Danas je na rasporedu novi krug pregovora Vlade i sindikata javnih službi o plaćama i materijalnim pravima za iduću godinu, no razlike između dviju strana i dalje su velike. Sindikati traže povećanje osnovice za devet posto i naknadu za topli obrok od 65 eura mjesečno, dok je Vlada ponudila rast osnovice od svega 1,5 posto i 20 eura za prehranu. Sindikati su takvu ponudu odbili, a nastavak pregovora odvija se u sjeni sve većeg nezadovoljstva Vladinim pristupom.
Predsjednik Školskog sindikata Preporod Željko Stipić u razgovoru za Dnevno.hr ne skriva pesimizam. Smatra da se ponavlja scenarij iz prethodnih godina, kada su pregovori završavali bez prihvaćanja sindikalnih zahtjeva, a Vlada je na kraju sama određivala koliko će rasti plaće zaposlenih u javnim službama. Ne vjeruje da će ovoga puta biti drugačije, posebno zbog goleme razlike između onoga što sindikati traže i onoga što je Vlada spremna ponuditi.
Stipić pritom upozorava i na političku računicu Banskih dvora. Vlada je, prema njegovoj ocjeni, već dvaput prošla kroz sličnu situaciju bez ozbiljnijih posljedica, a sada nema ni predizborne godine koja bi je mogla potaknuti na veće ustupke. Kao jedinu nepoznanicu izdvaja moguće sindikalne akcije, uključujući prosvjede, premda sindikati o takvim potezima zasad nisu razgovarali.
“Prošlo im je zadnja dva puta, pa zašto ne bi?”
“Sve onako sliči na situaciju od lani i preklani, a teško je vjerovati da ako radiš isto možeš imati drugačiji rezultat”, rekao je Stipić za Dnevno.hr. Dva su pitanja oko kojih se vode najvažniji razgovori, povećanje osnovice za obračun plaća i uvođenje naknade za topli obrok. Razlika između sindikalnih zahtjeva i Vladine ponude toliko je velika da Stipić ne vjeruje kako će se pronaći zajednički jezik.
“Zapravo niti po jednom od dva pitanja koja su se izdvojila, osnovica i pitanje toplog obroka, neće se postići suglasnost”, procjenjuje predsjednik Preporoda. Sindikati su nakon sastanka održanog 29. listopada odbili Vladinu ponudu, a među predstavnicima zaposlenih u javnim službama već se tada moglo čuti nezadovoljstvo činjenicom da ponuđeno povećanje osnovice ne prati rast troškova života. Dodatni problem predstavlja i iznos naknade za prehranu, koji je ostao daleko ispod sindikalnih očekivanja.
U takvim okolnostima otvara se pitanje mogućeg sindikalnog odgovora. Ako Vlada nastavi inzistirati na ponudi koju sindikati smatraju neprihvatljivom, pregovori bi ponovno mogli završiti bez sporazuma. Stipić pritom ne isključuje mogućnost organiziranja prosvjeda, ali naglašava da odluka o tome još nije donesena. “Jedina nepoznanica je hoće li sindikati nakon što Vlada ponavlja isto ići u pritisak i koliki, dakle do prosvjeda i slično”, kazao nam je Stipić.
Sindikati još skrivaju sve karte
Sindikalni predstavnici zasad nisu razgovarali o takvom scenariju. Premda izgledi za dogovor nisu veliki, pregovarački proces još traje, a pitanje eventualnih akcija ostavljeno je za kasnije. “Sindikati nisu još o tome razgovarali jer se ta neka nemoguća misija pokušava privesti kraju jer je prevelika razlika između zahtjeva sindikata i onoga što Vlada nudi”, objašnjava Stipić. Sličan rasplet već je viđen početkom ove godine, kada sindikati javnih službi nisu prihvatili Vladin prijedlog povećanja osnovice. Vlada je 30. siječnja samostalno donijela odluku o njezinoj visini za 2026. godinu, nakon što je prethodno postigla sporazum sa sindikatima državnih službi. Osnovica je tijekom godine povećavana u tri koraka, a posljednje povećanje predviđeno je za prosinac.
Vlada je tada svoju odluku branila financijskim mogućnostima države i rastom plaća tijekom prethodnih godina. I u aktualnim pregovorima Vladini predstavnici pozivaju se na održivost proračuna, dok sindikati inzistiraju na povećanju koje bi zaposlenima omogućilo da barem djelomično nadoknade rast životnih troškova. Sindikati su zatražili i Vladine financijske projekcije za 2027. i 2028. godinu kako bi mogli procijeniti koliko je novca doista raspoloživo za povećanje plaća. Međutim, dosadašnji pregovori nisu približili zahtjeve sindikata i ponudu Banskih dvora.
Stipić smatra da Vlada nema osobitog razloga mijenjati taktiku koja joj je, prema njegovoj ocjeni, već donosila željeni rezultat. Za razliku od razdoblja u kojima su se približavali izbori, sada nema ni neposrednog političkog pritiska koji bi je mogao natjerati na ozbiljnije ustupke. “Naprosto ne ispunjavaju Vladine ponude zahtjeve sindikata, čak su i uvredljive, no prošlo im je zadnja dva puta pa zašto ne bi, plus nemaju sad predizbornu godinu pa ne moraju, tako da nisam previše optimističan”, poručio je Stipić.
