Nedavni potez administracije američkog predsjednika Donalda Trumpa izazvao je val oštrih kritika i brojna diplomatska pitanja. Do toga je došlo nakon što su ključni i utjecajni saveznici u NATO-u, poput Velike Britanije, Francuske i baltičkih zemalja, izostavljeni sa sastanka Saveza koji je manjeg opsega, predviđenog za idući mjesec u Poljskoj, na kojem bi se raspravljalo o budućnosti Saveza, piše Sweden Herald.
Zemlje NATO-a zabrinute su zbog podjela jer SAD održava buduće sastanke samo s odabranim pozvanim zemljama. Ovaj sastanak, organiziran pod nadzorom Pentagona, služi kao radna skupina usmjerena na oblikovanje budućnosti NATO-a. S druge strane, zemlje sudionice, zasad ograničene na Norvešku, Švedsku, Finsku, Poljsku, Njemačku i Nizozemsku, branile su taj sastanak, smatrajući ga pokretačem preobrazbe i forumom za stvaranje inovativnih ideja. U međuvremenu se očekuje da će se Danska naknadno pridružiti, na temelju postojećih zajedničkih vojnih sporazuma.
Koji je kriterij?
“Pokušavamo shvatiti koji kriteriji postoje i koja je svrha ovih sastanaka“, rekao je za europsku verziju medija Politico diplomat iz jedne od zemalja NATO-a koja nije pozvana na nadolazeći sastanak u Poljskoj sljedeći mjesec .
Sastanak je nastavak takozvanog Bergenskog formata, nazvanog po Bergenu u Norveškoj, gdje se zamjenik američkog ministra obrane Elbridge Colby ovog ljeta sastao s predstavnicima Njemačke, Nizozemske, Švedske, Finske i Poljske kako bi razgovarali o budućim pitanjima.
Zemlje koje nisu bile pozvane sada su zabrinute da SAD “cijepa” savez i upozoravaju na posljedice. “To je opasno za Sjedinjene Države – ali egzistencijalno pitanje za Europu”, rekao je diplomat za Politico.
Europski diplomati upozoravaju da pokušaj svrstavanja članica NATO-a u “dobre” i “loše” države ugrožava jedinstvo Saveza i sam njegov opstanak i to u ključnom povijesnom trenutku. Govore o destruktivnoj politici “favoritizma” i “kronizma”.
Američki dužnosnik stigao u Europu ispitati saveznike o budućnosti NATO-a
