebaju “brzi, opipljivi rezultati” kako bi se smanjili troškovi. Rekao je da je najbolji način za to olakšati i pojeftiniti ulaganje u obnovljive izvore energije u kućanstvima poput solarne energije, ali je priznao da bi to bilo teško u zemljama gdje su potrebne dublje, strukturne promjene mreža.
Nemoć EU bila je očita kada su dužnosnici bili pod pritiskom da li je EU spremna za moguću američku zabranu izvoza goriva, nakon što je Trump ranije ovog mjeseca, čini se, podržao tu ideju. Ministri su uglavnom izrazili nadu da se takva zabrana neće dogoditi, istovremeno pozivajući Washington da preispita svoju odluku.
Jørgensen je novinarima rekao da je poslao “jasan signal” svom američkom kolegi Chrisu Wrightu da se SAD trebaju povući od prijetnje te da je sretan što se Wright javno slaže da to neće uspjeti. O’Brien je rekao da su ga razgovori s američkim dužnosnicima tijekom posjeta Washingtonu i New Yorku prošlog tjedna uvjerili da se plan neće provesti.
Treći europski energetski dužnosnik rekao je da “ne možemo puno učiniti… kratkoročno u pogledu cijena nafte”, ali da se nada da se zabrana neće materijalizirati. “Amerikanci su pragmatični ljudi”, rekao je dužnosnik. “Sve se vrti oko novca – ako uvedu zabranu izvoza dizela, to bi moglo funkcionirati za Teksas, ali ne bi funkcioniralo za druge dijelove SAD-a.”
U utorak je POLITICO izvijestio da rukovoditelji američke naftne industrije i dužnosnici Bijele kuće traže alternative Trumpovoj predloženoj zabrani izvoza dizela. Mogućnosti bi mogle uključivati traženje od europskih vlada da oslobode dizel iz vlastitih strateških rezervi, prema dvjema osobama upoznatim s raspravama kojima je zajamčena anonimnost kako bi razgovarale o razgovorima s Bijelom kućom.
Europski dužnosnici priznali su da je to u konačnici u Trumpovim rukama – i da pojedinačne zemlje članice mogu malo učiniti kako bi utjecale na američkog predsjednika ako se to dogodi.
To ne znači da EU nema dostupnih opcija. Fatih Birol, izvršni direktor Međunarodne agencije za energiju, skupine bogatih zemalja koja koordinira energetsku politiku, koji je također bio prisutan na pregovorima u Dublinu, priznao je da je Europa “jedna od najizloženijih regija”. Ali rekao je da je IEA spremna koordinirati oslobađanje strateških zaliha nafte, upozorivši da takav potez još nije prioritet.
„Naše rezerve su u dobrom stanju“, dodao je O’Brien u zasebnom intervjuu. „U ovoj fazi nema straha od problema u vezi s iscrpljivanjem rezervi. Ono što znamo jest da moramo planirati najgore i nadati se najboljem.“
EU platila 100 milijardi eura više za istu količinu energije od početka rata s Iranom
Ovom prigodom neću iznositi vlastitu prosudbu nastalog stanja i problema s energetikom u Europskoj uniji (dosta je toga rečeno i u uvodu teksta iako primarno s pozicije uzroka problema), već ću radije ostaviti svima vama na promišljanje.
