ZAGREB – Pune tri godine prošle su od usvajanja novog Zakona o pomorskom dobru, koji je javnosti predstavljen kao ključan korak u zaštiti hrvatske obale od uzurpacije i devastacije. Međutim, prošle su i pune dvije godine otkako je Vladi istekao rok – koji je sama sebi propisala – za usvajanje različitih pravilnika i uredbi s kojima bi spomenuti zakon postao potpuno funkcionalan. Do danas, to se još uvijek nije dogodilo, a administrativni zastoj stvorio je ozbiljne probleme na terenu.
Blokirano održavanje obale
Posebno je problematična uredba kojom bi se trebali regulirati manji građevinski zahvati na pomorskom dobru. Njezino nepostojanje u potpunosti je onemogućilo čak i osnovno održavanje plaža i drugih dijelova obale, piše tportal.
Prije usvajanja zakona 2023. godine, na pomorskom dobru vrijedila su opća pravila o gradnji, što znači da su se manji radovi mogli obavljati po Pravilniku o jednostavnim građevinama – po skraćenoj proceduri i bez građevinske dozvole. Novim je zakonom ta mogućnost ukinuta, uz odredbu da je za svaku jednostavnu građevinu potrebno ishoditi posebne dokumente prema novoj uredbi.
Budući da uredba ne postoji, za svaki, pa i najmanji zahvat – poput popravka stepenica za ulaz u more, sanacije nakon nevremena ili betoniranja postolja za tuš – sada je potrebna višemjesečna procedura izrade projekata i pribavljanja suglasnosti. Zbog toga se lokalne samouprave nalaze u apsurdnoj situaciji: tamo gdje se radovi danas ipak izvode, izvjesno se radi o ilegalnim zahvatima koje institucije prešutno toleriraju upravo zbog pravnog vakuuma.
Zapelo zbog DORH-a i novih krovnih zakona
Iz Vlade su neslužbeno potvrdili da su svjesni ovog problema te najavljuju njegovo rješavanje. Prema neslužbenim informacijama, sporna bi uredba u idućim tjednima trebala biti upućena u javno savjetovanje, a na snagu bi mogla stupiti u rujnu ili listopadu.
„Uredba je bila ‘zapela’ zbog neslaganja Državnog odvjetništva (DORH) s prijedlogom teksta i oko toga je bilo dosta prijepora, ali čini se da će uskoro sve biti riješeno”, za tportal otkriva izvor iz Vlade, dodajući kako nitko ne bi trebao stvarati probleme gradovima i općinama koji samo saniraju svoje pomorsko dobro i vraćaju ga u prvobitno stanje.
Iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, na čijem je čelu Oleg Butković, službeno pojašnjavaju kako se s izradom zastalo jer se čekalo usklađivanje s novim krovnim propisima iz područja prostornog uređenja i gradnje, koje je pripremalo Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine.
Dugačak popis nerealiziranih akata
Iako u Ministarstvu ističu kako su od usvajanja zakona donijeli niz dokumenata – poput Uredbe o naknadi za posebnu upotrebu, Uredbe o visini minimalne naknade za dodjelu dozvola te pravilnike o pomorskim i lučkim redarima – popis onoga što tek treba donijeti i dalje je iznimno dugačak.
Tri godine nakon donošenja zakona, država još uvijek nije usvojila:
- Uredbu kojom se utvrđuju početni iznosi naknade za koncesiju;
- Pravilnik o visini i načinu plaćanja naknade za upotrebu pomorskog dobra za vlasnike brodica i jahti;
- Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja Upisnika koncesija;
- Pravilnik o Jedinstvenoj nacionalnoj bazi podataka pomorskog dobra RH;
- Niz uredbi i pravilnika koji reguliraju razvrstaj luka, uvjete za privezišta i sidrišta, lučke tarife te namjene pojedinih dijelova luka.
Iako Ministarstvo raspolaže preciznim nazivima ovih dokumenata, na upit o tome kada će oni konačno biti dovršeni i usvojeni – odgovora nema. Nažalost, administracija je još jednom propustila u roku napraviti ono što je sama sebi zakonski zacrtala, ostavljajući obalu i otočne općine u pravnoj nesigurnosti.
D.G.
