NOVISada možete slušati članke Fox Newsa!
Afrički i karipski čelnici traže financijsku kompenzaciju, otpis dugova i službene isprike od zemalja koje su imale koristi od transatlantske trgovine robljem nakon usvajanja opsežnog plana reparacije na konferenciji u Gani.
Okvir od 19 točaka poziva na financijsku kompenzaciju, otpis duga, Globalni fond za odštetu i povrat opljačkanih kulturnih artefakata i ostataka predaka. Također traži reforme međunarodnih financijskih institucija za koje pristaše kažu da stavljaju u nepovoljan položaj zemlje Trećeg svijeta.
Očekuje se da će prijedlog biti predstavljen na sljedećoj Općoj skupštini UN-a dok afričke i karipske nacije pojačavaju koordinirani napor za odštetu za ropstvo.
Plan je u petak usvojila Komisija Afričke unije i Karipske zajednice (CARICOM) za reparacijsko pravosuđe na kraju trodnevne konferencije.
ZAGOVORNICI REPARACIJA TRAŽE ISPLATE CRNIM AMERIKANCIMA UNATOČ PRORAČUNSKIM I PRAVNIM IZAZOVIMA
John Dramani Mahama, predsjednik Gane, i drugi dostojanstvenici nazoče događaju polaganja vijenaca u dvorcu Christiansborg u Accri, Gana, u petak, tijekom konferencije na visokoj razini o rezoluciji Ujedinjenih naroda koja se bavi trgovinom porobljenim Afrikancima. (Ernest Ankomah/Getty Images)
“Nitko od nas koji smo se danas okupili u ovoj dvorani ne može se smatrati osobno odgovornim za zločine transatlantske trgovine robljem”, rekao je delegatima ganski predsjednik John Dramani Mahama.
“Povijest ne traži da naslijedimo krivnju, ali traži da naslijedimo odgovornost”, dodao je Mahama.
U prijedlogu se ne navode određene zemlje koje bi trebale dati odštetu ili izdati službene isprike.
GRADONAČELNIK TULSE PREDLOŽI PLAN ODŠTETE OD 100 MILIONA USD ZA POTOMKE MASAKRA UTRKE U TULSI 1921.
John Dramani Mahama, predsjednik Gane, polaže vijenac u dvorcu Christiansborg u Accri tijekom konferencije na visokoj razini o rezoluciji Ujedinjenih naroda koja se bavi trgovinom porobljenim Afrikancima u petak. (Ernest Ankomah/Getty Images)
Poziva se na otpis dugova, financiranje klimatske pravde, proširene puteve državljanstva za Afrikance u dijaspori i ono što organizatori opisuju kao “pravo na povratak” za potomke porobljenih Afrikanaca.
Plan također poziva afričke zemlje da sačuvaju nekadašnje robovske utvrde i dvorce kao spomen mjesta.
Prema zagovornicima, najmanje 12,5 milijuna Afrikanaca je oteto i prevezeno na europskim brodovima između 15. i 19. stoljeća. Pristaše reparacija tvrde da se posljedice ropstva i dalje osjećaju diljem Afrike i Kariba generacijama kasnije.
U KONTROVERZNOJ GLOBALNOJ PRESUDI SUD UN-A ODLUČIO DA BOGATE NACIJE PLAĆAJU ŠTETU OD KLIMATSKIH PROMJENA
Predsjednik John Dramani Mahama i ministar Samuel Okudzeto Ablakwa domaćini su savjetodavne konferencije na visokoj razini o sljedećim koracima nakon rezolucije Ujedinjenih naroda o trgovini porobljenim Afrikancima u Akri, Gana, u četvrtak. (Ernest Ankomah/Getty Images)
Konferencija je uslijedila nakon glasovanja UN-a u ožujku kojim je transatlantsko ropstvo priznato kao “najteži zločin protiv čovječanstva”.
Rezolucija je usvojena sa 123 glasa za, ali su SAD, Izrael i još 52 zemlje glasale protiv ili suzdržane.
Prema Reutersu, Sjedinjene Države i Europska unija izrazile su zabrinutost da bi se rezolucija mogla protumačiti kao stvaranje hijerarhije među zločinima protiv čovječnosti tretiranjem nekih zločina kao ozbiljnijih od drugih.
MACRON JE NEPOZVAN IZAŠAO NA POZORNICU NA AFRIČKOM SUMMITU KAKO BI IZGURIO GOMILU ZBOG ‘POTPUNOG NEDOSTATKA POŠTOVANJA’
John Dramani Mahama, predsjednik Gane, Mia Amor Mottley, premijerka Barbadosa, i Samuel Okudzeto Ablakwa, ministar vanjskih poslova Gane, nazoče događaju polaganja vijenaca u dvorcu Christiansborg u Akri, Gana, u petak, tijekom konferencije na visokoj razini o rezoluciji Ujedinjenih naroda koja se bavi trgovinom porobljenim Afrikancima. (Ernest Ankomah/Getty Images)
Šefovi država Namibije, Liberije, Senegala, Barbadosa i Sao Tomea i Principea prisustvovali su konferenciji, zajedno s visokim dužnosnicima iz nekoliko drugih zemalja.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron obratio se okupljenima virtualno iz Elizejske palače, gdje je priznao patnju uzrokovanu ropstvom.
KLIKNITE OVDJE ZA PREUZIMANJE APLIKACIJE FOX NEWS
Porobljeni ljudi su “istrgnuti iz svojih domovina, deportirani, dehumanizirani i tretirani kao roba”, rekao je Macron.
Macron je također rekao da se reparacije ne bi trebale promatrati “kao krajnja točka ili ček ispisan da se priča završi.”
Konferencija u Gani objedinila je odvojene reparacijske napore koje su prethodno provodile afričke i karipske nacije u jedan dokument koji organizatori planiraju iznijeti pred Ujedinjene narode.
Reuters je doprinio ovom izvješću.
