Prošla godina bila je najtoplija godina na europskom kontinentu. Oluje i poplave odnijele su najmanje 335 života i utjecale najmanje na 413.000 ljudi.
U 2024. zabilježen je snažan klimatski kontrast – ekstremno suhi i rekordno topli uvjeti na istoku i topli, ali vlažni uvjeti na zapadu.
– To je bila najtoplija godina za Europu, ali i u globalu za cijelu zemaljsku kuglu. Dvije stvari su se poklopile. Jedno je kontinuirano antropogeno unošenje plinova staklenika, znači ljudski efekt, koji se nadodao na efekt tzv. El Niña, što je kvazi periodička klimatska varijacija. Znači ona doda nekoliko desetinki stupnjeva Celzijusa i onda još čovjek doda jedan, preko jedan i te dvije stvari, grubo rečeno, se zbroje. Računi su naravno kompliciraniji – rekao je za HTV dr.sc. Branko Grisogono, atmosferski fizičar.
– Stvar je toliko kompleksna da čovječanstvo nikad nije bilo pred ovakvim problemom i mi sami sebi pucamo u nogu nastavljajući s ratovanjima i bjesomučnim bacanjem hrane itd. Mi nismo još dovoljno svjesni što se događa i zato treba osvještavati javnost, pojačati obrazovanje i pojačati znanstvena istraživanja – naglasio je Grisogono.
Neke stvari su otišle u nepovrat, ali nešto se još može napraviti. Bitno je djelovati što brže i žešće.
– Najvjerojatnije nećemo postići ono iz Pariškog sporazuma da se globalna prizemna temperatura ne poveća više od 1,5 Celzijusa u odnosu na predindustrijsko doba nego idemo prema 1,7- 1,8. To su spekulacije. Ne znamo koliko ćemo još suludo ratovati i kako će se ponašati najveći igrači – rekao je Grisogono.
Poručio je da moramo bitno mijenjati naš odnos prema odjeći, hrani, prijevozu, nizu stvari.
I.N.
