Svjetski dan turizma koji se svake godine obilježava 27. rujna prilika je za podvlačenje crte pod glavni dio turističke sezone. I dok će se konačni rezultati 2026. znati tek nakon završetka godine već sada je prilično jasno kako je prošao najveći dio turističke godine u Splitu i Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Brojke pokazuju stabilnu sezonu u Splitu te blagi rast na razini županije, ali otkrivaju i neke zanimljive trendove. Privatni smještaj i dalje uvjerljivo nosi najveći dio noćenja, Amerikanci su na samom vrhu splitskih gostiju dok na razini županije prednjače Poljaci. Istodobno se turistička aktivnost sve više pokušava odmaknuti od srpnja i kolovoza, a predsezona i prvi dio posezone daju razloga za optimizam.
No uz brojke o dolascima i noćenjima ostaje i pitanje koje se posebno osjeti na splitskim ulicama: “Koliko ljudi zapravo tijekom ljetnih dana boravi u gradu kada se turistima koji ovdje noće pridruže izletnici i putnici s kruzera?”.
Split na gotovo 2,8 milijuna noćenja
Prema podacima sustava eVisitor koje nam je dostavila Turistička zajednica grada Splita od 1. siječnja do 19. rujna 2026. godine na području grada ostvareno je 904.470 dolazaka i 2.784.645 noćenja. U usporedbi s istim razdobljem prošle godine broj dolazaka manji je za tek 0,13% dok je broj noćenja veći za 0,21%.
U Turističkoj zajednici grada Splita stoga sezonu ocjenjuju stabilnom i u skladu s očekivanjima.
“Ovogodišnja turistička sezona u Splitu prošla je u skladu s očekivanjima s početka godine. Ostvareni rezultati na razini su prethodnih godina, što potvrđuje kontinuitet i stabilnost turističkog prometa u destinaciji. S obzirom na okolnosti na međunarodnom turističkom tržištu i trendove koji su obilježili ovu godinu, možemo biti zadovoljni dosadašnjim tijekom sezone”, poručuju iz Ureda direktorice Turističke zajednice grada Splita.
Naglašavaju pritom kako turistički razvoj grada ne promatraju samo kroz broj dolazaka i noćenja. Važni su im i kvaliteta ponude, duljina boravka, potrošnja gostiju, ravnomjernija raspodjela turističkog prometa tijekom godine, ali i kvaliteta života lokalnog stanovništva.
Amerikanci prvi, Britanci drugi
Najviše noćenja u Splitu ove su godine ostvarili gosti iz Sjedinjenih Američkih Država, a slijede turisti iz Velike Britanije, Njemačke, Francuske, Španjolske, Poljske, Nizozemske, Australije, Italije i Kanade. U strukturi vodećih tržišta pritom nema značajnijih promjena u odnosu na 2024. i 2025. godinu.
Prosječan gost u Splitu ostvaruje 3,08 noćenja po dolasku. Kada se iz računice izdvoje okolna naselja koja administrativno pripadaju Gradu Splitu prosječan boravak u samom gradu još je kraći i iznosi 2,87 noći. U ostalim naseljima prosjek je znatno veći; 5,34 noći.
Najveći dio turističkog prometa i dalje ostvaruje privatni odnosno obiteljski smještaj. Od početka godine do 19. rujna u toj je kategoriji zabilježeno 1.519.788 noćenja, odnosno 55,40% svih noćenja. To je ipak 1,22% manje nego u istom razdoblju lani.
Hoteli su ostvarili 675.897 noćenja odnosno 24,64% ukupnog broja uz rast od 2,53%. Ostali ugostiteljski objekti za smještaj među kojima su hosteli te apartmani, studio apartmani i sobe u vlasništvu pravnih osoba, ostvarili su 440.715 noćenja i rast od 2,83%. Kampovi su s 106.790 noćenja zabilježili pad od 4,30%.
U jednom danu u Splitu i do 48.500 turista i posjetitelja
No službene brojke o noćenjima ne pokazuju koliko ljudi tijekom turističke sezone zapravo prođe Splitom. Tu su putnici s kruzera, oni koji stižu trajektima, ali i turisti smješteni u drugim mjestima koji dolaze na jednodnevni izlet.
Za njih ne postoji jednako pouzdan sustav evidencije kao za goste koji noće u Splitu, pa njihov godišnji broj nije moguće precizno utvrditi. Postoje među procjene koje vrlo dobro ilustriraju razmjere dnevnog opterećenja grada.
“Prema procjeni, u vršnom danu turističke sezone Split može imati od 46.000 do 48.500 turista i posjetitelja, pri čemu se procjenjuje brojka od 21.000 do 23.500 posjetitelja koji nisu ostvarivali noćenje u Splitu”, navode iz Ureda direktorice TZ-a grada Splita.
Kod kruzerskih gostiju u procjeni je korištena pretpostavka da se tijekom jednog dana mogu istodobno vezati najviše dva kruzera te da se oko 40 posto putnika s kruzera odlučuje za obilazak Splita.
Iz TZ-a ipak naglašavaju da se radi o modeliranim procjenama koje služe za razumijevanje ukupnog opterećenja destinacije, a ne o službenoj statistici godišnjeg broja jednodnevnih posjetitelja.
Turist dnevno troši 205 eura bez smještaja
Koliko gradu ostavljaju jednodnevni i kruzerski gosti zasad nije moguće pouzdano izračunati. Za njih nema dovoljno podataka o prosječnoj potrošnji ni ukupnom gospodarskom doprinosu zbog čega se u narednom razdoblju planira posebno istraživanje.
Za goste koji noće podaci postoje, ali posljednji cjeloviti odnose se na 2024. godinu. Tada je prosječna dnevna potrošnja turista u Splitu iznosila 205 eura po osobi i to bez troška smještaja. U iznos ulaze prijevoz, hrana i piće, zabava, sport, kultura, izleti, najam opreme, kupnja i suveniri.
Najviše su trošili Amerikanci, prosječno 270 eura dnevno, slijedili su Britanci s 238 te Kanađani s 227 eura. Domaći turist prosječno je trošio 131 euro.
Tijekom glavne sezone dnevna potrošnja dosezala je 211 eura, u predsezoni 179, a u posezoni 194 eura.
Novo istraživanje potrošnje turista provodi se upravo tijekom 2026. godine, pa će aktualni podaci biti dostupni krajem godine.
Split želi turiste i izvan srpnja i kolovoza
Jedan od glavnih ciljeva splitskog turizma ostaje produljenje sezone. Iz Turističke zajednice kažu kako se posljednjih godina veće stope rasta bilježe upravo u predsezoni i posezoni, posebno tijekom travnja, svibnja i prve polovice lipnja te druge polovice rujna i listopada.
“Možemo govoriti o vidljivom procesu produljenja turističke sezone, ali će sezonalnost još neko vrijeme ostati jedno od obilježja splitskog turizma”, poručuju iz Ureda direktorice TZ-a grada Splita.
Kao jedan od pokazatelja kvalitete navode i rezultate projekta IQM Destination Split. Ukupna ocjena zadovoljstva gostiju u kolovozu ove godine iznosila je 92 od mogućih 100 što predstavlja rast kvalitete od 1% u odnosu na kolovoz prošle godine.
S druge strane, među najvećim izazovima ostaju sezonske gužve, prometno i komunalno opterećenje, pritisak na stambeni prostor te potreba očuvanja prirodne i kulturne baštine.
“Dugoročni cilj nije isključivo povećanje broja posjetitelja, već razvoj turizma koji donosi veće socioekonomske koristi uz istodobno očuvanje i podizanje kvalitete života stanovnika i prostora koji Split čini jedinstvenim i atraktivnim”, zaključuju iz Turističke zajednice grada Splita.
Županija premašila 16,9 milijuna noćenja
Kada iz Splita pogled proširimo na cijelu Splitsko-dalmatinsku županiju ovogodišnje brojke pokazuju blagi rast.
Od početka godine do 15. rujna na području županije u komercijalnim smještajnim objektima ostvareno je ukupno 3,4 milijuna dolazaka i 16,9 milijuna noćenja. I dolasci i noćenja porasli su za jedan posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
“Riječ je o iznimno dobrim rezultatima koji potvrđuju kontinuitet pozitivnih turističkih kretanja. Činjenica da bilježimo rast unatoč izazovima poput promjene vremenskih uvjeta, konkurencije na Mediteranu i promjena u potrošačkim navikama govori u prilog tome da je Splitsko-dalmatinska županija i dalje atraktivna i privlačna destinacija za odmor”, kaže Andrea Burazin iz Turističke zajednice Splitsko-dalmatinske županije.
Split je očekivano ostvario najveći turistički promet. Prema županijskim podacima zaključno s 15. rujna imao je 881 tisuću dolazaka i 2,68 milijuna noćenja. Slijede ga Makarska s 302 tisuće dolazaka i 1,57 milijuna noćenja, Baška Voda sa 181 tisućom dolazaka i 998 tisuća noćenja te Omiš sa 155 tisuća dolazaka i 947 tisuća noćenja.
Većina destinacija ostvarila je rezultate približne prošlogodišnjima. Blagi pad noćenja zabilježen je u Omišu i to od 4% gdje je na promet utjecao i kolovoški požar, te Segetu 7%. Veći pad bilježe Dugopolje, 25% i Šestanovac 11%.
Iz županijske TZ pritom napominju da su podaci zaključeni s 15. rujna i odnose se isključivo na komercijalni smještaj pa će potpuna slika biti poznata nakon završetka godine.
Poljaci najbrojniji, a najdulje se ostaje u Jelsi
Za razliku od Splita gdje su po broju noćenja na prvom mjestu Amerikanci na razini cijele županije vode Poljaci s 2,1 milijun noćenja. Slijede Nijemci s 1,9 milijuna, domaći gosti s 1,4 milijuna, turisti iz Bosne i Hercegovine s 1,3 milijuna te Česi s 1,1 milijun noćenja.
Zanimljive razlike postoje i u duljini boravka.
Prema dosadašnjim podacima za 2026. godinu, najdulje se zadržavaju gosti u Jelsi, prosječno 7,26 dana. U Imotskoj krajini ostaju 6,80, a u Supetru 6,55 dana. Slijede Omiš sa 6,11 dana, Brela s 5,97, Baška Voda s 5,52 i Makarska s 5,21 dan. Split je na tri dana dok se gosti u Sinju zadržavaju prosječno 2,65 dana.
Privatni smještaj uvjerljivo dominira i na razini županije. Od ukupno 16,9 milijuna noćenja čak 10,1 milijun, odnosno 60 posto, ostvareno je u obiteljskom smještaju. Hoteli su na 4,3 milijuna noćenja ili 25,60%, ostali ugostiteljski objekti na 1,6 milijuna, a kampovi na 920 tisuća noćenja.
Zanimljivo je da je najveći rast od 4% zabilježen na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima. Brojke su još uvijek relativno male, oko 20 tisuća noćenja, ali u županijskoj TZ to vide kao potvrdu rastućeg interesa gostiju za autentična, ruralna i gastronomska iskustva.
U osam mjeseci 1,2 milijarde eura fiskaliziranih računa
Za razliku od splitske Turističke zajednice koja raspolaže procjenama dnevnog broja izletnika, u županijskoj TZ kažu da nemaju podatke o broju jednodnevnih posjetitelja ni njihovu kretanju između destinacija.
Ne raspolažu ni podatkom o prosječnoj potrošnji turista u ovoj godini no podaci Porezne uprave pokazuju financijsku dimenziju sezone.
“U prvih osam mjeseci na području Splitsko-dalmatinske županije u turističkim djelatnostima fiskalizirano je računa u vrijednosti 1,2 milijarde eura, odnosno 17% više nego u istom razdoblju prošle godine. Izdano je ukupno 52 milijuna računa, odnosno 11% više nego u prvih osam mjeseci prošle godine”, navodi Burazin.
Predsezona u plusu, raste i posezona
Posebno dobre rezultate županija bilježi izvan same ljetne špice. U prvih pet mjeseci broj dolazaka i noćenja povećan je za 3%. Posebno se istaknula Makarska rivijera s rastom dolazaka od 12 i noćenja od 10%.
U tom je razdoblju najveći rast noćenja zabilježen kod gostiju iz Njemačk 221%, te SAD-a 15%, a rasla su i tržišta Finske, Norveške, Švicarske i Češke.
Pozitivni pokazatelji nastavili su se i u posezoni. U prvih 15 dana rujna broj noćenja veći je nego u istom razdoblju prošle godine pri čemu najveći rast bilježe tržišta SAD-a, Španjolske, Kanade, Norveške i Austrije.
Turistički promet međutim i dalje je izrazito koncentriran uz more. U prvih osam mjeseci Splitska rivijera ostvarila je 46,2% svih noćenja u županiji, Makarska rivijera 32,6%, Brač 9,4, Hvar 8,3 i Vis 1,4%. Dalmatinska zagora sudjelovala je s 2,1%.
Ipak, Burazin ističe kako se Zagora sve više profilira kao destinacija za goste koji traže autentičnost, mir, aktivni odmor i bijeg od ljetnih gužvi.
Od gastronomije do izravne linije s New Yorkom
U Turističkoj zajednici Splitsko-dalmatinske županije kao jedan od glavnih ovogodišnjih trendova izdvajaju zaokret prema autentičnosti, gastronomiji i cjelogodišnjem turizmu.
Posebno se pripremaju za 2027. godinu kada će Splitsko-dalmatinska županija nositi titulu Europske regije gastronomije. Nastavlja se i projekt Dalmatinska marenda koji okuplja restorane s domaćom dalmatinskom kuhinjom dok je 21 restoran s područja županije dobio Michelinovu preporuku za 2026. godinu, a jedan nosi Michelinovu zvjezdicu.
“Izrazito važan korak u daljnjem pozicioniranju destinacije jest uvođenje izravne aviolinije s New Yorkom, što je rezultiralo porastom dolazaka gostiju s američkog tržišta, koje predstavlja naše najveće i najvažnije udaljeno tržište”, ističe Andrea Burazin.
S druge strane među ključnim izazovima ostaju očuvanje prostora i ukupnog doživljaja destinacije u razdobljima najvećih gužvi, pritisak na infrastrukturu te inflacija i rast cijena. Ove godine dodatne probleme donijeli su i požari, posebno na omiškom području.
Brojke rastu, ali fokus više nije samo na rekordima
Podaci iz Splita i Splitsko-dalmatinske županije pokazuju da 2026. zasad nije donijela dramatične skokove u broju turista, ali ni pad koji bi mogao zabrinuti turistički sektor. Split je praktički na prošlogodišnjoj razini dok županija bilježi rast od 1%.
Možda je zato zanimljivije ono što se krije iza samih brojki. Privatni smještaj i dalje nosi najveći dio turističkog prometa, predsezona i posezona jačaju, a turističke zajednice sve veći naglasak stavljaju na kvalitetu ponude, gastronomiju, potrošnju i dolaske izvan glavnih ljetnih mjeseci.
Istodobno, Split se suočava s vrlo konkretnim izazovom: u danima najvećeg opterećenja gotovo polovicu ljudi koji se procjenjuju kao turisti i posjetitelji mogu činiti oni koji u gradu uopće ne noće. Njihov gospodarski doprinos zasad se međutim ne može precizno izmjeriti.
Upravo tu možda leži i jedno od važnijih pitanja budućeg razvoja turizma; ne samo koliko gostiju dolazi u Split i Dalmaciju, nego koliko ostaju, koliko troše, kada dolaze i što njihov dolazak znači za destinaciju i ljude koji u njoj žive…
Moja reakcija na članak je…
