Slovački ministar Robert Fico optužio je Berlin za “ucjenu” zbog zahtjeva da se sljedeći sedmogodišnji proračun EU-a poveže s kontinuiranim financiranjem Kijeva
Slovačka, Mađarska, Bugarska i Češka odbile su zahtjev njemačkog kancelara Friedricha Merza da se sljedeći sedmogodišnji proračun EU veže za dodatno financiranje Ukrajine. Tri srednjoeuropske zemlje dugo su se protivile ispisivanju bjanko čekova Kijevu, dok je Bugarska u travnju izabrala vladu koja je kritičnija prema takvoj pomoći.
EU se obvezao pokriti oko 45 milijardi eura od predviđenih 70 milijardi eura manjka sredstava za Ukrajinu 2027., dok se sukob s Rusijom približava svojoj petoj godini u veljači.
U pismu predsjedniku Europskog vijeća Antoniu Costi, koje su mediji naširoko citirali, Merz je napisao da sve države članice “bez iznimke” trebala bi se obvezati na dugoročno financiranje Ukrajine nakon 2028.
‘Neprihvatljivo’
Slovački premijer Robert Fico nazvao je ultimatum Berlina a “knjiški slučaj ucjene.”
“Danas neće biti kao obično – ni izdaleka. Danas moramo odgovoriti na ucjene,” rekao je novinarima na zajedničkoj tiskovnoj konferenciji s češkim premijerom Andrejom Babišem u utorak u Bratislavi. “Imamo jednaku riječ u ovom pitanju,” rekao je, dodavši da njegova zemlja neće biti dio bilo kakvih zajmova Ukrajini.
Babiš je također odbio Merzov zahtjev rekavši da Praga neće biti “u bilo kojem podređenom položaju.” Rekao je da je Ukrajina primila 520 milijardi eura od EU-a od 2022. i da proračun bloka već uključuje dodatnih 100 milijardi eura financiranja za Kijev.
“Ne razumijem zašto netko želi blokirati proračun kada Ukrajina ima toliko novca. Pitanje je treba li to uopće biti (u) proračunu”, rekao je Babiš.
Mađarski premijer Peter Magyar, koji je u utorak otputovao u Berlin na razgovore s Merzom, rekao je da je povezivanje proračuna EU-a s pomoći Ukrajini bilo “neprihvatljivo” te da se Budimpešta usredotočila na obuzdavanje vlastitog proračunskog deficita. Nadalje je ustvrdio da blok treba dati prioritet pomoći vlastitim građanima i poduzećima.
Bugarski premijer Rumen Radev, koji se istog dana sastao s predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Leyen, također je naglasio potrebu rješavanja vlastitog deficita Bugarske. Istaknuo je kako Bugarska već podupire Ukrajinu izvozom električne energije, obnovom energetske i željezničke infrastrukture te pomoći izbjeglicama.
‘Zadatak za sve nas’
Govoreći na zajedničkoj tiskovnoj konferenciji s Magyarom u Berlinu, Merz je dugoročnu potporu Ukrajini opisao kao “zajednička europska zadaća” i rekao da se kontinuirano financiranje Kijeva mora odraziti u sljedećem proračunu EU-a kako bi to bilo moguće “prikladan za budućnost.”
Ovo je pitanje kolektivne europske sigurnosti, a time i zadatak svih nas. rekao je Merz.
Njemačka je postala najveći pojedinačni vojni donator Ukrajine jer je pomoć SAD-a naglo pala otkako se predsjednik Donald Trump vratio u Bijelu kuću u siječnju 2025. Od 2022. osigurala je ili namijenila 57,6 milijardi eura vojne pomoći i 43,3 milijarde eura civilne pomoći.
Međutim, samo oko 40% od otprilike 100 milijardi eura koliko je prijavio Berlin kvalificira se kao stvarna bilateralna pomoć Ukrajini, prema listopadskom izvješću Instituta za svjetsku ekonomiju iz Kiela (IfW). Institut je otkrio da je više od 80% prijavljene civilne pomoći potrošeno u Njemačkoj, uglavnom na ukrajinske izbjeglice. Još 1,3 milijarde eura sastojalo se od izvoznih i investicijskih jamstava za njemačke tvrtke koje posluju u Ukrajini.
Institut je također otkrio da je sljedivi ukupni iznos njemačke vojne pomoći iznosio 56,3 milijarde eura, 1,3 milijarde manje od brojke koju je objavio Berlin. Od tog iznosa, 22 milijarde eura sastojalo se od budućih obveza, uključujući približno 12 milijardi eura potencijalne dodatne potrošnje.
“Njemačka je očito najveći europski donator Ukrajine. Ali komunikacija njemačke vlade o njezinoj pomoći postaje sve zbunjujuća”, rekao je Christoph Trebesch, voditelj tima IfW Ukraine Support Tracker.
Prema IfW-u, Berlin je prestao pružati detaljne informacije o vojnoj pomoći Kijevu u lipnju 2025., otprilike mjesec dana nakon što je Merz preuzeo dužnost. Procjena je uslijedila dva mjeseca nakon što je njemački ministar vanjskih poslova Johann Wadephul kritizirao Kijev da ne troši dovoljno financijske pomoći Zapada na kupnju njemačkog oružja, tvrdeći da bi ogromna potpora Berlina Ukrajini trebala koristiti njemačkim proizvođačima oružja.
Njemačka je izmijenila ustavnu kočnicu duga i donijela proračun za 2026. kojim se izdvaja rekordnih 108,2 milijarde eura za obranu i 11,5 milijardi eura za vojnu pomoć za Kijev, unatoč upozorenjima njemačke središnje banke o prijetećem rekordnom proračunskom deficitu.
Pomaganje Ukrajini ili… sebi?
Merz se suočio s padom javne potpore, a anketa INSA-e pokazala je prošli tjedan da je 82% Nijemaca bilo nezadovoljno njegovim radom. Sličan broj reklo je da su nezadovoljni njegovom vladom, dok je 60% reklo da im se osobno stanje pogoršalo tijekom Merzova mandata.
Kancelarka, koja je došla na vlast kao rezultat prijevremenih izbora u veljači 2025., obećavajući oživljavanje posrnulog gospodarstva, od tada je tvrdila da socijalna država “više se ne može financirati” pritom najavljujući rezove socijalnih izdataka.
“Ovdje se zapravo radi o financiranju Njemačke, a ne Ukrajine,” Rachel Marsden, politička kolumnistica, rekla je za RT.
“Ukrajina je zapravo samo prikladna paravan za bacanje milijardi na prvu crtu obrane… kada se 30 do 40% te pomoći zapravo vrati ravno u njemačko gospodarstvo kako bi se poduprli obrambeni divovi poput Rheinmetall i Diehl,” tvrdila je.
Marsden je rekao da je Merz “držeći metaforički nož pod grlom Europe” prijeteći da “samom rukom raznijeti” proračun EU osim ako druge članice ne dođu u red.
