Crna Gora napravila je konkretne korake u rješavanju spornih pitanja s Hrvatskom, koja već dulje vrijeme opterećuju odnose dviju država i njezin pristupni proces Europskoj uniji. Crnogorska vlada odobrila je promjenu imena gradskog bazena u Kotoru te naknadno legalizirala spomen-ploču hrvatskim zatočenicima u nekadašnjem logoru Morinj.
Odluke su donesene nakon pojačanog pritiska hrvatskog premijera Andreja Plenkovića na europskoj razini, a odnose se na dva od osam pitanja na čijem rješavanju Hrvatska inzistira u pregovorima Crne Gore s Europskom unijom.
Vlada crnogorskog premijera Milojka Spajića odluke je donijela 19. listopada, bez održavanja sjednice, na temelju suglasnosti većine ministara. Objavljene su istoga dana u Službenom listu Crne Gore i stupile su na snagu.
Bazen u Kotoru dobio novo ime
Gradski bazen u Kotoru više neće nositi ime Zorana Džimija Gopčevića, nekadašnjeg vaterpolista i čuvara u logoru Morinj, u kojem su tijekom rata bili zatočeni i zlostavljani hrvatski civili i ratni zarobljenici. Objekt će se ubuduće službeno zvati Gradski bazen – Petar II. Petrović Njegoš.
Hrvatska je godinama upozoravala da je neprihvatljivo da sportski objekt nosi ime osobe povezane sa zlostavljanjem zatočenika. Promjena naziva omogućena je izmjenama crnogorskog Zakona o sportu, koje je parlament prethodno usvojio.
Istodobno je riješen i pravni status spomen-ploče u Morinju, postavljene 10. listopada 2022. godine, koju su tada zajednički otkrili hrvatski i crnogorski ministri. Crnogorska vlada sada ju je naknadno odobrila u postojećem obliku, bez izmjena natpisa i dimenzija, uz odluku da ostane na sadašnjoj lokaciji.
Crna Gora odluke povezala s europskim putem
Nadležno tijelo za kulturu naknadno će odrediti tko će biti zadužen za održavanje spomen-ploče. Posebno je važno obrazloženje crnogorske vlade, koja je utvrdila da postoji poseban javni interes za njezino naknadno odobravanje te taj interes izravno povezala s pristupanjem Crne Gore Europskoj uniji.
Pravni preduvjeti za obje odluke stvoreni su prošloga tjedna, kada je crnogorska Skupština izmijenila Zakon o sportu i Zakon o spomen-obilježjima. Prvim je omogućena promjena naziva sportskih objekata, a drugim naknadno odobravanje već postavljenih spomen-obilježja za koja ranije nije proveden propisani postupak.
Riječ je o dvama zahtjevima koje je Hrvatska navela u dokumentu upućenom partnerima u Europskoj uniji, u kojem je obrazložila svoju poziciju o otvorenim pitanjima s Crnom Gorom. Oba se odnose na pregovaračko poglavlje 23, koje obuhvaća pravosuđe i temeljna prava, uključujući prava žrtava, pomirenje i odbacivanje veličanja ratnih zločina.
Hrvatska i dalje traži odštetu za bivše logoraše
Unatoč pomacima, pitanje Morinja nije u cijelosti riješeno. Hrvatska i dalje traži cjelovito rješenje odštete za više od 300 svojih državljana koji su od listopada 1991. do kolovoza 1992. bili zatočeni u tom logoru.
Zagreb je ranije upozoravao i na mogućnost uklanjanja ili zaklanjanja spomen-ploče, što bi, prema hrvatskom stajalištu, dovelo u pitanje smisao zajedničkog čina sjećanja i pomirenja.
Promjena imena bazena i odobravanje ploče stoga predstavljaju pomak u rješavanju bilateralnih sporova, ali pred dvjema državama ostaje još niz otvorenih pitanja. Među njima su odšteta bivšim logorašima, nestale osobe, procesuiranje ratnih zločina, imovinskopravni zahtjevi hrvatskih obitelji, razgraničenje na moru i povrat školskog broda Jadran.
