U tiskanom programu jadranskih putovanja za 1938. godinu venecijanska je Adriatica objavila svoje zanimljive redovne putničko-teretne pruge koje je održavala nizom izvrsnih brodova blizanaca. Posebno su za njih izgrađeni u tržičkom brodogradilištu Cantierí Riuniti dell’Adriatico di Monfalcone.
Naručitelj ove zanimljive serije brodova, brodar Puglia iz Barija se 1932. integrirala u Adriaticu di Navigazione za koju oni i dalje plove pod istim imenima i na istim prugama, sve do početka Drugog svjetskog rata. S navoza su se u more nakon broda BRIONI (novogradnja broj 243), po kojem je ova serija i dobila ime, u relativno kratkom vremenskom razdoblju 1931. godine otisnuli njegovi blizanci ADRIATICO (novogradnja broj 244), BRINDISI (245), ZARA (246), BARLETTA (247) i MONTE GARGANO (248), a tek 1936. i LERO (novogradnja broj1137).
Imali su oko 1980 bruto registarskih tona, bili dugi 79 metara, a u kabinama su u tri razreda mogli prihvatiti do 82 putnika. Dva FIAT pogonska stroja ukupne snage 3300 KS omogućavala su im preko dvije propele plovidbu brzinom od 14,5 čvorova.
RUTE KOJIMA SU PLOVILI
Po objavljenom ljetnom sezonskom plovnom redu, brodovi MONTE GARGANO i BRINDISI su u paru održavali dvotjednu povratnu putničko-teretnu prugu br. 42: Venecija – Trst – Pula – Mali Lošinj – Zadar – Šibenik – Split – Dubrovnik (četvrtkom dolazak u 6 i odlazak u 8 sati) – Kotor – Bar – Shengjin – Drač – Valona te natrag istom rutom u kojoj su u Gruž uplovljavali srijedom u 9:30 i odlazili u 12 sati.
BRIONI i LERO su plovili na pruzi 43A: Venecija -Trst – Rijeka -Zadar – Split – Lastovo – Dubrovnik (nedjeljom dolazak u 19 i odlazak u 22 sata) – Drač- Valona – Brindisi – Saranda – Krf dok su u povratku na pruzi 43B plovili BARLETTA i ZARA (u Gruž dolazak nedjeljom u 13, a odlazak u 14 sati).
Redovnu prugu pod brojem 45 je održavao ADRIATICO itinererom Venecija – Dubrovnik (dolazak nedjeljom u 16, a odlazak u 23 sata) – Drač – Valona – Saranda – Krf- Brindisi – Dubrovnik (dolazak utorkom u 9, a odlazak u 10:30 sati) – Venecija – Trst – Venecija.
ULOGA ZA VRIJEME RATA
Tako je svih sedam brodova blizanaca redovno uplovljavalo u grušku luku povezujući Dubrovnik sa svim značajnijim lukama istočne obale Jadrana i Jonskog mora. Sve je njih tijekom 1939. i 1940. rekvirirala talijanska mornarica pa su za vrijeme rata plovili kao naoružani transportni brodovi i minolovci u vojnoj službi u kojoj nisu imali baš puno sreće jer su svi odreda neslavno završili na morskom dnu.
BARLETTA je prigodom njemačkog zračnog napada u prosincu 1943. potonula u luci Bari. Izvađena je s morskog dna i u tršćanskom Arsenalu osposobljena za plovidbu početkom 1949. od kada je plovila na redovnim prugama Adriatice di Navigazione iz Trsta i Venecije prema Pireju sve do rujna 1962. kada je konačno raspremljena i izrezana u staro željezo. U redu plovidbe objavljenom 1957. stoji da je BARLETTA održavala redovnu brodsku prugu iz Trsta tičući luke: Venecija, Ancona, Zadar, Split, Dubrovnik, Bari, Brindisi, Patras. Itea, Pirej, Thessaloniki, Candia (Iraklion) i Kalamata. Svi su ostali blizanci nažalost nepovratno potopljeni u pomorskim i zračnim napadima savezničkih snaga, ostali su vječito u plavoj grobnici na mjestima stradanja i danas predstavljaju zanimljive lokacije posjeta turističkih podvodnih ronilaca. MONTE GARGANO je potonuo u kolovozu 1940. kod Tobruka, ADRIATICO u prosincu 1941. kod Bengazia, LERO u listopadu 1942. nakon isplovljenja s Rodosa, BRIONI i ZARA zajedno u istom konvoju u studenom 1942. kod Tobruka, a BRINDISI u kolovozu 1943. u plovidbi iz Barija prema Kotoru. Tako je svoje plovidbe tragično završila jedna lijepa serija skladnih putničko-teretnih brodova koja je pred Drugi svjetski rat odigrala značajnu ulogu u pomorskom životu našega Grada.
