Turizam na Jadranu i dalje bilježi rekordne rezultate, ali sve češće otvara pitanja održivosti, cijena i utjecaja na kvalitetu života lokalnog stanovništva. Dok država uvodi nove mjere, a gradovi poput Makarske dodatne mjere za očuvanje javnog reda, raste rasprava o tome kako uskladiti turistički razvoj s interesima lokalne zajednice. Više o aktualnom stanju u turizmu i o priuštivom stanovanju , ispričale su u podcastu Špica s Macanom zastupnica u Europskom parlamentu – Nikolina Brnjac i zamjenica gradonačelnika Makarske – Antonia Radić Brkan.
Održivost je postala jedna od najvažnijih tema razvoja turističkih destinacija, osobito u sredinama koje se suočavaju s rastućim pritiskom na prostor, infrastrukturu i tržište stanovanja. Održivi turizam nije pitanje isključivo turističkih prihoda, već ravnoteže između kvalitete života lokalnog stanovništva, gospodarskog razvoja i očuvanja prostora, rekla je u podcastu Špica s Macanom, zamjenica gradonačelnika Makarske Antonia Radić Brkan. „Održivi turizam je definitivno turizam koji čini dobro lokalnom stanovništvu i dugoročno štiti zajednicu. Podizanjem kvalitete života lokalnog stanovništva i ulaganjem u turističku infrastrukturu, destinacija postaje magnet za turiste koji zbog kvalitete i identiteta žele posjetiti takvo mjesto”, istaknula je Radić Brkan.
Održivost nije moguće promatrati samo kroz jednu dimenziju, već kroz ravnotežu društvenih, gospodarskih i ekoloških aspekata razvoja, objasnila je zastupnica u Europskom parlamentu Nikolina Brnjac.
– Moramo gledati da lokalno stanovništvo ima ekonomskog benefita, ali da uvažimo i ekološku održivost. Moramo sačuvati naš prostor i kulturnu baštinu. Kad imamo ravnotežu između sva tri elementa, onda kažemo da smo održivi“. Govoreći o upravljanju turizmom, Brnjac smatra da ključnu ulogu imaju lokalne vlasti koje moraju donositi odluke na temelju konkretnih pokazatelja. Kao primjer navela je razgovor s gradonačelnikom Barcelone, koji je odlučio ukinuti kratkoročni najam, ali bez detaljne analize podataka. „Kad sam ga pitala na temelju kojih podataka ste donijeli tu odluku, vidjela sam da je to isključivo bila politička odluka. Hrvatska je napravila deset koraka više od njih te smo s pravim podacima napravili cijelu analizu što se događa s turizmom u Hrvatskoj – rekla je Brnjac
Jedan od primjera takvog pristupa je Makarska, koja je među prvim gradovima u Hrvatskoj izradila studiju nosivog turističkog kapaciteta. Radić Brkan pojasnila je da je analiza pokazala stvarne razmjere turističkog opterećenja grada.
– Dobili smo podatak da Makarska ima 25.000 legalnih prijavljenih kreveta, ali i oko 10.000 ilegalnih kreveta te oko 1.700 praznih stanova. Rezultati studije pokazali su da se grad u pet od osam analiziranih kategorija nalazi na samoj granici održivosti. U gradu s oko 13 tisuća stanovnika tijekom vršne sezone boravi i do 50 tisuća ljudi, što stvara snažan pritisak na infrastrukturu, opskrbu vodom, sustav odvodnje i gospodarenje otpadom – upozorila je Radić Brkan.
Posljednjih desetljeća digitalne platforme za kratkoročni najam značajno su promijenile tržište, a vlasnicima stanova je isplativije iznajmljivati turistima nego dugoročnim podstanarima, što smanjuje ponudu stanova za lokalno stanovništvo i povećava cijene nekretnina. Brojni stanovi ostaju prazni, dok mlade obitelji teško pronalaze mjesto za život. Radić Brkan upozorava da Makarska više nema prostora za izgradnju priuštivog stanovanja te da bi porezna politika trebala biti jedan od glavnih alata za rješavanje tog problema. „Smatram da je jedino rješenje za turističke i priobalne gradove porezna politika kao alat da u stambenim zgradama dugoročno nestane turističkog najma, a istovremeno štiti domaćina u obiteljskom smještaju“, istaknula je.
Europska uredba o kratkoročnom najmu trebala bi donijeti veću transparentnost i bolju kontrolu tržišta, ističe Brnjac. Nova pravila uvode obvezni identifikacijski broj za svaku smještajnu jedinicu koja se oglašava na digitalnim platformama, a platforme će snositi odgovornost i plaćati kazne ako budu promovirale neregistrirani smještaj. Posebno je istaknula da će uredba omogućiti učinkovitiju poreznu kontrolu vlasnika nekretnina iz drugih država članica Europske unije koji ostvaruju prihode od iznajmljivanja.
– Ako građanin neke države članice Europske unije ima nekretninu u Hrvatskoj koju iznajmljuje, primjerice preko agencije u svojoj matičnoj zemlji, podaci o ostvarenim prihodima automatski će se razmjenjivati između poreznih uprava država članica. Sustav je u potpunosti povezan i transparentan pa će se točno vidjeti koliki su prihodi ostvareni od iznajmljivanja i koliki porez treba platiti u Hrvatskoj. Više nema bježanja od te odgovornosti. Točno će se pratiti koliko je netko prihodovao i kolike su njegove porezne obveze – poručila je Brnjac.
Budućnost turizma više ne može počivati na pukom brojanju dolazaka i noćenja, već na upravljanju razvojem destinacija i kvalitetom života lokalnog stanovništva.
– Brojanje svakog turista i dolaska nije održivo. Moramo se okrenuti kvaliteti i upravljanju razvojem turizma“, poručila je Brnjac. U budućnosti će uspješne biti one destinacije koje jasno upravljaju prostorom, ljudima i kvalitetom života te se brzo prilagođavaju promjenama u Europi i navikama turista, dodaje Radić Brkan. „Moramo početi ozbiljno upravljati svojim kapitalom, a to su prostor, ljudski resursi i kvaliteta života. Jedino to će nam pomoći da budemo dominantne turističke destinacije, a ujedno kvalitetni gradovi za život – zaključila je Radić Brkan.
D.G.
