Što će se uistinu dogoditi s napuštenim kamenolomom Perun iznad Žrnovnice i može li njegova tehnička sanacija otvoriti prostor za prihvat velikih količina iskopa s buduće brze ceste prema Omišu? To je pitanje ponovno otvoreno na današnjoj, 18. sjednici Gradskog vijeća Splita, tijekom rasprave o informaciji o tehničkoj sanaciji neaktivnih eksploatacijskih polja Srinjine i Perun.
Rasprava je potvrdila nekoliko važnih činjenica. Grad Split još nema izrađen rudarski projekt, nisu provedena potrebna geomehanička ispitivanja, a ne zna se ni koliko bi materijala uopće moglo biti prihvaćeno na Perunu. Istodobno, ostaje otvorena mogućnost da se u sklopu sanacije iskoristi dio viška iskopa Hrvatskih cesta, čak i iznad minimuma potrebnog za osnovnu stabilizaciju kamenoloma, pod uvjetima koje tek treba definirati projekt.
Perun podigao “prašinu” u kasne sate. Dorčić: “Količine će odrediti isključivo rudarski projekt”; Bekavac: “Žrnovčani moraju znati što će biti s njihovim životnim prostorom”
Zamjenica gradonačelnika Matea Dorčić pokušala je razjasniti nedoumice, dok su vijećnici različitih političkih opcija tražili dodatna jamstva da se sanacija neće pretvoriti u prikriveno odlaganje građevinskog materijala.
Lolić traži 3D prikaz Peruna: “Sanacija mora služiti Perunu, a ne Perun sanaciji tuđih problema”
Raspravu je u ime Kluba vijećnika Centra otvorio Mario Lolić, koji je naglasio da je pitanje Peruna odavno preraslo okvire običnog tehničkog zahvata. Prema njegovu mišljenju, riječ je o odnosu institucija prema lokalnoj zajednici i povjerenju stanovnika Žrnovnice koji su desetljećima živjeli uz aktivni kamenolom.
Lolić je upozorio na procjenu Hrvatskih cesta prema kojoj bi gradnjom buduće prometnice moglo nastati približno milijun kubičnih metara viška iskopa. Pritom je naglasio da ne tvrdi kako se projekt sanacije prilagođava potrebama cestogradnje, ali smatra da gradska uprava mora otkloniti svaku sumnju u takvu mogućnost.
Od gradske uprave zatražio je tri konkretna odgovora. Prvi se odnosi na izradu trodimenzionalnog prikaza Peruna nakon završetka sanacije, s jasno naznačenim visinama nasipa, završnim kotama terena i površinama koje bi bile nasipane. Drugi je zahtjev usporedba ranije dokumentacije i novih planova, kako bi se vidjelo jesu li se količine materijala i obuhvat radova mijenjali nakon uključivanja Hrvatskih cesta. Treće pitanje odnosi se na to hoće li novi projekt preuzeti rješenja iz ranije dokumentacije povezane s tvrtkom Lavčević.
Lolić se osvrnuo i na nedavne izbore za Mjesni odbor Žrnovnica, ustvrdivši da je nezadovoljstvo komunikacijom vlasti jedan od razloga zbog kojih je HDZ izgubio većinu u tom mjesnom odboru.
– Sanacija mora služiti Perunu, a ne Perun sanaciji tuđih problema – zaključio je.
Slične nedoumice iznijela je vijećnica HGS-a Lidija Bekavac, koju je posebno zanimalo što će se dogoditi ako pojedini vlasnici zemljišta odbiju dati suglasnost za sanaciju. Vijećnik HSLS-a Hrvoje Bašić podržao je samu potrebu sanacije, ali je upozorio da napuštene kamenolome treba promatrati i kao potencijalne buduće zelene i rekreacijske površine. Predložio je da se stanovnici Žrnovnice i Srinjina aktivnije uključe u postupak i nadzor radova.
Prkić i Kukoč traže dodatna pojašnjenja: Koliko materijala iznad minimuma i tko će to kontrolirati?
Vijećnik Direkta Jakov Prkić nastavio je u sličnom tonu, naglasivši da najveća zabrinutost stanovnika proizlazi iz mogućnosti da se tijekom sanacije dopusti nasipavanje većih količina materijala nego što je stvarno potrebno.
Zanimalo ga je postoji li stručna geotehnička analiza koja bi opravdala dodatno nasipavanje, je li Ministarstvo gospodarstva izdalo posebne upute ili suglasnosti za prihvat viška iskopa te tko će pratiti izradu rudarskog projekta i kontrolirati predviđene količine.
– Postoji zabrinutost da se ne bi pretjeralo u sanaciji – poručio je Prkić, istaknuvši da stanovnici razumiju potrebu obnove napuštenog kamenoloma, ali traže jamstva da se pritom neće napraviti nešto što nadilazi stvarne potrebe sanacije.
Danijel Kukoč iz SDP-a otvorio je još nekoliko pitanja. Zanimalo ga je je li u natječajnoj dokumentaciji Hrvatskih cesta već bila predviđena mogućnost odlaganja materijala na Perunu, postoji li izrađen plan sanacije te kako se buduća tehnička sanacija povezuje s planiranom prenamjenom nekadašnjeg eksploatacijskog prostora.
Dorčić: “Milijun kubika je okvirna procjena Hrvatskih cesta. Mi danas ne znamo ni geotehnički minimum”
U odgovoru vijećnicima Matea Dorčić posebno je naglasila da se u javnosti mora razlikovati procjena viška iskopa s buduće prometnice od količina koje bi eventualno bile potrebne za sanaciju Peruna.
– To je okvirna procjena Hrvatskih cesta za višak iskopa na njihovoj trasi. To ni na koji način nije procjena geotehničkog minimuma niti potreba iskazana u projektu – pojasnila je Dorčić.
Drugim riječima, milijun kubičnih metara nije količina koju je Grad Split planirao ili odobrio za Perun. Riječ je o procjeni Hrvatskih cesta za buduću prometnicu, dok bi stvarne potrebe kamenoloma tek trebala pokazati stručna dokumentacija.
Dorčić je potvrdila da Ministarstvo gospodarstva dopušta mogućnost da se unutar odobrenog postupka sanacije projektom predvidi i određena količina dodatnog neopasnog prirodnog materijala iznad geotehničkog minimuma. Međutim, taj minimum danas još nije poznat.
– Mi danas ne znamo što je minimum. Minimum će pokazati rudarski projekt – naglasila je.
Objasnila je i važnu financijsku razliku. Država će financirati radove potrebne za osnovnu tehničku sanaciju i stabilnost kosina, dok eventualni dodatni zahvati iznad tog minimuma ne ulaze u takvo financiranje. Za njih bi trebalo osigurati druge izvore sredstava i odgovarajuću projektnu osnovu.
Dorčić smatra da interes Hrvatskih cesta sam po sebi nije nerazuman. Ako bi Grad za sanaciju morao nabavljati odgovarajući materijal, a Hrvatske ceste ga mogu ustupiti bez naknade, takvo bi rješenje moglo biti korisno. Ipak, naglasila je da se ništa ne može unaprijed odlučiti bez rudarskog projekta i potrebnih odobrenja.
Grad nema ni završni projekt ni prikaz budućeg Peruna: “Tehnička sanacija neće izgledati onako kako građani žele”
Na Lolićev zahtjev za 3D prikaz Dorčić je odgovorila da Grad u ovoj fazi ne može pokazati vjerodostojnu vizualizaciju budućeg prostora jer nisu poznati ni tehnički zahvati koji će biti potrebni.
Pritom je upozorila da tehnička sanacija ne znači automatsko pretvaranje kamenoloma u zelenu zonu, izletište ili uređenu rekreacijsku površinu. Njezina je osnovna zadaća osiguravanje stabilnosti terena i uklanjanje opasnosti nastalih nekadašnjim rudarskim radovima.
– Tehnička sanacija gotovo sa stopostotnom sigurnošću ne može dovesti prostor do nekakve namjene izletišta, uređenog prostora, zelenih površina, klupica i urbane opreme – objasnila je Dorčić.
Buduće ozelenjavanje, biološka rekultivacija i eventualni novi sadržaji mogli bi biti predmet sljedećih faza i zasebnih projekata, za koje bi trebalo pronaći dodatna sredstva.
Posebno je pojasnila da se raniji projekt Lavčevića ne može jednostavno preuzeti kao projekt današnje tehničke sanacije. Riječ je o dokumentaciji koja se odnosila na širi koncept sanacije, dok se sada provodi drugačiji zakonski postupak.
Grad se trenutačno nalazi u fazi ispitivanja tržišta i pripreme projektnog zadatka. Tek nakon izrade rudarskog projekta bit će moguće ozbiljno razgovarati o konačnim zahvatima, količinama materijala i budućem izgledu kamenoloma.
Dorčić je pritom najavila mogućnost javne prezentacije budućeg rudarskog projekta, uz uključivanje mjesnih odbora i zainteresiranih stanovnika.
Na pitanje Lidije Bekavac odgovorila je i da je splitski dio Peruna upisan u vlasništvu Republike Hrvatske, dok je na dijelu koji pripada Općini Podstrana kao vlasnik upisana nadbiskupija. Zbog toga ne očekuje veće poteškoće s pribavljanjem potrebnih suglasnosti, iako zakonske odredbe predviđaju posljedice ako vlasnik odbije dopustiti provedbu sanacije.
Pročelnica upozorila: Stari projekti nisu dovoljni, potrebna ozbiljna ispitivanja stijena i kosina
Dodatna pojašnjenja dala je i nadležna gradska pročelnica, koja se posebno osvrnula na raniju rudarsku dokumentaciju i mogućnost njezina korištenja u novom projektu.
Navela je da je Grad pokušao pribaviti stare projekte i dokumentaciju nekadašnjih koncesionara, među kojima su materijali iz devedesetih godina te projekti iz kasnijeg razdoblja. Dio dokumentacije poziva se na analize izrađene još početkom 2000-ih, ali prema njezinim informacijama ne sadrži potrebna suvremena geomehanička ispitivanja.
Zbog toga, istaknula je, nije moguće jednostavno kopirati neko ranije projektno rješenje i na temelju njega započeti radove.
Za kvalitetnu sanaciju najprije će trebati detaljno ispitati stijensku masu, nagibe, kosine i stabilnost terena. Upravo bi takva istraživanja, prema njezinoj procjeni, mogla biti među najskupljim dijelovima pripreme projektne dokumentacije.
Dodala je i da će budući rudarski projekt morati proći provjeru i odobrenje stručnog povjerenstva pri Ministarstvu gospodarstva prije nego što se krene u njegovu provedbu.
Ivošević otvorio pitanje povjerenja, Dorčić mu oštro odgovorila
Rasprava o Perunu dobila je i politički oštriji ton nakon istupa Bojana Ivoševića, nezavisnog vijećnika s liste Centra.
Ivošević je ocijenio da stvarni problem nije sama potreba sanacije, koju podržava, nego nepovjerenje građana prema institucijama. Pritom je temu Peruna povezao s ranijom raspravom na istoj sjednici, koja se odnosila na komunalni red i ugostiteljske terase.
Prema njegovu tumačenju, gradska vlast tom je prilikom postupila protivno zakonu i stručnim mišljenjima, zbog čega je postavio pitanje kako stanovnici Žrnovnice mogu vjerovati da će se u slučaju Peruna poštovati sve propisane procedure. Riječ je o Ivoševićevim optužbama i političkoj ocjeni, a ne o utvrđenoj nezakonitosti.
Zatražio je od Dorčić jamstvo da gradska uprava neće dopustiti nepravilnosti ili odlaganje materijala bez odgovarajućih odobrenja.
Na njegov istup reagirao je i Hrvoje Bašić, koji je zatražio da se u vijećnici ne iznose teške optužbe bez dokaza te poručio da se eventualna saznanja o nezakonitostima prijave nadležnim institucijama.
Dorčić je potom Ivoševiću uputila vrlo oštar odgovor, ocijenivši da njegovo nezadovoljstvo ranijim događajima na sjednici ne opravdava osobne napade na nju.
– Pokazali ste krajnje nepoštovanje prema meni – poručila je, dodavši kako smatra da Ivošević svoje političke frustracije usmjerava prema njoj, pri čemu je otvorila i pitanje odnosa prema njoj kao ženi.
Istaknula je da iza sebe ima 15 godina radnog staža bez mrlje te da su gradske službe u pripremu informacije o Perunu uložile znatan trud.
– Transparentno i otvoreno smo donijeli ovu informaciju. Potrudila sam se odgovoriti na pitanja i ne vidim zašto biste bacali ljagu na nekoga tko odgovorno i vrijedno radi svoj posao – poručila je Dorčić.
Dodala je da stoji iza dokumentacije koju je predstavila kao članica radne skupine za komunalni red, ali da je neprimjereno njezin rad i profesionalni integritet dovoditi u pitanje zbog političkih sukoba.
Što sada čeka Perun? Najvažniji odgovori još nisu poznati
Današnja rasprava nije donijela konačan odgovor o budućem izgledu Peruna, ali je preciznije razjasnila u kojoj se fazi postupak nalazi.
Prema ranije objavljenoj dokumentaciji, tehnička sanacija Peruna trebala bi obuhvatiti približno 15,19 hektara, dok je za Srinjine predviđen obuhvat od približno 26,99 hektara. Riječ je o površinama na kojima su potrebni sanacijski zahvati, a ne o ukupnoj površini bivših eksploatacijskih polja.
Ministarstvo gospodarstva postavilo je ograničenja koja ne dopuštaju da se Perun jednostavno koristi kao odlagalište viška iskopa izvan propisanog postupka. No istodobno nije potpuno isključena mogućnost da se dio materijala s buduće brze ceste ugradi u projekt sanacije, uključujući i određene količine iznad osnovnog geotehničkog minimuma.
Kolike bi te količine mogle biti, kako bi se rasporedile u prostoru i koliko bi promijenile izgled nekadašnjeg kamenoloma, zasad nitko nije mogao konkretno odgovoriti.
Za stanovnike Žrnovnice, Srinjina i Podstrane zato će presudne biti sljedeće faze: provedba stručnih istraživanja, izrada rudarskog projekta, njegova provjera u Ministarstvu gospodarstva i mogućnost da lokalna zajednica pravodobno dobije uvid u predviđene zahvate.
Pitanje Peruna time nije zaključeno. Naprotiv, tek predstoji izrada dokumenta koji će pokazati koliko je materijala stvarno potrebno za sanaciju i hoće li se u nekadašnjem kamenolomu predvidjeti dodatno nasipavanje povezano s budućom prometnicom.
Moja reakcija na članak je…
