Premijer Andrej Plenković osvrnuo se na izjave crnogorskog političara Milana Kneževića, koji je pozvao na ustanak u slučaju da crnogorska vlada prihvati hrvatske zahtjeve u sklopu pregovora o pristupanju Europskoj uniji. Plenković je izrazio sumnju da bi najviši predstavnici crnogorske vlasti podržali takve prijedloge. „Ne vidim baš da bi predsjednik vlade ili predsjednik države ili ministar vanjskih poslova slijedili ovakve briljantne ideje”, rekao je Plenković danas u Drvaru, istaknuvši da takve izjave ne smatra konstruktivnima, prenosi HRT.
Milan Knežević, čelnik Demokratske narodne partije (DNP) i zastupnik u crnogorskom parlamentu, zaprijetio je ustankom ako vlada prihvati hrvatske zahtjeve vezane uz neriješena pitanja između dviju država. „Mi ćemo se morati samoorganizirati. Nema nam druge”, poručio je Knežević, protiveći se mogućim ustupcima Hrvatskoj u vezi s granicom, školskim brodom Jadran i ratnom odštetom. Tijekom govora kritizirao je i crnogorske vlasti zbog odluke o promjeni imena kotorskog bazena koji je nosio ime Zorana Džimija Gopčevića. Riječ je o vaterpolistu kojeg se povezuje sa zlostavljanjem hrvatskih zarobljenika u logoru Morinj.
„Dao Bog da sve popeli na taj ‘Jadran’ i poslali u Loru ili vas digli u zrak”, izjavio je Knežević. Hrvatska ga je 2024. godine proglasila nepoželjnom osobom, nakon što je crnogorski parlament usvojio rezoluciju o genocidu u Jasenovcu, Dachauu i Mauthausenu.
Hrvatska Crnoj Gori postavila osam zahtjeva
Plenković je istaknuo da Hrvatska i dalje podupire crnogorsko pristupanje Europskoj uniji, no naglasio je da se pritom moraju riješiti otvorena pitanja između dviju susjednih država. „Vrlo jasno i transparentno smo rekli što Hrvatska očekuje”, poručio je premijer. Dodao je da se sporovi odnose na temeljna prava, slobode i dobrosusjedske odnose te da ih Crna Gora mora riješiti kako bi mogla nastaviti napredovati prema članstvu u EU-u. Hrvatska je ostalim državama članicama Europske unije predstavila ukupno osam zahtjeva. Šest ih se odnosi na pregovaračko poglavlje 23, koje obuhvaća pravosuđe i temeljna prava, dok su preostala dva vezana uz poglavlje 31, odnosno vanjsku, sigurnosnu i obrambenu politiku.
Među pitanjima koja još čekaju rješenje nalaze se vlasništvo nad školskim brodom Jadran, razgraničenje na području Prevlake, naknada štete žrtvama ratnih zločina te ostali neriješeni sporovi koji potječu iz ratova devedesetih. Hrvatska je već ovog tjedna pokazala da može utjecati na dinamiku približavanja Crne Gore Europskoj uniji. Na zahtjev premijera Plenkovića iz zaključaka Europskog vijeća uklonjeni su rokovi prema kojima se očekivao dogovor o zatvaranju svih pregovaračkih poglavlja do kraja ove godine, kao i što skoriji dovršetak izrade pristupnog ugovora.
Plenković je poručio da Hrvatska nema namjeru blokirati Crnu Goru na europskom putu, ali očekuje konkretne korake u rješavanju dugotrajnih sporova. Još je naglasio da se neka otvorena pitanja mogu riješiti u kratkom roku, dok je za druga nužno barem pokrenuti ozbiljne pregovore. Upozorio je da bi nerješavanje tih problema moglo usporiti crnogorski put prema članstvu u Europskoj uniji.
