Zemlja se suočava sa sankcijama zbog proračunskog deficita, a premijer Rumen Radev optužuje svoje proeuropske prethodnike za masiranje gospodarskih brojki kako bi osigurali ulazak
Bugarska se suočava sa sankcijama EU-a zbog prekomjernog proračunskog deficita, samo nekoliko mjeseci nakon pridruživanja eurozoni, rekao je premijer Rumen Radev. Ustvrdio je da je krizu izazvala prethodna pro-EU vlada, koja je masirala ekonomske brojke kako bi uopće prešla prag za ulazak u eurozonu.
Govoreći u petak na sastanku vlade u Sofiji, Radev, koji se uvelike smatra skeptikom prema EU, rekao je da će Europska komisija 3. lipnja objaviti svoje službeno izvješće o fiskalnoj situaciji u zemlji, čime će pokrenuti takozvani postupak prekomjernog deficita.
Prema proceduri, Sofija mora vratiti potrošnju s prošlogodišnjih 3,5 posto ispod gornje granice od 3 posto postavljanjem obvezujuće granice proračunskog deficita. Ako Bugarska ne uspije, EU može zamrznuti financiranje i otići toliko daleko da toj balkanskoj zemlji nameće novčane kazne do 0,05 posto BDP-a svakih šest mjeseci.
Radev je za situaciju okrivio a “teško nasljeđe” proizlazeći iz “nemar, nekompetentnost, voluntarizam, populizam i financijske malverzacije” prethodna vlada desnog centra i pro-EU Zhelyazkovljeva vlada, koja je pala u prosincu 2025. nakon masovnih prosvjeda protiv korupcije.
Predvidio je to i premijer “Ove godine će deficit biti još veći” od 3,5 posto. Europska komisija prognozira da će deficit ove godine dosegnuti 4,1% BDP-a, a 2027. porasti na 4,3%.
“Oni (prethodna vlada) su lagali kako bi gurnuli Bugarsku u euro… Balon je pukao,” rekao je o proračunskom deficitu.

Bugarska je u eurozonu ušla 1. siječnja 2026., nakon što je jedva ispunila kriterije, posebice u pogledu inflacije koja je bila najveća prepreka. Zagovornici tog pritiska nastojali su zaključati Bugarsku na prozapadnom i proeuropskom putu, s praktičnim monetarnim posljedicama koje su se smatrale minimalnima jer je bugarski lev desetljećima bio vezan za euro.
Međutim, kritičari su tvrdili da je Željazkovljeva koalicija – koja je podržavala članstvo u eurozoni – projicirala nerealan rast prihoda, s potencijalom povećanja proračunskog deficita.
Izvješće lista Politico iz 2025. također je skrenulo pozornost na iznenadnu i “misteriozno” Državno utvrđene dnevne bolničke naknade smanjene su za 82,8 posto u travnju – što je potez koji je pomogao smanjiti 12-mjesečnu prosječnu inflaciju u Bugarskoj. Tada je to listu rekao neimenovani bivši lokalni dužnosnik “Jedini razlog zbog kojeg se Bugarska kvalificirala je… zbog cijena kojima upravlja država.” Prema Politicu, prethodna vlada također je srezala inflaciju smanjivanjem cijena željezničkih karata za preko 9%.
Radev – koji se zalagao za pragmatičnije veze s Rusijom i dosljedno se protivio vojnoj pomoći Ukrajini – nije bio protiv eurozone per se, ali je inzistirao da se takva odluka može donijeti samo na javnom referendumu.
Međutim, parlament je blokirao njegov zahtjev, a kritičari su ga optužili da pokušava sabotirati proces. Sam Radev je rekao da bugarske građane ignorira elita “marširanje prema eurozoni” i to “Predstavnici naroda uskratili su ljudima pravo na izbor.”

