Nevladina udruga koja se povezuje s bošnjačkim političarima podnijela je kaznenu prijavu zbog izgradnje Hrvatskog narodnog kazališta (HNK) u Mostaru, na što je gradonačelnik Mario Kordić (HDZ BiH) uzvratio da neće dopustiti zaustavljanje radova jer je projekt posve zakonit.
Mostarski krug, blizak bivšem bošnjačkom čelniku u Mostaru Safetu Oručeviću, podnio je prijavu protiv Kordića i drugih dužnosnika optužujući ih da su 2022. krivotvorili isprave i sudjelovali u pranju novca u sklopu gradnje HNK u središtu grada.
„Ovaj slučaj predstavlja dugogodišnji simbol pravne neodgovornosti i institucionalne korupcije u Mostaru“, priopćila je udruga.
Kordić odbacio optužbe
Kordić je na društvenim mrežama odbacio optužbe rekavši da taj projekt od javnog interesa i na gradskom zemljištu ima sve dozvole.
„Kao gradonačelnik poručujem kako će Mostar nastaviti štititi svoj interes, podržavati razvoj kulture i nećemo dopustiti zaustavljanje izgradnje objekta koji pripada gradu i svim njegovim građanima. Svaki pokušaj stvaranja prepreka izgradnji HNK-a predstavlja izravan udar na razvoj kulture, identiteta i javnih institucija Mostara“, napisao je Kordić.
Zgrada HNK, središnja kazališna kuća bosanskohercegovačkih Hrvata, gradi se od 1997. Hrvatska ju je dosad financirala s oko 4,5 milijuna eura, a u 2025. je najavljeno još 2,2 milijuna za dovršetak gradnje i 265.000 eura za rad kazališta.
Hrvatsko narodno kazalište u Mostaru za Hrvate u Bosni i Hercegovini ima posebno, gotovo simboličko značenje. Riječ je o jednom od najvažnijih prostora u kojem se hrvatski jezik, identitet i kulturna baština mogu sustavno i profesionalno njegovati.
Još krajem 19. stoljeća Hrvati Mostara i šire Hercegovine pokušavali su stvoriti vlastiti kulturni dom, a prva kazališna zgrada iz 1897. nastala je upravo zahvaljujući hrvatskim društvima i dobrovoljnim prilozima.
Unatoč tome, političke okolnosti kroz cijelo 20. stoljeće nisu dopuštale da ta ustanova dobije status hrvatskog narodnog kazališta, pa je želja za vlastitom kazališnom kućom ostala neostvarena sve do stvaranja HNK Mostar tijekom 1990-ih.
Zbog toga današnja izgradnja nove, velike zgrade HNK-a za Hrvate u BiH predstavlja više od obične investicije. Svojevrsna je to potvrda kulturne ravnopravnosti i konstitutivnosti, ali i osiguranje da hrvatska kultura ima svoj dom u gradu koji je stoljećima bio jedno od središta hrvatske književnosti, umjetnosti, školstva i hrvatstva općenito u Bosni i Hercegovini.
Dostojni tehnički i umjetnički uvjeti
HNK Mostar već desetljećima djeluje i stvara, unatoč skromnim uvjetima i nedovršenoj infrastrukturi, te je postao važan dio kulturnog života grada i cijele zemlje. U novoj zgradi kazalište bi dobilo tehničke i umjetničke uvjete kakve jedna nacionalna institucija treba imati, a time bi i kulturna scena Mostara i Hercegovine postala snažnija i vidljivija.
Zbog takvog značaja, svako pokušavanje zaustavljanja gradnje doživljava se i kao udar na hrvatsku kulturnu prisutnost u Mostaru. Upravo zato je gradonačelnik Kordić naglasio da se radi o objektu koji pripada svim građanima Mostara, ali i o projektu koji je duboko vezan uz identitet hrvatskog naroda u BiH. Za mnoge je HNK simbol kulturnog opstanka u složenim političkim okolnostima, kao i jamstvo da će hrvatska umjetnost i kultura ostati trajno prisutne u ovom dijelu zemlje.
S obzirom na najavljena ulaganja i intenziviranje radova, očekivanja hrvatske zajednice i šire javnosti usmjerena su na to da će Mostar napokon dobiti reprezentativnu kazališnu kuću kakvu grad i njegovi umjetnici zaslužuju.
