Izmjene načina financiranja bolovanja u FBiH, koje su u prethodnom razdoblju izazvale brojne reakcije sindikata i poslodavaca, uskoro bi mogle dobiti konkretan oblik. Ključno pitanje bilo je kako istodobno zaštititi prava radnika i rasteretiti gospodarstvo.
Ekonomsko-socijalno vijeće (ESV) za teritorij FBiH početkom ožujka formiralo je radnu skupinu koja analizira prijedloge izmjena Zakona o zdravstvenom osiguranju i pratećeg pravilnika. Fokus je na unapređenju sustava bolovanja i njegova financiranja, piše Oslobođenje.
Radna skupina
Predsjednik ESV-a FBiH Safudin Čengić potvrdio je da su do sada održane tri sjednice te da bi tekst pravilnika mogao biti završen u narednih desetak dana.
„Što se tiče Zakona, evidentno je da bi se trebalo ići na izradu novog. Međutim, imajući u vidu opseg posla i podjelu nadležnosti, to će trajati dulje. Pravilnik može biti donesen u kratkom roku“, rekao je Čengić.
Dodao je da još nisu definirani svi detalji te da će konačni prijedlog biti poznat tek nakon što radna skupina usuglasi cjelovit tekst. Naglasio je i da se trajanje bolovanja od 42 dana ne može mijenjati pravilnikom jer je to pitanje regulirano zakonom.
Stajalište sindikata
Predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH Samir Kurtović istaknuo je da neće doći do smanjenja trajanja bolovanja, što je bio jedan od ključnih zahtjeva sindikata.
„Bolovanje će ostati 42 dana, onako kako je Sindikat tražio. To nećemo dopustiti da se mijenja i to je okvirno dogovoreno“, kazao je Kurtović.
Prema njegovim riječima, poslodavci nemaju problem s trajanjem bolovanja, ali traže izmjene u načinu financiranja. Trenutačno je u razmatranju model prema kojem bi poslodavci snosili troškove do 30 dana, dok bi razdoblje od 30 do 42 dana pokrivalo federalno Ministarstvo zdravstva.
Stroža kontrola
Jedna od planiranih novina odnosi se na uvođenje detaljnijih medicinskih izvješća za dulja bolovanja. Cilj je unaprijediti kontrolu i spriječiti eventualne zlouporabe.
„Dogovoreno je da se kroz pravilnik uvede obveza dostavljanja detaljnijih izvješća liječnika prije odluke povjerenstva o produljenju bolovanja nakon 42 dana“, rekao je Kurtović.
Dodao je da bi liječnici trebali preciznije obrazlagati razloge bolovanja duljeg od 30 dana kako bi poslodavci i nadležne institucije imali jasan uvid u opravdanost odsustva s posla.
Primjeri iz Europe
Kurtović navodi da slična praksa već postoji u europskim zemljama poput Austrije, Njemačke i Švicarske, gdje se za dulja bolovanja zahtijevaju detaljna medicinska izvješća.
„U tim zemljama već nakon 20 dana bolovanja mora se dostaviti detaljno obrazloženje liječnika. To je model koji može doprinijeti većoj transparentnosti i odgovornosti“, pojasnio je.
Na kraju je poručio da je za Sindikat ključno očuvati postojeći okvir od 42 dana bolovanja, uz uvođenje boljih mehanizama kontrole, kako bi se zaštitila prava radnika, ali i spriječile zlouporabe sustava.
