Cipar će modernizirati ključnu zračnu i pomorsku bazu financiranjem iz SAD-a i EU-a kako bi ojačao svoju ulogu humanitarnog središta za evakuacije s Bliskog istoka, rekli su dužnosnici.
Cipar modernizira dva ključna vojna objekta uz pomoć američkih sredstava kako bi ojačao svoju ulogu sigurnog humanitarnog utočišta za evakuirane iz sukoba na Bliskom istoku, rekli su dužnosnici.
Proširenje zračne i pomorske baze
Zračna baza Andreas Papandreou u Pafosu bit će proširena i uključivat će novu parkirnu platformu sposobnu za desetke teških vojno-transportnih zrakoplova, što će omogućiti brže punjenje gorivom i održavanje tijekom velikih humanitarnih operacija.
Pomorska baza Evangelos Florakis u Mariju, 229 kilometara od libanonske obale, dobit će novi heliodrom koji financira američko Europsko zapovjedništvo, sposoban za smještaj velikih transportnih helikoptera Chinook za prijevoz evakuiranih iz zona sukoba. Još 2019. je agencija AP pisala da se planira proširenja pristaništa za veće ratne brodove i spominjali su one francuske. No, vlada je tek ove godine odlučila raspisati natječaj za takav projekt.
SAD je osigurao 500.000 eura za plan razvoja kako bi se utvrdili ukupni troškovi proširenja zračne baze, rekao je za Associated Press potpukovnik Paris Samoutis, glasnogovornik Ciparske nacionalne garde. Točno financiranje za oba projekta još nije objavljeno jer se procjene troškova nastavljaju.
Prema riječima ciparskog ministra obrane Vasilisa Palmasa, očekuje se da će radovi započeti 2027. godine. Modernizacija zračne baze mogla bi koštati oko 14 milijuna eura, dok bi projekt pomorske baze mogao premašiti 200 milijuna eura, a Cipar traži dodatna sredstva EU-a za ovo potonje.
Valja naglasiti da ove dvije baze koje će se renovirati stranim novcem imaju većinski humanitarnu ulogu i ulogu za ciparsku vojsku. ne treba ih miješati s bazama zbog kojih Cipar ove godine bio na meti Irana. To su dvije velike britanske baze na teritoriju Cipra: zračna baza RAF Akrotiri i baza Dhekelia. Ove baze su imale značajnu ulogu u mnogim prošlim sukobima. Izuzetno su bitno logističko središte za aktualne američke napade na Iran (London je ustupio baze), a Declassified UK je pisao i kako je iz baza polijetalo na stotine izviđačkih letova koji su pomogli Izraelu oko napada na Gazu u 2023.
Naglašavanje humanitarne uloge
No, članak Euronewsa se ne dotiče tih baza, već piše kako je “Cipar je stekao stratešku ulogu kao najbliža država članica EU kriznim zonama na Bliskom istoku, djelujući kao tranzitna točka za humanitarne evakuacije i pošiljke pomoći”. Tako je 2006. otok je omogućio evakuaciju oko 30.000 ljudi iz Libanona tijekom rata između Izraela i Hezbollaha. U travnju 2023. služio je kao tranzitna točka za evakuaciju državljana trećih zemalja iz Sudana. Godine 2024. upotrijebio je pomorski koridor Amalthea za slanje tisuća tona humanitarne pomoći u Gazu, isprva izravno, a kasnije preko izraelske luke Ashdod.
U lipnju 2025., kada su SAD i Izrael napali iranska nuklearna postrojenja, Cipar je ponovno djelovao kao usputna stanica za ljude koji napuštaju Izrael i za Izraelce koji su ostali u inozemstvu da se vrate kući.
SAD su 2024. godine rasporedile kontingent marinaca s tiltrotorskim zrakoplovima V-22 Osprey u zračnu bazu Paphos kako bi pomogle u potencijalnim evakuacijama iz Libanona.
Ciparski predsjednik Nikos Christodoulides jasno je dao do znanja da će vojni objekti u zemlji biti ograničeni na humanitarne operacije i neće se koristiti za ofenzivne vojne akcije.
Bilateralna vojna suradnja između Cipra, članice EU-a, i SAD-a porasla je posljednjih godina. U siječnju 2025. stručnjaci iz 435. skupine za nepredviđene situacije sa sjedištem u njemačkom Ramsteinu proveli su procjenu infrastrukture u zračnoj bazi Andreas Papandreou.
“Događaji u Sudanu, Libanonu, Izraelu i Gazi 2023. i 2024. pokazali su ključnu važnost Republike Cipar kao sigurnosnog partnera u istočnom Mediteranu”, rekao je u siječnju 2025. pukovnik američke vojske Kenneth Evans, viši obrambeni ataše u američkom veleposlanstvu u Nikoziji.
Cipar je također tražio financiranje putem programa EU-a SAFE, koji nudi 1,18 milijardi eura za poboljšanje obrambene spremnosti i infrastrukture u državama članicama EU-a, s rokom otplate od 45 godina.
Ciparska zračna baza postaje zanimljiva SAD-u: Evo što od nje žele napraviti
