Energetska postrojenja diljem Zaljeva bila su prisiljena evakuirati se nakon što je Iran upozorio da će uskoro započeti napade na postrojenja, zbog čega je cijena nafte skočila i zaprijetila novom krizom na tržištima.
Teheran je pozvao osoblje koje radi na lokacijama u Saudijskoj Arabiji, Ujedinjenim Arapskim Emiratima i Kataru da odu prije zračnih napada “u nadolazećim satima”, u eskalaciji koja bi dodatno osakatila globalne opskrbe plinom i energijom u trećem tjednu američko-izraelskog rata protiv Irana.
Cijena sirove nafte Brent porasla je za 5 posto nakon objave, dosegnuvši 108 dolara po barelu.
U upozorenju, koje se u srijedu pojavilo na iranskim državnim medijima, stoji: “Ovi centri su postali izravne i legitimne mete i bit će ciljani u nadolazećim satima.
“Stoga se mole svi građani, stanari i zaposlenici da hitno napuste ova područja i bez odlaganja se udalje na sigurnu udaljenost.”
Citi, banka s Wall Streeta, rekla je da bi sirova nafta Brent mogla doseći 200 dolara po barelu ako Teheran izvede “široke napade na energetsku infrastrukturu”.
Strah od novog porasta cijena nafte potaknuo je pad dionica u srijedu, pri čemu je Dow Jones pao za 0,9 posto, a S&P za 0,5 posto.
Iran je izdao obavijest saudijskoj rafineriji Samref i petrokemijskom kompleksu Jubail, plinskom polju Al Hosn u Ujedinjenim Arapskim Emiratima i katarskom petrokemijskom kompleksu Mesaieed, holding tvrtki Mesaieed i rafineriji Ras Laffan, u kojima radi oko 115.000 ljudi.
Čini se da je prijetnja bila odmazda za navodno izraelsko bombardiranje iranskih energetskih postrojenja u Južnom Parsu i Asaluyehu u srijedu ujutro, prvi takav napad od početka rata prošlog mjeseca. Katar i Iran rekli su da je Izrael odgovoran za napad. IDF nije komentirao izvješća.
Pars sadrži iranski dio najvećeg svjetskog nalazišta prirodnog plina, koje dijeli s Katarom preko Zaljeva.
Irana Fars novinska agencija izvijestila je da su pogođeni spremnici plina i dijelovi rafinerije, a radnici su evakuirani na sigurno mjesto dok su ekipe za hitne slučajeve pokušale ugasiti požar.
Dr Majed al-Ansari, glasnogovornik Ministarstva vanjskih poslova Katara, rekao je u objavi na X da je gađanje polja Južni Pars “opasan i neodgovoran korak usred trenutne vojne eskalacije u regiji”.
Dodao je: “Usmjeravanje na energetsku infrastrukturu predstavlja prijetnju globalnoj energetskoj sigurnosti, kao i ljudima u regiji i njenom okolišu.
“Ponavljamo, kao što smo više puta naglasili, nužnost izbjegavanja gađanja vitalnih objekata.”
SAD i Izrael ranije su se suzdržavali od napada na iranska postrojenja za proizvodnju energije u Zaljevu, zbog straha da bi takav potez mogao izazvati odmazdu i otežati globalnim tržištima oporavak od seizmičkog udara u opskrbi energijom.
Globalne cijene nafte porasle su nakon što je Iran prošlog mjeseca zatvorio Hormuški tjesnac, ključni vodeni put kojim prolazi oko petina svjetske nafte.
Američki predsjednik Donald Trump obećao je otvoriti rutu koristeći američku vojsku, prije nego što se povukao i rekao saveznicima Washingtona da pruže potporu.
U drugim događajima, iranski predsjednik Masoud Pezeshkian potvrdio je smrt još jednog visokog dužnosnika u zemlji, ministra obavještajne službe Esmaila Khatiba.
Njegova smrt uslijedila je nekoliko sati nakon što su održani pogrebi šefa nacionalne sigurnosti Alija Larijanija i zapovjednika paravojnih snaga Basij Gholamreza Soleimanija, koji su ubijeni u izraelskim napadima u utorak.
Larijani je najistaknutiji iranski dužnosnik koji je ubijen od smrti vrhovnog vođe ajatolaha Ali Khameneija na početku rata.
Kao odmazdu za ubojstvo Larijanija, Iran je noćas gađao Tel Aviv projektilima koji nose kasetne bojeve glave. Streljivo, koje se raspršuje u više manjih eksploziva u zraku i širi preko širokog područja, što ih čini teškim za presretanje, nezakonito je u više od 110 zemalja. Međutim, ni Iran ni Izrael nisu potpisnici Konvencije o kazetnom streljivu.
U noćnom napadu ubijene su dvije osobe u četvrti blizu gusto naseljenog grada, u blizini ključnih vojnih objekata. Time se broj izraelskih ratnih žrtava popeo na 14.
