Istinski događaj, koji je i konačno „prelio čašu strpljenja“ i ruske javnosti i Kremlja, bio je nedavni ukrajinski napad na studentski dom Pedagoškog koledža u Starobilsku, kada je poginula 21 osoba, uglavnom studentice, i to u noćnim satima kada su većinom svi spavali. To je ključna prijelomnica rata – nakon koje više ništa neće biti isto. Ili će se krenuti u ozbiljne pregovore unutar trokuta Rusija-Ukrajina-zapad, ili će se zapaliti sva Europa.
Ruska službena najava s početka ovoga tjedna o skorom početku sustavnih, snažnih napada na ciljeve u Kijevu koji se odnose na vojne i s vojskom povezane objekte, kao i na središta donošenja odluka – sve više izazivaju nervozu kako u ukrajinskoj prijestolnici tako i u strukturama Europske unije.
Naime, svima je jasno kako Moskva kreće u neizbježnu, postupnu vojnu eskalaciju, još uvijek isključivo na tlu Ukrajine, s jasnom političkom porukom prije svega Europi. Ona se odnosi na upozorenje do čega može dovesti daljnje europsko ustrajavanje na nastavku borbe Ukrajine i svestrano pomaganje istoj u tom cilju, a što uključuje i (prije svega) ukrajinske napade dalekometnim dronovima u dubinu ruskog teritorija. „Zalutali“ noćašnji ruski dron u pograničnom rumunjskom gradu koji je pogodio stambenu zgradu možda je povezan upravo s ovom jasnom porukom o prelijevanju eskalacije i izvan Ukrajine.
Naime, Moskva se sada susreće s golemim problemima. Štete od ukrajinskih napada na njene energetske objekte sve su veće a napadi sve češći, što izaziva veliko nezadovoljstvo građana – kako zbog sve češćih nestašica goriva, tako još i više dosadašnjim načinom ruskog vođenja rata od strane predsjednika Vladimira Putina – kako se to voli reći i od strane Kremlju odanih analitičara – „sa zavezanom jednom rukom“.
Putin, smatraju danas mnogi u Rusiji, više vodi računa o imidžu Moskve u zemljama s kojima ona sada gradi strateške odnose nakon potpunog razvoda sa zapadom, i više se brine o gospodarstvu i održanju percepcije građana na ulicama velikih ruskih gradova da se rat odvija negdje tamo daleko – nego što se bavi samim ratom kojeg je pokrenuo, sada već prije četiri godine i tri mjeseca – što je dulje nego je trajao čuveni sovjetski pobjednički Veliki domovinski rat protiv nacističke Njemačke u Drugom svjetskom ratu.
Ruski dron pogodio zgradu u Rumunjskoj, reagirao NATO: ‘Osuđujemo nepromišljenost’
Rat se aktivno prebacio i na Rusiju
Međutim, stvarnost postaje takva da se rat već aktivno prebacio i na teritorij Rusije – iako ne u smislu borbi na terenu, kako je to u samoj Ukrajini – pa se percepcija o ratu „tamo daleko“ više ne može prodavati građanima.
Da je to tako svjedoči i noćašnji ukrajinski napad dronovima na Volgogradsku regiju (njeno istoimeno gradsko središte je na Kaspijskom moru), gdje je pogođena najveća rafinerija nafte u toj regiji, Lukoil-Volgogradneftepererabotka. Rafinerija ima kapacitet od preko 15 milijuna tona nafte godišnje i proizvodi benzin, dizel, mlazno gorivo, loživo ulje, bitumen i druge naftne derivate. Napadnuta je najmanje deset puta tijekom rata, a posljednji se, prije ovog, dogodio u veljači. Dan ranije, guverner regije, Bočarov, obavijestio je stanovnike regije da su “nakon napada dronovima neke rafinerije nafte, uključujući i našu tvrtku, bile prisiljene obustaviti rad”, što je „dovelo do ozbiljne nestašice goriva na domaćem tržištu“. „I nažalost, situacija još nije u potpunosti stabilizirana. Stoga je donesena odluka o uvođenju privremenih ograničenja prodaje benzina i dizelskog goriva. Samo će stanovnici Volgogradske regije moći točiti gorivo na benzinskim postajama u regiji uz predočenje putovnice s registracijskim pečatom.” — naglasio je Bočarov, kojeg danas citiraju ruski mediji. Inače, u navedenom napadu za sada su službeno potvrđene i dvije ljudske žrtve.
Sve ovo previše ozbiljno počinje utjecati na živote građana a da bi središnja vlast to više mogla ignorirati ili zanemarivati. Poglavito nakon što su ukrajinski dronovi uoči najvećeg ruskog praznika – Dana pobjede – pogodili samo središte Moskve.
Ali istinski događaj koji je i konačno „prelio čašu strpljenja“ i javnosti, a očito i Kremlja, bio je nedavni ukrajinski napad na studentski dom Pedagoškog koledža u Starobilsku, kada je poginula 21 osoba, uglavnom studentice, i to u noćnim satima kada su većinom svi spavali. To je ključna prijelomnica rata – nakon koje više ništa neće biti isto. Ili će se krenuti u ozbiljne pregovore unutar trokuta Rusija-Ukrajina-zapad, ili će se zapaliti sva Europa.
Dramatično upozorenje Moskve diplomatima i građanima Kijeva: ‘Napustite grad! Kreću sustavni ruski napadi’
Oglasio se Šojgu; Kaja Kallas se „zabunila“
Rusija bi u svakom trenutku mogla izvesti masovni napad na Kijev, kao što je i prethodno prijetila, izjavio je jučer tajnik ruskog Vijeća sigurnosti Sergej Šojgu. Kremlj je ponovio SAD-u preporuku za evakuaciju svojih diplomata iz Kijeva.
U tom kontekstu dogodio se zanimljiv razvoj događaja. Naime, kako danas piše ukrajinski medij Strana, „šefica diplomacije Europske unije Kaja Kallas jučer je objavila da američko veleposlanstvo napušta Kijev nakon ruskih upozorenja o početku sustavnog granatiranja.
„Iz onoga što smo jučer čuli iz Ukrajine, sva veleposlanstva ostaju osim jednog. Sva europska ostaju, SAD su otišle“, rekla je Kallas.“
Međutim, i Ukrajina i Amerikanci su naknadno demantirali ovu izjavu. “Nije bilo promjena u našim operacijama, a sva izvješća o suprotnom su lažna”, navodi se u priopćenju američkog veleposlanstva.
Istovremeno, indijsko veleposlanstvo savjetuje svojim građanima u Ukrajini da “ostanu oprezni i strogo se pridržavaju sigurnosnih protokola s obzirom na razvoj situacije u nadolazećim danima”.
U međuvremenu, ukrajinski čelnik Volodimir Zelenski i dalje upozorava na nedostatak Patriota za odbijanje ruskih napada. Danas je, tijekom posjeta Švedskoj, izjavio kako Amerika “mora brže djelovati” po pitanju tih zaliha.
Lukavi pokušaj Zelenskog
Ovdje bih naglasio kako je Zelenski prije dva dana poslao dva ista pisma, odvojeno – američkom predsjedniku Donaldu Trumpu i američkom Kongresu.
U njima moli za hitne isporuke američkih proturaketnih sustava za obranu Kijeva, i podsjeća na važnu ulogu ukrajinskih dronova u zaštiti arapskih država od nedavnih iranskih napada. Također naglašava i veliku ulogu Ukrajine u obrani Europe zbog čega, kako kaže, ona zaslužuje status savezničke zemlje.
Ovdje je odmah vidljivo nešto što nije uobičajeno u ovakvim slučajevima i što se ne radi. Ovakva vrsta pisama, kada se traži vojna pomoć, dostavlja posebnim kanalima i daleko od očiju javnosti – a ne na sva zvona, kroz svjetske medije. To ukazuje na želju Zelenskog da odgovornost za pretpostavljene velike probleme koji bi u političkom smislu mogao imati zbog najavljene ruske eskalacije, prebaci sa sebe na Trumpa. Time na njega paralelno vrši pritisak da se suprotstavi Putinovim namjerama, jer će ga u protivnom i u Europi i u svijetu smatrati krivcem za eventualni vojni poraz Ukrajine. Takav potez Zelenskog nedvojbeno ide u prilog i europskim vođama.
Naime, Washington već dugo ne isporučuje ključne rakete Patriot izravno Kijevu. Prodaje ih Europi u okviru programa PURL, nakon čega ih ovi prebacuju u Ukrajinu. Međutim, nakon što je američko-izraelski rat otišao u neplanirani smjer, SAD je zaustavi isporuke Patriota.
Kako pak piše Strana, Rusija sada iskorištava nedostatak protuzračnih raketa u Ukrajini, a prethodni masovni ruski udar na Kijev pokazao je kako mnogi važni ciljevi nisu uništeni.
Blic analiza Zorana Metera: Zelenski odbio Merza; Putinov ‘skori kraj rata’ uz Orešnike; nova eskalacija
Kallas se protivi pregovorima, a prethodno se nudila kao pregovarač
Ali vratimo se opet šefici EU diplomacije Kaji Kallas. Ona je danas jasno dala do znanja da se protivi izravnim pregovorima između Europske unije i Rusije o Ukrajini – što bi očito trebala biti poruka Moskvi da se EU ne boji eskalacije, za što je spremna riskirati i živote svojih diplomatskih predstavnika u Kijevu.
Uoči nedavnog summita visokih diplomata EU na Cipru, gdje se trebalo razgovarati o europskom kandidatu za pregovarača s Rusijom, Moskvi je iznijela zahtjeve koji su potpuno nerealni.
„Moramo zahtijevati iste ustupke od Rusije kao što Rusija zahtijeva od Ukrajine. Ako se vojna ograničenja prošire na Ukrajinu, moraju se proširiti i na Rusiju“, rekla je Kallas novinarima. Rekla je kako će EU također inzistirati na “povlačenju ruskih trupa iz Moldavije i Gruzije” (riječ je o ruskim vojnim kontingentima u Pridnjestrovlju, i u Južnoj Osetiji i Abhaziji).
Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov takve je zahtjeve već nazvao “idiotskim” te ih je odbio i komentirati.
Nakon spomenutog summita na Cipru, Kallas je postala još otvorenija u svom protivljenju pregovorima s Rusijom. Izjavila je da EU ne može biti “neutralni posrednik” jer otvoreno podržava Ukrajinu.
Također je navela uvjete koje EU smatra obveznima za mogući mirovni sporazum: odricanje od pravnog priznanja ruskog statusa osvojenih teritorija, očuvanje suvereniteta Ukrajine, pravo Kijeva da samostalno bira saveznike, kao i odgovornost Rusije za ratne zločine i naknadu štete.
Treba podsjetiti kako je Kaja Kallas prethodno ponudila da upravo ona bude pregovaračica s Rusijom. Međutim, pojedini zapadni mediji pisali su kako su druge europske zemlje odbile njenu kandidaturu zbog njenog oštrog proturuskog ruskog stava.
Inače, za one koji to ne znaju, otac Kaje Kallas, Siim Kallas, bio je u sovjetsko doba visoki partijski službenik, čak i direktor estonske podružnice tadašnje velike sovjetske maloprodajne banke, preteče današnje ruske Sberbanke. Očito mu i nije bilo tako loše, a vjerojatno ni Kaji. Ali geopolitika i društvene promjene nose svoje. Promijenila se Estonija, promijenila se Rusija, promijenila se Europa, promijenio se svijet, pa ni Kaja sigurno nije mogla ostati ista.
Stoga se Kallasine današnje izjave o pregovorima teško mogu shvatiti kao formulirani, jedinstveni europski stav. Prije su način da se unaprijed zakompliciraju rusko-europski pregovori, ako ikada i počnu.
Die Welt: Europa se suočava s ‘ekonomskom noćnom morom’ zbog rata na Bliskom istoku. Evo što joj prijeti
Mađarska neće slati oružje Ukrajini; ruski plin stiže u EU
Koliko sve ovo postaje ozbiljno svjedoči i najnovija vijest da Mađarska neće slati oružje i vojnu opremu Ukrajini, što je osobno rekao novi premijer Péter Magyar u svojoj objavi na Facebooku nakon sastanka s glavnim tajnikom NATO-a Markom Rutteom u Bruxellesu.
Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov danas je već podržao navedenu odluku mađarskog premijera.
Istovremeno, prema riječima Magyara, Mađarska će ponovno postati pouzdan partner “najmoćnijeg vojno-obrambenog saveza na svijetu”. Prethodno je rekao kako se neće sastati s Volodimirom Zelenskim ukoliko ne bude napretka u vezi s pravima zakarpatskih Mađara.
U nedavnom intervjuu za poljski medij Rzeczpospolita, mađarski je premijer izjavio kako će se Europska unija vratiti kupnji ruskog plina nakon završetka rata u Ukrajini.
„Vjerujem da će se, kada rat završi, cijela Europska unija vratiti kupnji ruskog plina jer je jeftiniji. To diktiraju konkurentnost i geografija. Ne mogu sve predvidjeti, ali to je moj osjećaj“, rekao je Magyar.
Prethodno je, 10. travnja, britanski Financial Times pisao kako je Europa značajno povećala uvoz ruskog ukapljenog prirodnog plina, potrošivši na to milijarde eura, a što je posljedica ratne krize na Bliskom istoku.
U prvom tromjesečju ove godine, EU je primila 69 od 71 tereta prirodnog plina (97%) iz divovskog projekta Yamal LNG u Sibiru. Dvadeset i pet ih je primljeno u ožujku – više nego u siječnju ili veljači. Za usporedbu, u istom razdoblju 2025. EU je primila 87% (68 tereta). Preostali tereti bili su namijenjeni Aziji.
Prema podacima analitičke grupe Kpler, uvoz iz projekta Yamal LNG u prvom tromjesečju porastao je za 17% na 5 milijuna tona u usporedbi s istim razdobljem 2025. godine.
Prema procjenama FT-a, države članice EU potrošile su otprilike 2,88 milijardi eura na plin iz ovog ruskog LNG projekta. U međuvremenu, podaci Europske komisije za 2026. pokazuju kako više od dvije trećine uvoza LNG-a u Uniju trenutačno dolazi iz SAD-a.
Zaključak
Ukrajinski rat toliko je kompleksan, s toliko mnogo važnih geopolitičkih uloga u sebi, da se u pokušajima pronalaska načina njegovog završetka sve više gubi i politika i njeni visoki predstavnici – i to u svim, posredno ili neposredno uključenim stranama u sukob.
To pak dovodi do činjenice da se i Trumpov pokušaj posredovanja u završetku rata u njegovom “kaubojskom stilu” pokazao propalim.
Ali propasti bi lako mogao i Trumpov pokušaj formalnog izvlačenja Amerike iz ovog rata te prebacivanje istog na leđa Europe.
Blic analiza Zorana Metera: Raste nemir u Kijevu u iščekivanju masovnih ruskih napada; što čeka SAD?
Jer najava nove ruske eskalacije mogla bi potaknuti jastrebove u SAD-u na novi aktivni američki ulazak u ukrajinsku “igru” u strahu od ukrajinskog poraza. Za sada ih tome sprječava nepredvidljivost rata s Iranom i velika istrošenost zaliha američkog raketnog naoružanja za obnovu koje će, prema najnovijim stručnim analizama – trebati dvije godine.
Općenito smatram kako nas u Europi očekuje mračna budućnost. Volio bih da me optimisti argumentirano i zdravorazumski demantiraju.
