Odšteta zatočenicima Morinja, potraga za nestalima, povrat imovine i školskog broda „Jadran“ te razgraničenje dio su osam pitanja čije rješavanje Hrvatska traži kako bi podržala završetak pristupnih pregovora Crne Gore s Europskom unijom. Zagreb je svoje zahtjeve obrazložio u dokumentu dostavljenom članicama EU-a te uredima predsjednice Europske komisije i predsjednika Europskog vijeća.
U dokumentu se zahtjevi opisuju kao ograničeni, jasno definirani i ostvarivi, uz poruku da ih Hrvatska želi riješiti konstruktivnim dijalogom.
„Hrvatska nastoji olakšati pristupanje Crne Gore, a ne ga opstruirati“, navodi se u dokumentu. Konkretan napredak u rješavanju otvorenih pitanja, ističe Zagreb, omogućio bi hrvatsku potporu završetku pregovora, a potom i ratifikaciji pristupnog ugovora.
Morinj, naziv bazena i sudbina nestalih
Prvi zahtjev odnosi se na naknadu štete hrvatskim državljanima zatočenima u logoru Morinj, gdje je od listopada 1991. do kolovoza 1992. bilo zatočeno više od 300 hrvatskih civila i ratnih zarobljenika.
Drugi je očuvanje spomen-ploče postavljene 2022. godine u bivšem logoru. Hrvatska traži da ploča ostane trajno vidljiva te upozorava na metalni okvir koji omogućuje njezino prekrivanje pomičnim panoom. Prema hrvatskom stajalištu, takvo bi postupanje narušilo zajednički čin sjećanja i pomirenja.
Treći zahtjev tiče se promjene imena općinskog bazena u Kotoru, nazvanog po bivšem vaterpolistu Zoranu Gopčeviću, za kojeg se u dokumentu navodi da je bio stražar u Morinju. Zbog naziva bazena hrvatski klubovi odbijaju ondje nastupati, a bojkot hrvatske reprezentacije na Superfinalu Svjetskog kupa 2025. izbjegnut je premještanjem njezinih utakmica u Budvu.
Četvrto pitanje jest sudbina 14 hrvatskih državljana nestalih tijekom rata. Zagreb očekuje razmjenu informacija, nastavak rada nadležnih povjerenstava te pristup arhivima i dokumentima koji bi mogli pomoći u njihovu pronalasku.
Ratni zločini i imovina hrvatskih obitelji
Petim zahtjevom Hrvatska traži procesuiranje odgovornih za ratne zločine, uključujući moguću odgovornost po zapovjednoj liniji.
U dokumentu se navodi da po osnovi zapovjedne odgovornosti još nije donesena nijedna presuda. Za zločine u Morinju četvorica pripadnika JNA pravomoćno su osuđena na ukupno 12 godina zatvora, ali tim presudama, prema navodima dokumenta, nisu obuhvaćeni zločini nad zatočenim civilima.
Šesti zahtjev odnosi se na rješavanje imovinskih sporova hrvatskih obitelji, među kojima je 51 obitelj iz Tivta te druge obitelji iz Boke kotorske.
Zagreb upozorava da njihovi predmeti ostaju neriješeni unatoč pravomoćnim presudama ili dugotrajnim postupcima. Traži povrat imovine ili pravičnu naknadu prema tržišnoj vrijednosti, uz jednak tretman svih bivših vlasnika.
Ta je pitanja hrvatsko Ministarstvo vanjskih i europskih poslova javno navelo i u srpnju, ističući da su dobrosusjedski odnosi jedan od ključnih kriterija pristupanja Uniji.
Povrat „Jadrana“ i dogovor o granici
Sedmi zahtjev jest povrat školskog broda „Jadran“, koji je prije raspada Jugoslavije bio stacioniran u Splitu, a početak rata zatekao ga je na remontu u Crnoj Gori. Hrvatska svoje potraživanje povezuje sa Sporazumom o pitanjima sukcesije iz 2001. godine.
Zagreb pritom spominje procijenjenu vrijednost vojne imovine bivše države koja je završila u Crnoj Gori od 2,7 milijardi dolara. Hrvatski diplomatski izvori ranije su pojasnili da taj iznos predstavlja procjenu vrijednosti imovine, a ne novi novčani zahtjev Podgorici. Crnogorski ministar obrane Dragan Krapović, s druge strane, tvrdi da njegova zemlja brod posjeduje zakonito.
Posljednje pitanje odnosi se na kopneno i morsko razgraničenje. Hrvatska očekuje potvrdu poštovanja nekadašnje međurepubličke kopnene granice te sklapanje odgovarajućeg sporazuma.
Prema hrvatskom dokumentu, utvrđena odstupanja na terenu ne prelaze 220 metara i mogla bi se riješiti obilježavanjem granice nakon potpisivanja sporazuma. Zagreb navodi da bi potom bio spreman na redovite sastanke povjerenstava za razgraničenje na moru.
Šest hrvatskih zahtjeva povezano je s pregovaračkim poglavljem 23, koje obuhvaća pravosuđe i temeljna prava, dok se pitanja „Jadrana“ i granice vežu uz poglavlje 31, odnosno vanjsku, sigurnosnu i obrambenu politiku.
