U Gospodarskoj zoni Čaporice danas je održana završna konferencija projekta “Postrojenje za proizvodnju energije iz OIE Čaporice”, događaj koji po svom značenju daleko nadilazi granice Trilja i Cetinske krajine. Riječ je o suvremenom postrojenju za obradu biootpada i proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, koje se svojim kapacitetima, tehnologijom i ambicijom svrstava među najnaprednije takve projekte u Hrvatskoj.
Projekt je realizirala tvrtka INOVAPRO, uz potporu Vlade Republike Hrvatske kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti, iz kojeg je osigurano nešto više od 13 milijuna eura bespovratnih sredstava. Ukupna vrijednost sadašnje faze investicije iznosi gotovo 20 milijuna eura, a prema najavama investitora, daljnjim razvojem projekt bi mogao dosegnuti vrijednost od 50 do 60 milijuna eura.
Tekst se nastavlja nakon oglasa
Ovo postrojenje predstavlja važan iskorak u području kružnog gospodarstva, zaštite okoliša i energetske neovisnosti. Biootpad, koji je donedavno za mnoge bio problem, ovdje postaje resurs iz kojeg se proizvode električna i toplinska energija, ali i prirodni proizvodi korisni za poljoprivredu.
Kliknite za pregled
Projekt koji spaja poduzetništvo, ekologiju i lokalni razvoj
Posebno je istaknuto da je Grad Trilj kroz Interreg projekt osigurao kamion za prikupljanje biootpada te spremnike za biootpad za kućanstva, čime je napravljen važan korak prema modernijem sustavu gospodarenja otpadom na lokalnoj razini.
Na završnoj konferenciji sudjelovali su brojni uzvanici, među njima ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković, župan Splitsko-dalmatinske županije Blaženko Boban, zamjenica gradonačelnika Splita Matea Dorčić, predstavnici lokalne zajednice, partneri i investitori.
Ministrica Marija Vučković zahvalila je obitelji Čikotić na pozivu, viziji i projektu koji je danas predstavljen u Čaporicama.
“Poduzetnički projekti nailaze na potporu ako pomažu razvoju lokalne zajednice, ako se razgovara o prometnoj infrastrukturi, poduzetničkoj i komunalnoj infrastrukturi i mnogočemu drugome”, istaknula je ministrica.
Naglasila je kako je riječ o vrijednom i za Hrvatsku prilično inovativnom poduzetničkom projektu.
“Danas je u središtu pažnje vrijedan poduzetnički projekt, prilično inovativan za Hrvatsku. Financijski teži preko 20 milijuna eura. Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije podržalo je ovaj projekt, kao i Hrvatska vlada putem Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, s potporom nešto većom od 13 milijuna eura”, poručila je Vučković.
Dodala je kako nije dovoljno samo reći da su Vlada i Ministarstvo pomogli, nego da Hrvatska mora imati ovakve projekte kako bi uopće mogla koristiti europska sredstva za zelenu tranziciju.
“Ovaj projekt je najteži i najkompleksniji”
Ministrica je posebno naglasila važnost projekta u kontekstu gospodarenja biorazgradivim otpadom.
“Vezano za biorazgradivi otpad trebali smo ostvariti tri projekta koja Europska komisija ocjenjuje pozitivno, a ovaj je najteži i najkompleksniji i čini nam se da će biti vrlo uspješan”, kazala je.
Prema njezinim riječima, finalni produkti koji će se dobivati u Čaporicama bit će električna i toplinska energija, kvalitetan digestat, ali i mogućnost daljnjeg širenja projekta u suradnji s poljoprivrednom zajednicom.
“Tu je i mogućnost isporuke toplinske energije za plasteničku i stakleničku proizvodnju, kao i prikupljanje otpada koji nastaje u poljoprivrednoj proizvodnji. Samo naprijed, vjerujem u daljnji razvoj projekta koji vodi prema ostvarenju energetskog parka”, zaključila je Vučković.
Boban: “Otpad više nije smeće, nego vrijedna sirovina”
Splitsko-dalmatinski župan Blaženko Boban istaknuo je kako je riječ o tehnološki najnaprednijem postrojenju za obradu biootpada u Hrvatskoj te hvalevrijednoj investiciji tvrtke INOVAPRO.
“Ovaj projekt ujedno je rezultat uspješne suradnje s lokalnom zajednicom i Gradom Triljem, na čelu s gradonačelnikom Ivanom Bugarinom”, poručio je Boban.
Za Splitsko-dalmatinsku županiju, naglasio je, ovo postrojenje donosi tri ključna stupa razvoja.
“Prvi je europski, jer dokazuje snagu EU fondova spojenih s poduzetničkom vizijom i radom. Drugi je demografski, jer nova radna mjesta u srcu Zagore znače ostanak i povratak mladih obitelji, što ćemo pratiti kroz gradnju vrtića i poticajnu stanogradnju. Treći, ekološki stup, ključan je za zbrinjavanje 105 tisuća tona biootpada koji godišnje nastane u našoj županiji”, rekao je Boban.
Pozvao je gradove, općine, ugostitelje i kućanstva da se uključe u sustav.
“Pretvaranjem otpada u obnovljivu električnu i toplinsku energiju te prirodno gnojivo pokazujemo da otpad više nije smeće, nego vrijedna sirovina za energetsku neovisnost. Čestitam obitelji Čikotić i svim partnerima na ovom važnom koraku za našu Zagoru i cijelu Hrvatsku”, poručio je župan.
Split se također želi uključiti u zeleni smjer
Na konferenciji je sudjelovala i zamjenica gradonačelnika Grada Splita Matea Dorčić, koja je istaknula važnost ulaganja u projekte koji povezuju inovacije, zaštitu okoliša i održivi gospodarski razvoj.
“Ovakvi projekti pokazuju kako se odgovornim upravljanjem resursima mogu istodobno ostvariti gospodarski, energetski i okolišni ciljevi. Razvoj obnovljivih izvora energije i kružnog gospodarstva jedan je od ključnih smjerova održivog razvoja, a svako ovakvo ulaganje doprinosi stvaranju otpornijih i kvalitetnijih zajednica”, poručila je Dorčić.
Posebno je važno što ovakvo postrojenje otvara mogućnost suradnje s većim urbanim sredinama, uključujući Split, u trenutku kada se pitanje odvajanja i obrade biootpada nameće kao jedan od ključnih izazova za sve dalmatinske gradove.
Čikotić: “Napravili smo ovo iz inata, da pokažemo da se u Zagori mogu raditi svjetski projekti”
Osnivač i direktor tvrtke INOVAPRO Ante Čikotić rekao je da se radi o početku rada prve faze bioplinskog postrojenja na suhu digestiju.
“Napravili smo ovo iz inata, da pokažemo da se u Dalmatinskoj zagori mogu raditi jedinstveni projekti u svijetu. Nadamo se da ćemo, kada projekt potpuno zaživi, našu pamet i sposobnost moći prodavati drugim regijama i gradovima, kako u Hrvatskoj tako i u svijetu”, poručio je Čikotić.
Istaknuo je kako su danas tri ključne teme za svako društvo: hrana, energija i informacije.
“Mi u ovoj koncentriranoj točki želimo riješiti sva tri problema. Danas smo tu radi bioplinskog postrojenja. Nadam se da će ono uspjeti prikupiti otpad iz županije i šire te donijeti dodatnu vrijednost kroz električnu i toplinsku energiju”, kazao je.
Posebno je naglasio važnost proizvoda koji će nastajati nakon procesa obrade biootpada. Riječ je o prirodnim komponentama koje mogu imati važnu ulogu u domaćoj poljoprivredi.
“Nećemo više morati uvoziti toliko mineralnih gnojiva, a na taj način će i hrana koja dolazi u studentske menze i restorane biti kvalitetnija, s manje neorganskih poboljšivača tla”, rekao je Čikotić.
Od sedam radnih mjesta u prvoj fazi do mogućih stotinu zaposlenih
Čikotić je istaknuo da tvrtka danas ima 50 zaposlenih, od kojih je većina visokoobrazovana, dok će u prvoj fazi samog postrojenja biti zaposleno sedam ljudi.
“Nadamo se da će na kraju, kada se sve završi, ovdje biti zaposleno stotinjak ljudi. Investicija je nešto manja od 20 milijuna eura, a projektiramo i dalje, pa bi ukupna investicija mogla biti 50 do 60 milijuna eura”, najavio je.
Dodao je kako od danas više nitko ne može reći da se biootpad ne može odvajati.
“Sada više nitko ne može reći da se ne može odvajati. Kante za biootpad postoje i jednom kada Grad Split raspiše nabavu, očekujemo suradnju. Očekujem da u budućnosti bude više ovakvih postrojenja. Ovo je prilika za lokalnu zajednicu”, rekao je Čikotić.
Posebno se osvrnuo i na problem velikog uvoza hrane.
“Uvozimo sedam milijardi dolara hrane i nadam se da će ovo biti mali pomak za domaću poljoprivredu. Produkti će biti kalij, fosfor i dušik, što je savršena kombinacija za povrće i cvijeće. Naši produkti će u budućnosti biti znatno jeftiniji od mineralnih gnojiva koje uvozimo”, zaključio je.
Važan dan za Čaporice, Trilj, Zagoru i cijelu Dalmaciju
Projekt u Čaporicama pokazuje kako se u Dalmatinskoj zagori mogu realizirati tehnološki napredni, energetski važni i ekološki odgovorni projekti. On povezuje poduzetničku inicijativu, europska sredstva, lokalnu zajednicu, poljoprivredu i energetiku.
U trenutku kada se gradovi i općine suočavaju s izazovima odvajanja otpada, skupih energenata, pritiska na okoliš i potrebom za novim radnim mjestima, postrojenje u Čaporicama otvara konkretan model koji bi mogao imati značajan utjecaj na budućnost cijele Dalmacije.
Ono što je donedavno završavalo kao problem, ovdje bi trebalo postati energija, toplina, gnojivo, radno mjesto i razvojna prilika. Upravo zato današnja konferencija u Čaporicama nije bila samo završetak jednog projekta, nego početak nove faze u promišljanju održive budućnosti Dalmacije.
Moja reakcija na članak je…
