Bruno Stojić, bivši ministar obrane Hrvatske Republike Herceg-Bosne i haški osuđenik, danas je pušten na slobodu nakon što je odslužio većinu kazne od 20 godina zatvora. Kaznu je izdržavao u Austriji, a oslobođen je godinu i pol dana prije isteka roka, doznaje Bljesak.
Stojić je bio jedan od šestorice političkih i vojnih čelnika Herceg-Bosne koji su pred Haškim sudom proglašeni krivima za ratne zločine počinjene nad Bošnjacima tijekom rata u Bosni i Hercegovini. Uz njega su osuđeni Jadranko Prlić, Slobodan Praljak, Milivoj Petković, Valentin Ćorić i Berislav Pušić.
Presuda u ovom predmetu postala je poznata po tragičnom događaju u kojem je general Slobodan Praljak, nakon što je čuo potvrdu kazne, ustao u sudnici i izjavio da nije ratni zločinac, a zatim popio otrov pred kamerama.
Prosvjed protiv presude
Umro je ubrzo nakon toga, a taj čin snažno je odjeknuo u Hrvatskoj i među Hrvatima u BiH, koji su ga doživjeli kao simbol prosvjeda protiv presude i načina na koji je prikazana Herceg-Bosna.
Hrvatska zajednica Herceg-Bosna osnovana je 1991. godine u vrijeme raspada Jugoslavije, kao oblik političke i administrativne organizacije Hrvata u Bosni i Hercegovini.
Kasnije je proglašena Hrvatska Republika Herceg-Bosna, s ciljem da zaštiti hrvatski narod i interese u tada ratom zahvaćenoj BiH. Imala je vlastitu vladu, vojsku, sustav obrazovanja i financija, a djelovala je paralelno s institucijama tadašnje Republike Bosne i Hercegovine.
Iako su njezini osnivači tvrdili da je riječ o obrambenoj i privremenoj strukturi u kaosu rata, međunarodna zajednica ju je u kasnijim presudama opisala kao pokušaj uspostave teritorijalne cjeline s većinskim hrvatskim stanovništvom, koja bi eventualno mogla biti priključena Hrvatskoj.
Upravo zbog toga, u haškom procesu zaključeno je da je riječ o udruženom zločinačkom pothvatu, što je izazvalo ogorčenje i negodovanje među Hrvatima u BiH i Hrvatskoj.
Puštanje Brune Stojića iz zatvora danas mnogi u hrvatskoj zajednici u BiH doživljavaju kao kraj jednog dugog razdoblja obilježenog teškim sudskim postupcima, političkim posljedicama i otvorenim pitanjima o položaju Hrvata u BiH.
Unatoč vremenskom odmaku, Herceg-Bosna i dalje ostaje simbol jedne epohe i podsjetnik na složenu i bolnu povijest odnosa između triju naroda u Bosni i Hercegovini.
