Bliži se kraj notornom populistu koji želi prisvojiti dio Hrvatske: U pozadini se krije pravi špijunski skandal

Mađarsku u travnju čekaju izbori, a nakon mnogo vremena suverenog vladanja mađarskom političkom scenom Viktor Orbán bi ih mogao izgubiti. Ako je vjerovati anketama, završit će dvadesetogodišnja vladavina mađarskog premijera, a budući šef vlade mogao bi postati Péter Magyar iz stranke Tisza. Novinari već pitaju Orbána, Trumpova ljubimca, bi li prihvatio poraz, a on odgovara: “Ne bojim se izgubiti sljedeće izbore. Nisam samo rekorder po broju premijerskih mandata nego i po godinama koje sam proveo kao vođa oporbe. Imam iskustva, 16 sam godina bio vođa oporbe, znam kako nastaviti.”

I po običaju, optužuje vodstvo Europske unije s kojim je već dugo u svađi te prognozira kraj ujedinjene Europe. “Europska unija nama je opasnost. Ucjenjuju nas, pokušavaju nas ekonomski i financijski ugušiti.”

Orbán smatra da mu glavni protivnik nije Péter Magyar, nego Bruxelles. “Žele promijeniti vladu u Mađarskoj. Željeli bi vladu ovdje u Mađarskoj, kao što su to učinili u Poljskoj, koja slijedi upute iz Bruxellesa o migracijama, gospodarstvu, ratu. Ali ja nisam taj tip.” U ovom trenutku izazivač, mladi Péter Magyar, u velikoj je prednosti.

Špijunski skandal

Nema tomu dugo kako je optužio mađarskog povjerenika u Europskoj komisiji Olivera Várhelyija da je skrivao informacije o svom mandatu veleposlanika u razdoblju u kojem je, kako se navodi, iz njegova ureda djelovala špijunska mreža. Navodno su mađarski obavještajci prerušeni u diplomate bili regrutirani u tijela Europske unije kako bi slomili otpor onih koji su u mađarskom premijeru vidjeli opasnost, a afera nije završila jer je i Bruxelles obećao da će istražiti taj slučaj.

Dani koji dolaze još će više polarizirati mađarsku političku scenu, a Orbán naglašava da Mađarska neće plaćati Ukrajini. To se događa u vremenu u kojem mnogi Mađari teško žive pa premijer vjeruje da će ih tako odobrovoljiti jer ne moraju “plaćati Ukrajini”. Ali ta taktika više ne prolazi jer Mađari teško žive zbog korupcije u zemlji i ekonomske krize koja je rezultat njegove politike. Njemu, ako izgubi, preostaje još da pokuša zamijeniti sadašnjeg predsjednika Tamasa Sulyoka, što u praksi ne bi bilo nemoguće. Mađarski premijer već je počeo obilaziti zemlju, što oporba doživljava kao antiratni putujući show. “Oni koji žele mir pridružit će nam se”, poruka je s tih skupova, a Orbán navodi da je takvom politikom dobio podršku i od Donalda Trumpa, koji je dopustio da Mađarska i dalje kupuje jeftinu rusku naftu i plin.

Premijer grozničavo pokušava nagovoriti američkoga predsjednika da posjeti Mađarsku prije izbora, što bi iskoristio u kampanji. Mađarski čelnik više je puta upozorio na rizike stalnog zahuktavanja rata i nada se da će “antiratna” poruka potkopati oporbu prije izbora, naglašavaju mediji. Odmah je stigao i odgovor. “Fidesz je stranka rata i mržnje, dok Tisza radi na miru kod kuće i diljem svijeta.” Najjača oporbena stranka tvrdi da je premijer trojanski konj Kremlja i da su predstave poput “marša mira” farbanje očiju mađarskih glasača koji će izaći na izbore.

Magyar Péter szerint Csercsa Balázst megkínálták egy állással és cserébe visszamondatták vele a fideszes propagandahazugságokat.

Cikk a 444-en: https://t.co/2C5lW8qAsv pic.twitter.com/JWlTG9WvyX

— 444 (@444hu) January 28, 2026

Gomilanje problema

S druge strane, Fideszu bliski mediji optužjuju čelnika oporbe da je “mađarski Zelenski”, da surađuje s ukrajinskom tajnom službom. U Mađarskoj su bili postavljeni jumbo-plakati s prikazom ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog uz predsjednicu Europske komisije Ursulu von der Leyen, uz natpis: “Oni bi primili Ukrajinu u EU. Mi bismo platili cijenu.” Tako će pitanje rata ili mira biti u fokusu kampanje koja slijedi.

Fidesz bi mogao pokušati izbore pretvoriti u referendum o ratu i vanjskoj politici, smatra Dániel Róna, politolog i direktor neovisnog istraživačkog centra 21. Ali pitanje je hoće li u tome uspjeti. Mađari se bore s inflacijom, lošim zdravstvenim sustavom i produbljivanjem problema u obrazovanju, i to ih mnogo više muči od rata u Ukrajini. Zato nije čudno što stranka Tisza ozbiljno ugrožava vladajuće koji više ne mogu lako pridobiti Mađare retorikom koja je u prošlim godinama bila pobjednička. Odnos Mađarske s Europskom unijom bit će bojno polje na kojem će se krojiti izbori. Napetosti koje vladaju između Budimpešte i Bruxellesa neće se smanjivati do mađarskih izbora, naprotiv, mogle bi i kulminirati. Mađarsko mjesto unutar EU-a pojavilo se kao ključno u kampanji, ali i mjesto gdje su nijanse i važne i potencijalno zbunjujuće.

Europski novac namijenjen Mađarskoj, 18 milijardi eura, zamrznut je. Mađarska nije platila ni kaznu Sudu Europske unije od 200 milijuna eura zbog nepoštivanja pravnih odredbi EU-a o azilu. Nadalje, akumulirala je više od 500 milijuna eura dnevnih kazni zbog ignoriranja te presude od njezina donošenja u lipnju 2024. Zato mađarski mediji najavljuju izbore i kao izjašnjavanje Mađara o članstvu u EU-u. “Mađarska mora jednom zauvijek zauzeti svoje mjesto za stolom Zapada”, tvrde mediji skloniji oporbi, a to je i glavna poruka Pétera Magyara. “Naše je mjesto u Europi, oduvijek je bilo i uvijek će biti.”

Good exchange with 🇪🇸MEP @_mireiaborras Pabón on animal health and welfare and the importance of fair competition — including strong controls and high standards for all products placed on the EU market. pic.twitter.com/bNixt1YVaH

— Oliver Varhelyi (@OliverVarhelyi) January 27, 2026

Pravi gospodari

Orbán je reagirao tako što je također uokvirio natjecanje u skladu sa standardima EU-a, iako koristeći vrlo različite termine. “Tisza je stvorena u Bruxellesu, odande se financira i odande se održava na životu”, rekao je u intervjuu za državnu televiziju. Ta se tvrdnja nadovezuje na ranije poruke, uključujući i odbijanje sudjelovanja u javnoj raspravi s izazivačem uz obrazloženje da je on marioneta Bruxellesa i da Orbán preferira dijalog sa svojim pravim “gospodarima”.

“Iako je Magyar naglasio važnost poboljšanja odnosa s EU-om, postoje razlozi za pretpostavku da njegovi odnosi s čelnicima EU-a na dužnosti možda neće biti jednostavni. Prije toga, Magyar je suupravljao računima na društvenim mrežama svoje sada bivše supruge Judit Varge dok je bila mađarska ministrica pravosuđa. U to vrijeme njezini su kanali bili snažno usmjereni na poruke protiv EU-a. Nedavno je otvoreno priznao da se ne osjeća ugodno u Bruxellesu i da u mnogim područjima politike (posebno migracijama) smatra da bi se EU trebao povući u znak poštovanja prema nacionalnim vladama”, tvrdi analitičar Aleksandar Faludy.

I sadašnji premijer i njegov izazivač na izborima imaju gotovo jednak stav o nabavi ruskih energenata. Smatraju da je to Mađarskoj potrebno i isplativo, usprkos protivljenju Bruxellesa. U prvoj polovici 2025. ruski izvori činili su 95% mađarskog uvoza prirodnog plina i 92% sirove nafte. U studenome je Orbán od američkog predsjednika Donalda Trumpa dobio izuzeće u vezi s američkim sankcijama na uvoz ruske nafte. Signalizirajući namjeru održavanja ovisnosti, Orbán je tvrdio da je izuzeće neograničeno, no američki državni tajnik Marco Rubio tako ne misli. Od Magyara se moglo očekivati da će se u tom pogledu distancirati od Orbána, ali on je učinio suprotno.

Ovisni o Rusiji

U razgovoru za mađarski servis Radija Slobodna Europa Magyar je rekao: “Ne želimo se riješiti ruskih izvora energije sutra, već do ciljanog datuma 2035.” “Čini se da ga ova izjava dovodi u izravan sukob s Europskom komisijom. Potonji plan zahtijeva potpuno ukidanje uvoza ruskog plina i nafte do 2027. Vođa oporbe teško da je svjestan trenja koje bi stvorio svaki pokušaj izbjegavanja cilja. Borbeni stav zasigurno bi naštetio odnosima s Komisijom upravo u trenutku kada Magyar pokušava odmrznuti sredstva EU-a”, kaže analitičar Aleksandar Faludy.

Mađarski političari uvjereni su da bi računi za kućanstva bili dvostruko veći da nema ruske nafte i plina. Da ne iritira i tako osiromašene Mađare, i vođa oporbe tu se složio s dugovječnim premijerom. U Mađarskoj je 1988. postao jedan od osnivača Federacije mladih demokrata, poznate kao Fidesz, koja je bila posvećena borbi protiv komunizma. Čak i nakon što je izgubila vlast od Mađarske socijalističke stranke 2002., zadržao je kontrolu nad strankom, koja i dalje dominira mađarskom političkom arenom. Prvi put izabran je u novi mađarski Nacionalni savez 1990. Orbán je postao vođa Fidesza 1993. Stranka je osvojila samo mali broj mjesta na parlamentarnim izborima 1990., a 1994. još manje. Kako bi privukao više birača, Orbán je pomaknuo svoju stranku prema desnom centru sklapajući saveze s desnocentričnim skupinama.

Na izborima 1998. Fidesz i njegovi saveznici osvojili su najveći broj parlamentarnih mjesta, Fidesz je potom formirao koalicijsku vladu s još dvjema strankama, a Orbán je postao premijer. Kao premijer, Orbán je imenovao niz mladih ministara koji nisu imali veze s ranijim vladama, također je poduzeo korake kako bi Mađarsku dalje pomaknuo prema slobodnom tržišnom gospodarstvu. Istovremeno, zahtijevao je aktivnu ulogu Mađarske u europskim poslovima i nadgledao njezin ulazak u Sjevernoatlantski savez 1999. godine.

Četiri mandata

Tijekom 2010. i 2011. Orbán je iskoristio veliku većinu svoje stranke u Parlamentu kako bi progurao niz širokih zakonodavnih mjera koje su kulminirale usvajanjem novog ustava 1. siječnja 2012., u koji su ugrađene konzervativne teme. Novi ustav izazvao je prosvjede i u zemlji i u inozemstvu, uključujući izvješće Vijeća Europe koje je dovodilo u pitanje pravosudne reforme koje su ograničile neovisnost mađarskih sudova. Uglavnom kao odgovor na strane kritike, Orbánova vlada promijenila je predloženi zakon o medijima koji bi Fideszu dao značajnu izravnu kontrolu nad tiskom. Unatoč tvrdnjama oporbe da siromaštvo raste, a gospodarstvo stagnira, kao i optužbama za autoritarizam i korupciju, rezultati izbora 2014. potvrdili su snažnu podršku vladi.

Tako je dočekao i treći premijerski mandat, dok se sve više okretao Rusiji, Kini i Turskoj, a kritizirao EU. Orbánova vlada 2015. izgradila je bodljikavu žicu duž mađarske granice sa Srbijom kako bi zaustavila val migranata i izbjeglica koji su željeli ući u zemlju. “Nikada, nikada, nikada nećemo prihvatiti obveznu kvotu za migrante”, grmio je mađarski premijer.

Predstavljao se kao zaštitnik ne samo Mađarske nego i kršćanske Europe od navodne invazije islamskih imigranata. I uspio je dobiti i četvrti mandat na čelu vlade. Europljani su to shvatili kao jačanje autokratske vlasti kada je premijer zabranjivao rad nevladinih udruga, kontrolirao medije, pravosuđe. I sve se nekako vuklo dok kriza nije slomila i one najvjernije pristalice premijerove politike. Bruxelles je već davno dignuo ruke od ove Mađarske, koju smatra domovinom korupcije. Bivši veleposlanik SAD-a u Mađarskoj od 2022. do 2025. godine, David Pressman, opisao je vrijeme koje je proveo u Budimpešti i zaključio da se Mađarska guši pod teretom demokratskog sloma.

Carstvo korupcije

“Uzmimo za primjer pravosuđe. U listopadu 2022. sastao sam se s čelnicima jedinog neovisnog sudskog tijela u Mađarskoj kako bismo razgovarali o njihovu radu. Mjesecima nakon toga, njihova lica, a i moje, bila su oblijepljena novinama, označeni su kao izdajnici i strani agenti samo zato što su izrazili zabrinutost zbog vladavine prava u Mađarskoj. Reakcija drugih moćnih sudaca? Tišina”, piše veleposlanik.

“Ili uzmimo privatni sektor. Otkad je Viktor Orbán postao premijer 2010. godine, država je dodijelila milijarde u javnim ugovorima njegovu zetu i prijatelju iz djetinjstva, bivšem vodoinstalateru po imenu Lorinc Meszaros. Što su rekli mađarski poslovni čelnici? Ništa. Američki dužnosnici i akademici koji su, poput mene, živjeli u Mađarskoj tijekom tog razdoblja često bi si pričali priče kako bi objasnili tu podložnost: da je poslušnost ukorijenjena u mađarskoj opresivnoj komunističkoj prošlosti, da je njezina demokracija jednostavno bila premlada da bi se oduprla silniku.”

Orbán često opisuje Mađare kao ljude jedinstvenog intelekta i lukavosti koja im omogućuje da nadžive svoje protivnike. To je mit, moćno oruđe samoobmane. Vjerujući da možete nadmudriti lisicu, postajete njezin plijen, smatra Pressman. “Tijekom boravka u Mađarskoj vidio sam mađarske gradonačelnike kako sami sebi govore da slijede pametnu strategiju udovoljavajući gospodinu Orbánu, čak i kad ih je on efektivno lišio prihoda i ovlasti. Investitori i rukovoditelji povjerovali su u tu priču, čak i dok su njihova poduzeća i cijeli sektori postajali žrtvama ekonomskih politika namijenjenih obogaćivanju Orbánove obitelji i prijatelja. Mađarski suci to su prihvatili, čak i dok je stroj polako gutao njihovu profesiju. Neki su kapitulaciju vidjeli jednostavno: kao jedini način da sačuvaju pristup resursima i zadrže ljude koji su radili za njih. “Na kraju ćemo ovo proći”, sigurno su si rekli, “ali prvo moramo nastaviti dalje.”

Lijepljenje etiketa

Mir s moćnikom Mađarsku je doveo tu gdje je sada. Mađari imaju izreku “uvijek postoji cijena”, a Orbán je doveo do savršenstva taktiku da se svatko može kupiti. Onda su se pojavili mladi koji se ne daju kupiti. I tu je sada problem za Orbánovu vladu.

I tako su se počele pokazivati prve pukotine u državi. Uzalud je Trump govorio “lijepo je imati snažnog čovjeka koji vodi zemlju”. Snaga, pojačana raširenim propagandnim strojem usmjerenim na uništenje protivnika, pobijedila je potencijalne rivale i s ljevice i s desnice u četiri uzastopna izbora, a prije petog izbornog kruga ne čini se da će taktika uspjeti. Magyar, bivši lojalist, sve je popularniji, bez obzira na to što mu vladajući žele prikrpati da je nasilnik u braku, izdajica, lopov i seksualni manijak. Magyar je okrenuo “pilu naopako”, upire prst u lopovluke vladajućih, ograđeno imanje s vilama u vlasništvu premijerove obitelji. Detaljno je opisao i imovinu premijerova zeta i misteriozno uspješnog poslovnog čovjeka.

Pretkampanja je već počela pa provladini mediji prikazuju premijera kao narodnog čovjeka, europskog prvaka obiteljskih odnosa. Govore o svijetloj budućnosti, ali to više ne prolazi jer Mađari nisu sretni u sadašnjosti. Dva paralelna svijeta jednostavno se ne mogu pomiriti. Prošlog ljeta na ulice Budimpešte izašlo je 100.000 ljudi koji su podržali LGBT zajednicu, a zapravo su protestirali protiv politike vlade na svim poljima. “Ovo je vrlo tužna priča o vrlo talentiranom političaru koji je mogao biti izvanredan državnik ne samo u Mađarskoj nego i u cijeloj Europi”, zaključuju analitičari i tvrde da se bliži kraj populističkoj vladavini Viktora Orbána.