Danas se u Oslu održavaju žurni pregovori, navodno na inicijativu ukrajinskog čelnika Volodimira Zelenskog. Naime, kako je u ponedjeljak izvijestio Reuters pozivajući se na riječi norveškog premijera Jonasa Gahra Størea, „predsjednik Volodimir Zelenski zatražio je od Norveške i Finske da organiziraju sastanak kao dio tekućih diplomatskih napora, u kritičnom trenutku za Ukrajinu“.
Zelenski je, naime, krajnje uznemiren naglim pogoršanjem svojih odnosa s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom posljednjih desetak dana. Rekao bih kako je retorika između dvaju čelnika neuobičajeno oštra – gotovo uvredljiva (Zelenski je Trumpa nedavno nazvao „slabićem“, a Trump mu uzvraća da je bio nesposoban završiti rat kada je za to imao priliku i da bi umjesto njega u ime Ukrajine trebao doći novi pregovarač i štošta drugo), i da je to sigurno presedan kada je riječ o čelniku jedne zemlje čija je sudbina u doslovnom smislu riječi potpuno ovisna o državi čijeg vođu oštro kritizira i vrijeđa.
Kako god bilo, sastanku u glavnom norveškom gradu sudjelovat će i Trumpovi posebni izaslanici Steve Witkoff i Jared Kushner (potonji posredstvom video veze jer je bolestan i nije mogao doputovati).
Kako u utorak, 20. listopada, piše norveški medij Regjeringen,no., sastancima će se pridružiti i finski predsjednik Alexander Stubb i norveški premijer Jonas Gahr Støre.
Na iznenadni mini-summit u Oslu osvrnuo se i američki, dobro informirani medij Axios koji piše kako će se sastancima pridružiti i europski saveznici – predstavnici zemalja E4 (Ujedinjenog Kraljevstva, Francuske, Njemačke i Poljske) i dužnosnici EU-a i NATO-a, dok SAD nastoji razviti mirovni prijedlog koji će predstaviti Rusiji.
Američki dužnosnik rekao je da nakon Osla Witkoff također planira putovati u Rusiju, gdje se nada sastati s predsjednikom Vladimirom Putinom i predstaviti ideje razvijene u bliskoj suradnji s Ukrajinom i europskim partnerima.
Planirani sastanci u Oslu nadovezuju se na rasprave održane u Witkoffovom klubu Shell Bay u zoni Miamija, gdje se Zelenski obvezao pregledati i unaprijediti niz prijedloga usmjerenih na stvaranje puta prema sveobuhvatnom i trajnom mirovnom sporazumu, dodao je američki dužnosnik.
Kako je u utorak izvijestio Kyiv Independent, novi krug razgovora dolazi usred pogoršanja odnosa između Kijeva i Washingtona nakon objave neočekivanog sporazuma o dizelskom gorivu između SAD-a i Rusije 9. listopada.
„Od tada su Zelenski i američki predsjednik Donald Trump razmijenili oštre javne kritike. Trump je optužio svog ukrajinskog kolegu da ne želi završiti rat, rekavši da “ne želi završiti ovaj rat i vjerojatno nikada nije ni želio”. Trump je također odbio osuditi Kremlj zbog eskalacije napada na Ukrajinu, uključujući napade na već ranjivu energetsku infrastrukturu zemlje.“ – konstatira ukrajinski medij.
Trump želi prelomiti situaciju i završiti rat
Čitav niz, po Ukrajinu negativnih signala odašilju se posljednjih dana i iz usta europskih saveznika Kijeva. Jučer smo izvijestili kako je visoki njemački dužnosnik rekao kako Njemačka više nije u stanju isporučivati Ukrajini svoje sustave PZO i da je došlo vrijeme za deeskalaciju.
Danas su pojedini mediji, između njih i spomenuti Kyiv Independent, izvijestili o Pentagonovoj obustavi isporuka raketa za američke sustave PRO Patriot Ukrajini – koji su joj sada prijeko potrebni, uslijed jačanja ruske kampanje zračnih napada na zemlju – poglavito glavni grad Kijev.
U međuvremenu je de facto propao i prošlotjedni summit EU-a na kojem je jedna od glavnih tema bila i nastavak daljnje financijske i vojne pomoći toj zemlji, pri čemu se nije uspjelo dogovoriti niti o jednom ključnom pitanju. Razlog je uvijek jedan te isti za sve važne stvari –nedostatak novca, ali i sve veća spoznaja o tome da se europskim novcem koji se šalje Ukrajini zapravo „zalijeva Sahara“ u nadi da će se tamo što korisno izroditi, što bi imalo pozitivnog učinka i po samu Europsku uniju.
Velika kuhinja u Trumpovoj režiji
Kako nikakvih vijesti o tijeku sastanka u Oslu još nema, može se samo pokušati prosuditi čime će on rezultirati ili kakve će smjernice zadati stranama u nj uključenih – prije svega Ukrajini, ali i ne samo njoj. Jer jasno je kako su ključne europske zemlje čvrsto na strani Kijeva, jer samo time mogu osigurati toliko željeno mjesto za pregovaračkim stolom kada se bude odlučivalo o sudbini te zemlje. A odlučivati bi se možda moglo već uskoro – na trilateralnom sastanku Trumpa, Putina i Xi Jinpinga u Kini sredinom studenog, s obzirom kako je Trump danas potvrdio svoju spremnost za dolazak na isti.
Zanimljivo je kako The New York Times piše kako SAD namjerava nagovoriti Zelenskog da pristane na mirovni sporazum poglavito pod ruskim uvjetima, uključujući i teritorijalne ustupke. Zauzvrat, Ukrajini se obećavaju ekonomske koristi.
„Trump je još odlučniji u namjeri da Zelenskom nametne sporazum, uvjeravajući ga da se ne isplati nastaviti inzistirati na tome da Ukrajina zadrži okupirane dijelove istočnih regija zemlje. I da i Ukrajina može profitirati ako odustane od svojih prigovora na sporazum, čak i ako je sastavljen prvenstveno pod ruskim uvjetima“, navodi se u članku.
Novine ne preciziraju odnosi li se to na pravno priznavanje teritorija kao ruskih ili samo na de facto odbijanje njihovog vraćanja.
„Trumpovi pomoćnici inzistiraju da je rat između Rusije i Ukrajine sada na onome što nazivaju ‘prekretnicom’. Kažu da Zelenski mora napraviti sljedeći korak. Mora dokazati Trumpu da je i on spreman pregovarati s Rusima, čak i ako to znači odustajanje od suverenog teritorija“, piše NYT, kojeg citira i ukrajinski medij Strana.
Ali vratimo se spomenutom tekstu američkog Axiosa koji mi se čini i najbliži istini kada je riječ o prosudbi u kojem smjeru sve ovo što je Trump pokrenuo, i za što sam u svojoj jučerašnjoj analizi rekao da je on ovoga puta krajnje ozbiljan vodi.
Axios, pozivajući se na američkog dužnosnika, izvještava da SAD, Ukrajina i Europa zajednički razvijaju mirovne prijedloge u dva područja.
Prvo se tiče budućnosti Ukrajine. Raspravlja se o sigurnosnim jamstvima, europskim integracijama i planu poslijeratnog gospodarskog oporavka osmišljenom kako bi se osiguralo financiranje zemlje i privukla ulaganja.
Drugo područje je ruski prijedlog. Trebao bi uključivati uvjete za prekid rata, novi sigurnosni sustav između Rusije i Europe te mogućnosti za gospodarsku suradnju nakon rata (između Europe i Rusije).
Ukrajinski i europski predstavnici surađivali su na prijedlozima prošli tjedan. “Sljedeći korak bit će testiranje može li ovaj rad biti osnova za ozbiljne pregovore s Rusijom”, izjavio je američki dužnosnik.
Washington Post piše da bi Trump mogao pokušati prisiliti Ukrajinu da postigne mirovni sporazum s Rusijom do prosinca, kada se očekuje da će se sastati s Putinom na summitu G20 u Miamiju.
„Jedino objašnjenje koje mogu ponuditi jest veza s ključnim događajima koji su prethodili sastanku G20 u prosincu. Čini mi se da se ovdje zapravo ne radi o dizelskom gorivu ili napadima dugog dometa na rafinerije nafte. Zapravo se radi o Trumpovom uvjerenju da može gurnuti Ukrajince prema nekoj vrsti političkog rješenja“, rekao je Andrew Weiss, stručnjak za Rusiju u Carnegie Endowment for International Peace u Washingtonu.
SAD opet nije upozorio Ukrajinu na ruski napad balističkim raketama na Kijev
Ruski analitičari uglavnom skeptični, ali
S druge strane ruski utjecajni analitičari bliski vlastima u Moskvi ne skrivaju zadovoljstvo određenim resetom odnosa između Trumpa i Putina, ali su i dalje skeptični oko mogućnosti završetka rata. Skepsa se kreće u rasponu od očekivanog slabljenja Trumpovog utjecaja nakon međuizbora za Kongres na kojima se očekuje pobjeda demokrata, možda čak i vrlo uvjerljiva zbog čega se on više neće imati vremena baviti ukrajinskim ratom već obranom od napada Kongresa na njega, pa do toga da Amerika u stvarnosti niti ne želi završiti ovaj rat. U njemu prodaje svoje oružje, iscrpljuje Rusiju i Europu, a potonju još čvrđće drži za vrat kako ne bi pokušala previše solirati na međunarodnoj pozornici bez dozvole Washingtona.
Ali u jednim se slažu: smatraju kako Rusija sada, ako pregovori opet ne uspiju – kao i oni iz prvog Trumpovog mirovnog plana koji se pod pritiskom europskih saveznika učestalo razvodnjavao u odnosu na prvotno predloženi te je na kraju propao – ima veliku priliku zaoštriti situaciju i stvari riješiti na bojnom polju.
Zaključit ću riječima kako je teško bilo što sa sigurnošću prognozirati, jer to ne mogu niti oni koji u svemu ovome neposredno sudjeluju i koji vode glavnu riječ, a kamoli mi – obični smrtnici, koji ne raspolažemo potrebnim informacijama iz središta donošenja ključnih odluka.
Ono što se za sada zna, još nema znakova da će Europljani podržati nove Trumpove inicijative, poput one o obnovi prodaje ruskog plina Europi preko američkih posrednika ili odmrzavanju ruske imovine i ukidanju proturuskih sankcija, a da ne spominjemo i povlačenje ukrajinske vojske iz dijelova Donbasa koji su još uvijek pod njenim nadzorom.
Međutim, nešto će se morati pitati i Kijev. Tamo postoje sve jače struje koje se zalažu za mir, čak i pod uvjetima da se Rusima prepusti Donbas u zamjenu za sigurnosna jamstva i ekonomske koristi koje zemlji obećavaju SAD, uključujući i očuvanje državnosti.
Kijev se suočava s nedostatkom sredstava PZO, ali i s najnovijim isključenjem američkog Starlinka bez kojeg jednostavno neće biti u stanju ratovati – kako udarati u dubinu Rusije tako niti spriječiti prodore ruskih snaga.
Stoga sigurno neću preuveličati kada kažem kako će na kraju sve ovisiti o SAD-u i njegovoj (ne)odlučnosti da rat privede kraju. Tako je, uostalom, od samoga početka.
Na tu odlučnost presudan utjecaj može imati jedino ruska odlučnost da do kraja ustraje na svojim ključnim uvjetima za završetak rata. Nekako mi se čini da se, sada, upravo na testiranju tih dviju odlučnosti – američke i ruske – i lome koplja.
Blic analiza Zorana Metera: Trump pokrenuo procese; EU ulazi u političku oluju, Ukrajina u mogući kaos
Svi ostali su više-manje puki statisti s delegiranim zadaćama da povremeno povisuju ili snižavaju svoj ton. Ovisno o potrebi.
